Ljetni mjeseci, iako omiljeni među djecom zbog odmora i igre, za pedijatre predstavljaju izuzetno zahtjevan period. Visoke temperature, pojačana fizička aktivnost, neadekvatan unos tečnosti i česte promjene sredine mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija kod najmlađih. Primarijus dr Milica Šofranac, pedijatar sa bogatim kliničkim iskustvom, u intervjuu za Standard ukazuje na najčešće sezonske probleme sa kojima se suočavaju djeca, objašnjava kako ih na vrijeme prepoznati i spriječiti, te daje konkretne savjete roditeljima za sigurno i zdravo ljeto.

STANDARD:  Koje su najčešće zdravstvene tegobe kod djece tokom ljeta u Crnoj Gori?

Prim. dr Šofranac: Tokom ljeta najčešće su zastupljeni dehidratacija,stomačne tegobe, opekotine, sunčanica, toplotni udar, ujed insekata i povrede. Što je dijete manje i simptomi su izraženiji, a opasnost od komplikacija veća.

Dehidratacija
Više od dvije trećine svetske populacije suočava se s dehidratacijom kao medicinski potvrđenim stanjem. Nedovoljan unos tečnosti može izazvati ozbiljne komplikacije. Preporuka je unositi dovoljno vode tokom cijelog dana, izbegavajući alkohol i kofeinske napitke.
Stomačne tegobe
Crijevne virusne i bakterijske infekcije, kao i trovanja hranom su na ovoj listi. Visoke temperature pogoduju bržem kvarenju hrane i razmnožavanju bakterija koje uzrokuju ove tegobe.Pravilno rukovanje namirnicama i izbegavanje konzumacije proizvoda na bazi mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja koja nisu čuvana u odgovarajućim uslovima. Ako se pojave simptomi kao što su mučnina, povraćanje i dijareja, potrebno je posjetiti pedijatra radi daljeg zbrinjavanja.
Opekotine
Još jedan razlog posjete pedijatru u toku ljetnjih meseci. Da bismo se zaštitili od opekotina, potrebno je koristiti sredstva sa visokim zaštitnim faktorom i nositi odjeću od prirodnih materijala, kao sto su lan i pamuk.
Sunčanica
Jedna od velikih problema  tokom ljetnjih meseci, kako za pedijatre tako i za pacijente, su sunčanica i toplotni udar, oba stanja koja mogu ozbiljno ugroziti život. Da bismo prevenirali nastanak navedenih stanja, preporuka ljekara je izbegavanje boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana, od 10 do 17 časova.Bavljenje intenzivnom fizičkom aktivnošću treba odložiti, ili je praktikovati u ranim jutarnjim ili večernjim časovima. Neophodna zaštita kao što su šeširi i kačketi, sunčane ,unošenje tečnosti , unošenje lagane ishrane koja se bazira na povrću, voću, kuvanoj hrani.

Toplotni udar
Toplotni udar je ozbiljnije stanje koje zahtijeva brzu medicinsku intervenciju, budući da nastaje usled naglog i prekomjernog povećanja telesne temperature, što organizam ne može samostalno regulisati unutar normalnih granica. Osim direktnog izlaganja suncu, toplotni udar može da se javi kada dijete boravi blizu izvora toplote, na primer u pregrijanom automobilu, blizu pregrijanog motora itd.
Ujedi insekata
Boravak u prirodi, šumi, travnatim površinama, iako je prijatan, donosi opasnost od uboda ili ujeda insekata. Ujedi osa, pčela i stršljenova mogu kod osetljivih osoba biti i smrtonosni.
Savetuje se adekvatna zaštita odgovarajućim sredstvima, a poseban oprez se preporučuje osobama koje znaju da imaju alergiju na ujed insekta. Njima se savjetuje da sa oprezom borave u prirodi i da sa sobom nose odgovarajuću terapiju – tablete antihistaminika ili injekcije za samopomoć ako je to preporuka pedijatra.

