Video
Dr Jovanović u razgovoru za Standard objašnjava zbog čega su HPV vakcinacija, skrining i pravovremeno liječenje premalignih promjena ključni u borbi protiv raka grlića materice.
“Rak grlića materice jedno je od malignih oboljenja kod kojih prevencija ima posebno važnu ulogu i u 95% se može prevenirati. HPV vakcinacija, redovni skrining i pravovremeno liječenje premalignih promjena mogu značajno smanjiti rizik od nastanka bolesti. Važno je da žene znaju da promjene na grliću materice u početku često ne daju simptome, zbog čega pregled ne treba odlagati do pojave tegoba. Dugotrajna infekcija visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa povezana je sa gotovo svim slučajevima raka grlića materice. Ipak, pozitivan HPV nalaz ne znači da žena ima rak niti da će ga razviti. Većinu infekcija organizam spontano savlada, dok dugotrajna infekcija zahtijeva odgovarajuće praćenje. Pušenje i oslabljen imunitet mogu dodatno povećati rizik od razvoja promjena”, kazao je doktor.
HPV vakcinacija je, kako pojašnjava, najdjelotvornija prije izlaganja virusu, ali ne zamjenjuje preventivne preglede.
“Učestalost PAPA i HPV testiranja određuje se prema uzrastu, prethodnim nalazima i važećim preporukama, dok se kolposkopija radi kada za to postoji indikacija. Edukacija mladih, odgovorno seksualno ponašanje i dostupna zdravstvena zaštita takođe su važni za prevenciju“, kazao je.
RAK JAJNIKA: SIMPTONI KOJE NE TREBA ZANEMARITI
Govoreći o raku jajnika, dr Jovanović posebno ističe nespecifičnost ranih simptoma, važnost pravovremene procjene i ulogu porodične istorije u prepoznavanju povećanog rizika.
“Rak jajnika je zahtjevan za rano otkrivanje jer početni simptomi mogu biti blagi i nespecifični. Uporna nadutost, povećanje obima trbuha, bolovi u stomaku ili karlici, brzo zasićenje tokom obroka i učestalo mokrenje razlozi su da se žena javi ljekaru, naročito ako su tegobe nove, česte ili se pogoršavaju. Ginekološki pregled i ultrazvuk imaju važnu ulogu u procjeni simptoma i promjena na jajnicima. Tumorski markeri određuju se prema procjeni ljekara i tumače zajedno sa ostalim nalazima. Važno je razgovarati i o porodičnoj istoriji raka jajnika i dojke. Dio slučajeva povezan je sa nasljednom predispozicijom, pa se ženama sa povećanim rizikom mogu preporučiti genetsko savjetovanje i individualni plan praćenja. Zaključak je da je prevencija od neprocjenjivog značaja”, ističe Jovanović.
RAK ENDOMETRIJUMA: SVAKO KRVARENJE POSLIJE MENOPAUZE ZAHTJEVA PAŽNJU
Kada je riječ o raku endometrijuma, dr Jovanović upozorava na simptome koji zahtijevaju ginekološku procjenu i objašnjava koje se metode koriste za postavljanje dijagnoze.
“Najvažniji znak upozorenja jeste neuobičajeno vaginalno krvarenje, posebno poslije menopauze. Svako krvarenje nakon najmanje 12 mjeseci bez menstruacije zahtijeva pravovremenu ginekološku procjenu, čak i kada je oskudno ili se pojavi samo jednom. Pregled je potreban i kod krvarenja između ciklusa, kao i kod izrazito obilnih ili produženih menstruacija”, kaže dr Jovanović.
Rizik od raka endometrijuma. Ističe, raste sa godinama, a među faktorima rizika su i gojaznost i dijabetes.
