Video
Trenutni model finansiranja dnevnih centara od strane države je upitan, kaže Drecun, i očigledno je da nešto ne štima između države i centara za socijalni rad, dodaje on, jer povećanje usluge u dnevnim centrima po satnici, kako navodi, po slobodnoj volji se tumače i, ističe on, donose rješenja koja nijesu jednaka, kako kaže, za svaki dnevni centar u Crnoj Gori, kojih ima osamnaest.
„Država je donijela jednu cijenu usluge po satnici, koja je sasvim u redu, međutim, po mom mišljenju, to je svojevrsna varka, iz razloga što sada pojedini centri za socijalni rad, ne odnosi se na cetinjski Centar, pozivaju roditelje i sami određuju koliko će korisnik da boravi. Samim tim, kada pomnožite tu cijenu sa satnicom ispada mnogo manje nego što je do sada država opredjeljivala. Na koji način i zašto država to radi možemo samo da nagađamo, a u svakom slučaju nije dobro i ne može vama niko da odredi hoće li korisnik biti sat vremena, dva sata, četiri sata. Po mom mišljenju država treba da odredi, kao što se na Cetinju odradilo, za mlađe korisničke grupe 20 sati zbog inkluzije, zbog obrazovanja korisnika, da li odlaska u vrtić ili škole, i za korisnike koji nijesu po inkluziji nigdje usmjereni, 40 sati nedjeljno. Na nama je odgovornost, svih direktora dnevnih centara, kako ćemo to fakturisati prema državi, a Centar ima svoje mehanizme kojima može da nas kontroliše, ne da oni zabranjuju i govore koliko neki korisnik može da boravi ili ne“, rekao je Drecun.
Za svakog korisnika Dnevnog centra nijepotreban isti broj stručnih lica, objašnjava Drecen, jer svaki korisnik ima određene potrebe, dodaje on, na radnicima Dnevnog centra je da prepoznaju koje i izvuku, kako kaže, maksimalan potencijal iz svakog korisnika.
„Imate situaciju, gdje na ovaj način finansiranja država uskraćuje mnoge benefite koje naši korisnici sad imaju. Pored individualnog i stručnog rada koji radimo u dnevnim centrima, svaki dnevni centar u Crnoj Gori se trudi da korisnike vodi na sportske, kulturne manifestacije, sad to ne možete da stavite ni u sat, ni u dva, ni u tri. To ponekad traje mnogo više od našeg radnog vremena“, istakao je Drecun.
Dnevni centri bi trebalo da budu uključeni, poručuje Drecun, na mnogo transparentniji način u donošenju odluka od strane Vlade, dodaje on, nego što su to sada. Svaki dnevni centar u Crnoj Gori, podsjeća Drecun, ima svoje specifičnosti, a to zavisi od profila stručnog osoblja, a najviše zavisi, ističe on, od strukture samih korisnika i njihovih potreba.
Preporučeno
„Dnevni centar na Cetinju je razvio modernu i dobru uslugu jer je najveći akcenat na mlađoj korisničkoj grupi i individualnom pristupu svakom korisniku i radu na individualnom principu sa svim korisnicima, kako bi izvukli najveći mogući potencijal, koje može jedan korisnik da dobije. Tako angažujemo više stručnih radnika i saradnika iz različitih oblasti, a sve u skladu sa individualnim planom rada, kad je u pitanju Dnevni centar Cetinje. Trebalo bi da bude tako i drugim gradovima, da u izradi individualnog plana učestvuje stručni radnik dnevnog centra, stručni radnik Centra za socijalni rada, kao i roditelj, odnosno staratelj svakog korisnika“, zaključio je Drecun.