Lajmska bolest
Ujed krpelja mogu biti prenosioci mikrorganizma Borelije burgdoferi koja je izazivač Lajmske bolesti.Ako postoji sumnja na ujed krpelja ili se njegovo prisustvo uoči na koži, neophodan je odlazak u najbližu zdravstvenu ustanovu, kako bi se krpelj odstranio sa kože u celosti. Ne preporučuje se vađenje krpelja od strane nestručnih lica, kao i pokrivanje i trljanje krpelja i mjesta uboda različitim supstancama kao sto su alkohol, ulje itd.
Groznica Zapadnog Nila
Komarci su prenosioci virusa koji može da izazove bolest koja se naziva Groznica Zapadnog Nila.Danas je virus Zapadnog Nila najrasprostranjeniji u svijetu u kategoriji onih koji se prenose ujedom insekata. Uglavnom prolazi sa blažim simptomima, u vidu glavobolje, vrtoglavice i malaksalosti u trajanju od nekoliko dana, ali kod osoba sa oslabljenim imunitetom može dovesti do ozbiljnijih poremećaja zdravlja u vidu povišene temperature, pa čak i zapaljenja moždanih struktura.
Kako bismo se zaštitili za boravak u prirodi, savjetuje se nošenje odeće sa dugim rukavima i nogavicama, upotreba repelenata, odnosno proizvoda za kožu koji služe za odvraćanje insekata, kao i izbjegavanje šetnje u prirodi predveče kada je njihova aktivnost najizraženija. Na prozorima je poželjna zaštita u vidu mrežica i komarnika.
Povrede tokom fizičkih aktivnosti
 Veća aktivnost tokom odmora i inače ljetnjeg perioda, praktikovanje raznih sportova, vožnja, kao i istovremena upotreba energetskih i alkoholnih pića povezani su sa češćim povredama. U slučajevima većih i dubljih rana, da biste izbjegli infekciju, savjetuje se odlazak u prvu ambulantu radi pravilnog zbrinjavanja.

Pogoršanje hroničnih bolesti
Za određeni broj djece, visoke i sve češće tropske temperature, velike vremenske oscilacije  dovode do akutnih pogoršanja već postojećih hroničnih bolesti, a to su prije svega kardio-vaskularne i respiratorne bolesti kao i osobe sa dijabetesom. Ukoliko primijete bilo kakve neuobičajene smetnje i simptome, potrebno je da odmah potraže savjet pedijatra.

STANDARD: Kako roditelji mogu prepoznati prve simptome sunčanice ili dehidracije kod djeteta?

Prim. dr Šofranac: Jedan od velikih problema  tokom ljetnjih mjeseci, kako za pedijatre tako i za pacijente, su sunčanica i dehidracija, oba stanja koja mogu ozbiljno ugroziti život. Da bismo prevenirali nastanak navedenih stanja, preporuka ljekara je izbjegavanje boravka na suncu                       od 10 do 17h. časova  naravno nošenje  šešira ili kačketa, sunčanih naočara ,unošenje tečnosti , unošenje lagane ishrane koja se bazira na povrću, voću i kuvanoj hrani.

Rana reakcija sunčanice  je veoma burna u vidu glavobolje, vrtoglavice, mučnine, povraćanja, uznemirenosti i pospanosti. Dijete je orošeno znojem, ruke i noge su prvo tople, a ako se ne skloni sa sunca, postaju hladne i drhtave. Tjelesna temperatura može biti normalna, ali je obično povišena. Ukoliko je izloženost Suncu duže trajala, može doći i do gubitka svijesti.
Kasna reakcija manifestuje se sporijim nastupanjem  simptoma koji su manje izraženi, ali duže traju. Djeca su vruća, zajapurena, iako nisu na suncu. Tjelesna temperatura je po pravilu povišena ,pa  roditelji misle da je u pitanju virusna infekcija. Manja djeca su veoma razdražljiva; plaču naizgled bez razloga, a veća djeca obično imaju mučninu ,ponekad i povraćaju, promenljivog su raspoloženja i imaju nesanicu.

Dijete koje je dehidrirano ima neke od sledećih simptoma izražene manje ili više u zavisnosti od stepena dehidracije /laka, umjerena, teška/

-suva usta, suv i obložen jezik, suva koža

-upale oči, plakanje bez suza i prisutni podočnjaci

-bledilo kože, suva sluznica

-ubrzano disanje i puls

-uznemirenost ili pospanost

-smanjena količina urina /suve pelene kod djece koje ih nose ili izostanak mokrenja

-upale ili uvučene fontanele kod bebe

STANDARD: Da li klima uređaji u zatvorenom prostoru mogu negativno uticati na zdravlje djece, i kako ih pravilno koristiti?

