Video
“U školama u Podgorici nam nedostaje najviše prostornih kapaciteta. Sve što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uradilo u prethodnih deset mjeseci, i što je plan da se radi u narednom periodu, usko je vezano za izvođenje redovne nastave, ali i samim tim za organizaciju produženih boravaka. Dakle, sve što radimo na adaptaciji, nadogradnji na novim objektima, radimo u cilju da možemo, između ostalog, da realizujemo i produžene boravke, koji su itekako neophodni za funkcionisanje”, rekla je Drobnjak.
Sa problemom produženog boravka se suočavamo decenijama unazad, objašnjava Drobnjak i napominje da je najveći problem manjak prostornih kapaciteta, broj đaka koji, kako kaže, skoro trostruko premašuje kapacitete pojedinih škola.
“Četrdeset miliona eura opredijeljeno je za realizaciju rekonstrukcije, adaptacije ili novih objekata, u prethodnih deset mjeseci, i u narednom periodu, za šta već postoji planska dokumentacija. Kroz rekonstrukciju tih objekata biće prostora i za produženi boravak, ali prvenstveno moramo da radimo na tome da redovnu nastavu organizujemo za sve učenike”, naglasila je Drobnjak.
Izvori finansiranja, za ovakav vid adaptacija, sanacija ili izgradnje novih objekata, su nacionalni budžet, donacije, kao i, kako kaže Drobnjak, kreditna sredstva, mnogo načina da bi omogućili svim učenicima da pohađaju redovnu nastavu.
Ona podsjeća da su tokom ljeta imali radove na više od šezdeset školskih objekata, i, kako kaže, ušli su u izrade projekata za nove objekte.
“Javnost je već upoznata da se bira lokacija za izgradnju škole na Zabjelu, da će uskoro biti planska dokumentacija za školu na Starom aerodromu, Siti kvartu. Što se tiče adaptacije i dogradnje prostora, tokom ljeta je nadograđen jedan dio prostora na školi Radojica Perović, radi se na opremanju devet novih učionica u školi Štampar Makarije, deset novih učionica u školi Oktoih, hiljadu i po kvadrata novog prostora u školi Vlado Milić, planoi na izgradnji škole Vladimir Nazor idu predviđenom dinamikom, tako da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, zaista je dalo sve od sebe, kako bi se ti školski prostori jednostavno prilagodili onom broju učenika koji pohađa naše škole”, istakla je Drobnjak.
U Podgorici je najveći broj učenika, pa samim tim i najveća potreba za produženim boravkom, kaže Drobnjak i dodaje da je potreban i dodatni prostor za izvođenje redovne nastave.
Jutarnje čuvanje za učenike prvog razreda je obavezno, pojašnjava Drobnjak, dok se produženi boravak organizuje u skladu sa kapacitetima škole, kaže ona i dodaje da ta vrsta boravka nije obavezna.
“Možemo reći da je taj broj između trideset pet i četrdeset, škola na teritoriji Crne Gore, koje organizuju produženi boravak. Što se tiče samog uređenja, javnost zna, da škole funkcionišu po određenim standardima i kad je produženi boravak u pitanju ništa nije drugačije u odnosu na redovnu nastavu. Radi se u produženom boravku po planu produženog boravka, ali sve ostalo je isþo što je i potrebno za redovnu nastavu”, rekla je Drobnjak.
Izmjenama i dopunama Statuta koji važi za školske objekte, ističe Drobnjak, predviđeno je da nastavni kadar koji već radi u školama, može da radi još dva dodatna časa, kaže ona, u produženom boravku.
U okviru produženog boravka učenici rade domaće zadatke, gledaju edukativni sadržaj, druže se, podsjeća Drobnjak i dodaje da su predviđene i likovne, muzičke i fizičke aktivnosti.
Preporučeno
“Škole koje već imaju prostorne kapacitete već angažuju nastavni kadar, i ne treba za to neki poseban uslov. Odnosno, u produženom boravku mogu da rade vaspitači i nastavnici u okviru svog radnog vremena”, zaključila je Drobnjak.