“Procjena obuhvata razgovor sa pacijentkinjom, ginekološki pregled i, prema indikaciji, transvaginalni ultrazvuk. Za potvrdu dijagnoze potreban je uzorak tkiva za patohistološku analizu. Histeroskopija omogućava pregled unutrašnjosti materice i ciljano uzimanje uzorka, a može se koristiti i za uklanjanje određenih promjena, poput polipa“, napomenuo je.
REDOVNI GINEKOLOŠKI PREGLEDI TREBA DA POSTANU NAVIKA
O tome kako unaprijediti svijest o preventivnim pregledima u Crnoj Gori, dr Jovanović govori kroz značaj edukacije, dostupnosti zdravstvene zaštite i povjerenja između pacijentkinje i ginekologa.
“Ključno je da informacije o prevenciji budu jasne, razumljive i dostupne, a zdravstvena zaštita pristupačna. Žene treba ohrabriti da se ginekologu javljaju i kada nemaju tegobe, prema dogovorenom planu preventivnih pregleda, i da bez nelagode razgovaraju o svom zdravlju. Važnu ulogu imaju edukacija od mladosti, savjetovališta za reproduktivno zdravlje i odnos povjerenja sa izabranim ginekologom. Prevencija treba da bude kontinuirana briga o zdravlju kroz sve životne faze”, rekao je dr Jovanović.
Dr Jovanović objasnio je i koje promjene mogu ukazivati na perimenopauzu, zašto simptome ne treba automatski pripisivati hormonima i koje mogućnosti podrške i liječenja mogu pomoći ženama u ovom periodu.
“Perimenopauza je prelazni period koji može početi više godina prije menopauze. Menopauza se utvrđuje nakon 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije, kada izostanak nije posljedica drugog uzroka. Među prvim znacima perimenopauze mogu biti promjene u pravilnosti ciklusa, nesanica, promjene raspoloženja i slabija koncentracija. Mogu se javiti i valunzi, noćno znojenje, smanjen libido i suvoća vaginalne sluzokože”, objasnio je dr Jovanović.
Dodaje da ove tegobe mogu uticati na svakodnevni život, posao i odnose sa drugima.
“Ipak, ne treba svaki simptom automatski pripisati hormonima. Razgovor sa ginekologom i odgovarajuća procjena pomažu da se prepoznaju uzroci tegoba i odredi da li su potrebni dodatni pregledi ili analize. Hormonske analize nijesu neophodne svakoj ženi. Važni su kvalitetan san, redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana i nepušenje, uz pažnju posvećenu zdravlju kostiju i srca. Kada postoje indikacije, hormonska terapija može ublažiti simptome, ali se odluka donosi individualno, nakon procjene koristi i rizika. Postoje i nehormonske mogućnosti liječenja. Cilj je da žena dobije podršku i odgovarajuću terapiju kako bi očuvala kvalitet života“, rekao je Jovanović.
ZABLUDE KOJE ŽENE NAVODE KAO ODLAGANJE PREGLEDA
Na kraju razgovora, dr Jovanović ukazuje na najčešće zablude o ginekološkom zdravlju i poručuje ženama da preventivne preglede ne odlažu zbog odsustva simptoma ili završetka reproduktivnog perioda.
“Jedna od najčešćih zabluda je da pregled nije potreban ako nema bola ili drugih tegoba. Druga je da potreba za ginekološkom brigom prestaje završetkom reproduktivnog perioda. Važno je znati i da HPV vakcinacija ne ukida potrebu za skriningom, kao i da se neuobičajeno krvarenje ne smije olako pripisati godinama ili hormonskim promjenama.
Preporučeno
Poručio bih ženama da ne odlažu preglede, da pitaju sve što ih brine i da sa svojim ginekologom naprave plan praćenja prilagođen godinama i zdravstvenom stanju. Briga o ginekološkom zdravlju važna je u svakoj životnoj dobi, a pravovremeno javljanje ljekaru može bitno uticati na ishod liječenja“, zaključio je u razgovoru za portal Standard doktor Milovan Jovanović.