Prim. dr Šofranac: Da, klima uređaji u zatvorenom prostoru mogu negativno uticati na zdravlje djece, ali uz pravilnu upotrebu, mogu biti i korisni. Pretjerano korišćenje, niske temperature i loše održavanje mogu dovesti do respiratornih problema, prehlada, gripa i drugih tegoba kod djece. Važno je održavati optimalnu temperaturu, redovno provjetravati prostorije i pravilno održavati klima uređaj. 

Suv vazduh u klimatizovanim prostorijama može isušiti sluzokožu disajnih puteva, što može dovesti do kašlja, kijanja i iritacije grla. Ovo je posebno problematično za djecu koja su sklona alergijama ili astmi.Nagla promjena temperature između spoljašnjeg i klimatizovanog prostora može oslabiti imuni sistem djece, čineći ih podložnijima prehladama i gripu.Pretjerano hlađenje prostora i velika razlika u temperaturi između spoljašnjeg i unutrašnjeg prostora mogu izazvati termalni šok, posebno kod male djece. 

Prije uključivanja klima uređaja dobro provjetrite prostoriju. Djecu ne treba izlagati direktnom strujanju hladnog vazduha iz klima uređaja. 

Preporučuje se da temperatura u prostoriji sa djecom bude za 5-10°C niža od spoljne temperature, ali ne niža od 24°C. Ovo se posebno odnosi na bebe.Ako je beba aktivna ili budna, prijatno će joj biti ako je u sobi 26-27°C. Ukoliko beba spava temperatura treba da bude  27-28°C i zapamtite da bebu ipak malo pokrijete nekim tanjim peškirom, jer se tijelo za vrijeme sna svakako hladi. Sat vremena prije nego što namjeravate da izađete napolje isključite klima uređaj. Temperatura će postepeno rasti i dijete će se postepeno navikavati na višu temperaturu.

Prostoriju treba redovno provjetravati prirodnim putem, otvaranjem prozora u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, kada je temperatura niža. Klima uređaje treba redovno čistiti i mijenjati filtere kako bi se spriječilo širenje bakterija i alergena.Ukoliko je vazduh u prostoriji previše suv, može se koristiti ovlaživač vazduha ili u prostoriji se mogu staviti posude sa vodom. 

U slučaju bilo kakvih zdravstvenih problema kod djece, važno je konsultovati se sa pedijatrom. 

STANDARD: Kako zaštititi djecu od crijevnih infekcija i trovanja hranom, koja su ljeti češća?

Prim. dr Šofranac: Crijevne infekcije i trovanja hranom su  zdravstveni problem na globalnom nivou, jer je to apsolutno jedan od najčešćih razloga za hospitalizaciju djece mlađe od pet godina. Uz učestale tečne stolice, javljaju se mučnina, povraćanje,grčevi u stomaku,oslabljen apetit  i povišena tjelesna temperatura i malaksalost, s tim što odojčad i prevremeno rođene bebe  mogu da budu i podhlađeni.

Inkubacija crijevnih infekcija traje različito dugo , zavisno od uzročnika.

Prvi simptomi trovanja javljaju se od 30 minuta do 3 dana  od konzumiranja kontaminirane hrane. Klinička slika trovanja može ići od lake do  teške  koja zahteva hospitalizaciju. Učestale tečne stolice i povraćanje mogu dovesti  do velikog gubitka tečnosti i elektrolita.

U oba slučaja treba:

Hranu treba termički obraditi na temperaturi iznad 70 stepeni i konzumirati u roku od najduže 2 sata nakon pripreme, ili je čuvati u frižideru na temperaturi ispod 8 stepeni

Zaštiti hranu od kontakta sa insektima i glodarima

Najvažnija preventivna mjera je dobro pranje ruku i pribora za obradu namirnica, radnih površina na kojima se sprema hrana i održavanje čistoće posuđa

Konzumirati samo dobro pečena ili kuvana jaja

Za upotrebu koristiti higijenski ispravne – pregledane namirnice koje imaju deklaraciju

Izbjegavati kupovinu namirnica na uličnim i pijačnim tezgama

Važne su higijenske mjere u postupku pripremanja hrane, pravilno čuvanje i distribucija hrane kao i dobro pranje voća i povrća.

STANDARD: Šta savjetujete roditeljima kada je riječ o konzumaciji sladoleda i hladnih napitaka?

Prim. dr Šofranac: Ne treba piti nikada hladnu vodu, naročito sa ledom.Sladolede treba jesti samo sa provjerenim datumom proizvodnje i ucrtanim rokom trajanja na ambalaži, s obzirom da je on često uzrok trovanja. Nikada ne treba kupovati sladoled na točenje.Sami sastojci od kojih se prave sladoledi, poput mlijeka, podgodne su sirovine za razvoj mikroorganizama. Neke bakterije, čak i toksini, ne mogu da se ubiju visokim temperaturama. Ukoliko smo bili izloženi izlučivanju toksina u dovoljnoj količini, odnosno unijeli namirnicu koja sadrži toksin, jako brzo nastaju posledice po zdravlje.

STANDARD: Da li ljetovanje i promjena sredine mogu izazvati stres, nesanicu ili promjene u apetitu kod djece?

Prim. dr Šofranac: Živimo u vremenu pojačanog stresa, a na nju nisu imuna ni djeca.

Za razliku od odraslih, djeca često nemaju razvijene mehanizme za prepoznavanje, razumijevanje i izražavanje stresa.Nihov stres se manifestuje kroz kroz ponašanje.Situacije koje se odraslima mogu činiti bezazlenim – svađa sa drugom iz razreda, promjena učiteljice, rođenje brata ili sestre, prelazak iz vrtića u školu – mogu kod djeteta izazvati intenzivne emocionalne reakcije. Djeca su posebno osetljiva na promene rutine, osećaj gubitka kontrole i manjak emocionalne sigurnosti.

Svaka dob ima drugačije simptome, ali neki od najuobičajenijih znakova su neraspoloženje ili razdražljivost, povlačenje iz aktivnosti u kojima je dijete nekad uživalo, zabrinutost, žaljenje na vrtić ili školu, plakanje, pokazivanje straha u situacijama kojih se dijete prije nije bojalo.Dijete je više vezano za roditelje, pa  se javljaju promene u apetitu i spavanju.

Predškolska  djeca koja su  naučena da obavljaju higijenske navike odjednom mogu da se upiške u krevet ili prljaju donji veš stolicom.Dijete  može ponovno da počne da sisa palac, da ima napade bijesa ,odbija obroke i ima problem sa spavanjem.

Djeca  u prepubertetskoj dobi mogu da se boje za sopstveno zdravlje , ali nerijetko i zdravlje roditelja. Oni mogu da oslobode svoje strahove u obliku ljutnje i velike razdražljivosti. Ostali simptomi su zabrinutost, uznemirenost, promjena ponašanja – kod kuće se ponašaju na jedan način, a u školi ili s prijateljima na potpuno drugačiji. Sve je to znak da dijete prolazi kroz stresan period i da mu je potrebna pomoć.

U doba puberteta oni su u jedinstvenoj fazi kad počinju da se javljaju buntovnost i neposlušnost. Roditelji kod djece u ovom periodu života najčešće primećuju izbjegavanje ili bježanje sa nastave, slabije ocene ili pružanje otpora kada treba da urade domaće zadatke ili završe neki drugi posao koji im je zadat. Manje je vjerovatno da će djeca u ovoj starosnoj grupi govoriti o svojim brigama i strahovima, ali ne znači da ih nemaju.

Kod djece, emocionalni stres vrlo lako pređe u fizičke simptome jer je veza između mozga i tijela izuzetno snažna. Kada je dijete pod pritiskom, njegovo tijelo luči hormone stresa koji utiču na digestivni i nervni sistem, srce, mišiće i imuni odgovor.

Djeca koja duže trpe stres mogu razviti hronične tegobe, poput sindroma iritabilnog creva, problema sa disanjem, pa čak i osipa ili alergijskih reakcija.

U ovakvim situacijama važno je da roditelji ne ignorišu znakove, već pokušaju da ih „pročitaju između redova“ i pruže podršku kroz razgovor, rutinu i zatraže stručnu pomoć. Ako fizički simptomi traju duže , ometaju svakodnevno funkcionisanje ili dijete postaje zatvoreno i povučeno, najbolje je obratiti se stručnjaku.  Uključivanje pedijatra ili psihologa nije znak slabosti, već odgovornosti i ljubavi prema detetu.Pedijatar će procijeniti zdravstveno stanje i po potrebi vas uputiti psihologu.

STANDARD: Koji su vaši savjeti za bezbjedno kupanje djece u moru, bazenima ili rijekama?

Prim. dr Šofranac: Djeca treba da  poštuju pravila kupališta na kome plivaju. Svako kupalište može biti i najopasnije ukoliko kupači ne poštuju njihova pravila ponašanja. 

Objasniti im da uvijek provjere temperaturu vode u koju ulaze, da ne ulaze u nju pregrijani , niti punog stomaka .Prije nego što krenu na kupanje,treba im reći koliko je bitno bezbjedno plivanje na otvorenim vodama /rijekama, jezerima, moru/.Objasnite djetetu da voda može  da ga odnese, „proguta”, bez obzira koliko je dobar plivač.

Rijeke, jezera, more, nose i najbolje plivače. Ne treba da skaču i guraju druge u vodu čak ni u šali. Ne skaču u blizini splava i pontona, da se ne kupaju u slučaju grmljavine i lošeg vremena. Nema gnjuranja, ronjenja u vodi sa mutnim, nepoznatim dnom. Djeca nijesu spasioci;ukoliko nema spasioca ili starijih osoba u okolini prvo što treba da urade jeste da pronađu neko plutajućesredstvo /daska, lopta../ ili kanap (majica, pantalone, kajiš, grana) kako bi dobacili osobi koja se davi.

Ukoliko poštuju pravila bazena, javnih kupališta i tome učimo našu djecu, smanjujemo takođe rizik od neželjenih situacija i eventualnih fatalnih ishoda koji mogu biti prouzrokovani kršenjem i ne poštovanjem istih.

Bez obzira kupanje djece u moru, bazenima ili rijekama, bez obzira na uzrast djeteta, da li je plivač ili ne, kada je u vodi ili oko nje, ne ispuštajte ga iz vida. Kada je dijete u vodi koje ne zna da pliva, nema opuštanja,pa čak i kada je voda do članaka, jer u takvim momentima dešava se najgore.

Ukoliko djetetu stavite neki od vodenih rekvizita, tek tada nema opuštanja i ispijanja kafe, jer u jednoj sekundi  može se desiti ono najgore. Rekviziti za vodu nisu tu da zamijene roditelje, već da pripomognu.

Upišite dijete što ranije u školu plivanja, da zna šta se smije, a šta ne u i oko vode.

STANDARD: Da li su ubodi insekata opasni za djecu i kako ih pravilno tretirati ako dođe do reakcije?

Prim. dr Šofranac: Prije nego dođe do uboda neophodno je koliko je to u skladu sa mogućnostima sprovesti prevenciju.

Prevencija uboda insekata:Koristite repelente na prirodnoj osnovi.Nosite odeću dugih rukava i nogavica kada boravite napolju, naročito u prirodi.

Izbjegavajte jake mirise koji privlače insekte.Provjeravajte dijete redovno na ubode insekata, posebno nakon boravka u prirodi. 

Ako primijetite bilo kakve neuobičajene simptome nakon uboda insekta kod djeteta, odmah se obratite ljekaru.

Ubodi insekata mogu biti posebno opasni za djecu zbog njihove osetljivije kože i manje tjelesne težine, što može dovesti do bržeg širenja toksina i jačih alergijskih reakcija

Ubodi pčela, osa i stršljenova su često bolni i mogu izazvati oticanje, crvenilo i svrab. Kod alergične djece, ubod može izazvati ozbiljne alergijske reakcije, poput oticanja lica, otežanog disanja i anafilaktičkog šoka. Ukoliko je moguće treba oprati  mjesto uboda sapunom i vodom.Ukloniti žaoku ako je ostala u koži, koristeći pincetu ili sličan alat.Staviti hladnu oblogu na mjesto uboda kako bi se smanjio otok i bol.Ako dijete ima alergijsku reakciju, odmah potražiti ljekarsku pomoć.

Ubodi komaracaiako su obično bezopasni, komarci mogu prenositi ozbiljne bolesti poput groznice Zapadnog Nila, malarije. Deca su podložnija ovim bolestima, pa je važno preduzeti mere predostrožnosti. Operite mjesto uboda sapunom i vodom. Staviti hladnu oblogu ili nanijeti gel protiv svraba.

Ubodi krpelja mogu prenositi lajmsku bolest, koja može biti veoma ozbiljna. Ako dijete ima ubod krpelja, važno je obratiti se ljekaru.

STANDARD: Da li preporučujete korišćenje repelenta i krema sa zaštitnim faktorom kod male djece – i koje su bezbjedne opcije?

Prim. dr Šofranac: Repelenti su sredstva  koja direktnim nanošenjem na kožu (sprejevi, losioni, maramice) ili isparavanjem (tablete, tečnosti) odbijaju različite insekte,  sa tijela ili iz prostorija u kojima se boravi. Prilikom kupovine ovih proizvoda mora se , pored njihove efikasnosti, uzeti u obzir i njihova potencijalna škodljivost.

Zbog mogućeg štetnog dejstva pedijatri ne savjetuju upotrebu hemijskih repelanata

prije 3. godine života, bilo da su u spreju, stiku ili se uključuju u struju. Kasnije tokom života je takođe bolje izbjegavati hemijska sredstva ukoliko postoje prirodne opcije koje nisu štetne po zdravlje djece.Preporučuje se izbjegavanje primjene hemijskih repelanata naročito na licu, oko usta, očiju i na šakama uvijek tokom djetinjstva ukoliko je moguće. Kao zaštita od insekata za najmlađi uzrast preporučuje se mehanička zaštita/mreža/ od insekata koja se može postaviti na krevetić ili kolica, a ukoliko ona nije dovoljna, savjetuje se upotreba prirodnih, netoksičnih preparata koji mogu da se nanesu na bebinu kožu od prvog dana/ umirujući gel  organskog soka aloje, ulje lavande…/.

Važno je da repelenti budu dermatološki testirani i prikladni za osetljivu kožu djece. Strogo se treba pridržavati upustva za primjenu!

Treba obratiti  pažnju na  starosnu granicu iznad koje je upotreba dozvoljena i  maksimalan dozvoljeni broj nanošenja u toku dana.Ova  sredstva pružaju zaštitu različite dužine trajanja ,od 2-8h., a ona sredstva koja pružaju dužu zaštitu imaju više aktivne supstance koja može biti škodljiva djetetu.

Djeca mlađa od 10 godina ne smiju  da sama nanose sredstva za zaštitu od insekata.Treba paziti da da sredstvo ne upadne detetu u oči, a ukoliko se to dogodi, odmah isperite vodom.Sprejeve koristite na otvorenom prostoru, nikako u zatvorenom kupatilu ili bilo kom prostoru bez adekvatne ventilacije.Sredstvo nikada ne nanositi na iritiranu kožu niti na otvorene rane ili posjekotine.

U slučaju da dijete dobije alergijsku reakciju na neko od ovih sredstava, taj dio tijela odmah isperite vodom i potražite medicinsku pomoć. Sa sobom obavezno ponesite i sredstvo koje ste nanijeli, kako bi ljekar mogao da djetetu da adekvatnu terapiju.

Krema sa zaštitnim faktorom 50 koriste se kod djece.

STANDARD: Kako roditelji mogu održati pravilan ritam ishrane i sna tokom putovanja i godišnjeg odmora?

Prim. dr Šofranac: Djeci treba reći da jedu polako.Najčešća greška koju mnogi prave u vezi sa nutritivnim navikama jeste brza konzumacija hrane. Žvakanje hrane je najvažniji proces u ishrani. Dobrim žvakanjem zalogaji se  mehanički usitnjavaju zubima, ali i podstiče rad pljuvačnih žlijezda, koje luče pljuvačne sokove i natapaju zalogaj. Pljuvačni sokovi sadrže različite sastojke, najviše vodu i enzim ptijalin koji deluje na ugljene hidrate, pa tako njihovo varenje počinje još u usnoj šupljini.

2.Djeci takođe reći da jedu u miru i da ne žure. Hrana za tijelo je hrana koju jedemo. Hrana za dušu su izgled, mirisi, ukusi, arome, prijatan razgovor, drago društvo…

Tijelu su potrebne obje vrste hrane. Utvrđeno je da kada se hrana konzumira polako, sa uživanjem, bez pretjerivanja u količini i u prijatnoj atmosferi, proces varenja je bolji, nema tegoba nakon obroka i osećaj zadovoljstva je veći u odnosu na osobe koje jedu brzo, u grču i napete su. Kada jednom steknu  naviku u djetinjstvu,to će ih pratiti kroz život.

3.Djeca treba da se uobroče. Odmor je odlična prilika da roditelji i djeca imaju redovne obroke. Dok roditelji rade , mnogi faktori utiču na ritam ishrane, poput: radnog vremena, pauza, vrste posla i mnogih drugih. Kada su roditelji  na odmoru svi navedeni razlozi ne mogu biti izgovor, jer ih nema. Ova preporuka ništa ne košta, ali kada se usvoji nema cijenu, toliko je bitna! Napravite ritam uzimanja obroka prema ritmu ustajanja i odlaska na spavanje. Trudite se da ispoštujete  novoutvrđeni ritam uzimanja hrane ,ponavljate ga svakodnevno dok ne steknete naviku. Ukoliko tako uradite dok ste na odmoru, mnogo lakše ćete naći način da to činite i kada idete na posao.

4. Spremajte obroke.Dio vremena odvojite za zajedničke nabavke i pripremu hrane. Tako ćete se  družiti, prošetaćete, uživaćete  sa svojom djecom.
5. Jedan od savjeta je da se jedu sveže pripremljeni obroci.

Savremeni način života doveo je do toga da je postala privilegija jesti sveže pripremljene obroke. Važno je znati da zamrznuta hrana ne mijenja nutritivnu vrijednost i svakako je bolje jesti kuvana jela sačuvana u frižideru ili zamrzivaču nego tzv. suve obroke, brzu hranu i sl.U toku ljetnjih meseci dostupne su nam namirnice koje se brzo i lako spremaju, ali se ne preporučuje njihovo podgrijevanje ili zamrzavanje zbog teksture samih namirnica odnosno hrane/ spanać, mladi krompirići, pečurke,riža, patlidžan se nikada ne podgrijavaju/.Iskoristite odmor i jedite sveže skuvane obroke.

STANDARD: Imate li savjet za roditelje u vezi sa osnovnom „putnom apotekom“ za djecu tokom ljetovanja?

Prim. dr Šofranac: Roditelji treba prije svakog putovanja imati u torbi sledeće:

1.Zaštita od sunca/kozmetika, sunčane naočari , šešir , tunika  dugih rukava bijele boje

2.Antipiretici i analgetici(Brufen ili Paracetamol  – kod povišene temperature i bolova, Febricet supozitorije – ukoliko dijete povraća)

3.Lijek protiv alergije (Xysal,Pressing, Aerius, Alerix)

4. Probiotici /OMNI BiOTiC Pro Vi-5 ,Essenbak DHA,Multilac…

5. Sredstva za oralnu rehidrataciju /Ener plus, Citedral, Rehidro max,Rehydrosal…

6.Sprejevi za nos  kod sekrecije iz nosa /Aqua maris, Marisol, Marissimo

7. Lijek za gušobolju  kod bola u grlu/Apis gola do 2.g.života, potom , Propolaid, Lysobact

8. Ojačavanje imuniteta/Royal Jelly,Imunobeta,Imunotrofina…

9. Lekovi protiv putne mučnine/ Klometol,Antimetil

10.Ljekovi i sredstva za kožne povrede i infekcije(Octanisept, sterilna gaza, hanzaplast)

11.Krema kod djece sklone pojavi herpesa/ Aciklovir… 12. Repelent i preparati za ublažavanje ujeda insekata/Mapez spray,Gavez gel,Xibiz bite gel