Video
Knežević je posebno problematizovao činjenicu da je Macura ranije boravio u Crnoj Gori, družio se sa ljudima iz političkog i poslovnog vrha, a potom iznenada postao osoba kojoj je zabranjen ulazak u državu.
“Mislim da Crna Gora treba najzad da sazna kakve su to hibridne prijetnje iz regiona, kako se naše službe bezbjednosti suočavaju sa njima, kako štite državu i kako je moguće da odjednom heroj finansijskog sektora, čovjek koji je po Podgorici i po primorju bio rado viđen gost u društvu ljudi iz Vlade i Pokreta Evropa sad, odjednom postane nacionalna opasnost za državu Crnu Goru”, kazao je Knežević.
Bečić je odgovorio da se zabrana ulaska zasniva na Zakonu o strancima i procjenama nadležnih bezbjednosnih službi, naglašavajući da detalji koji su doveli do takve odluke ne mogu biti saopšteni javnosti jer su sadržani u evidencijama obavještajno-bezbjednosnog sektora i imaju određeni stepen tajnosti, prenosi CdM.
Istakao je i da Macuru lično ne poznaje i da se sa njim nije sastajao.
Potpredsjednik Vlade ukazao je i na dešavanja u vezi sa Alta bankom u Srbiji, podsjećajući da je američki kongresmen iz Republikanske partije Džo Vilson uputio državnom sekretaru SAD Marku Rubiju zahtjev koji se odnosi na uvođenje sankcija četvorici srpskih biznismena, među kojima je i Macura.
Bečić je naglasio da odluke crnogorskih organa o zabrani ulaska nijesu izuzetak, navodeći da su državljani više od 80 država sankcionisani, odnosno da su prema njima preduzimane mjere po različitim osnovama.
“Imamo ljutnje i reakcije, ali principijelna ravan ovog sistema je nesumnjiva”, poručio je Bečić.
Takvo obrazloženje nije zadovoljilo Kneževića, koji je otvorio pitanje odnosa države prema Macurinim poslovnim interesima u Crnoj Gori. Pitao je kako je moguće da je Vlada dala saglasnost za zaduženje kompanije Luštica Development kod Alta banke, kao i da je Macuri ranije omogućavano da privatnim avionom leti sa tivatskog aerodroma.
“Da li je naša služba zakazala kad nije o tome obavijestila Vladu. Kako je moguće da 30.jula 2025. Macura traži sa svojim privatnim avionom poleti sa tivatskog aerodroma”, pitao je Knežević.
Knežević je iznio i tvrdnje o poslovnim i porodičnim vezama pojedinih funkcionera bezbjednosnog sektora sa bankom čiji je vlasnik Macura, a postavio je i pitanje kako je Alta banka mogla da učestvuje u procesu preuzimanja Addiko banke, kao i eventualnim poslovnim planovima u vezi sa kompanijom IDEA.
Posebno je pitao ko je, kako tvrdi, vršio pritisak na guvernerku Centralne banke Crne Gore u vezi sa Alta bankom.
Knežević je uporedio i slučaj Macure sa slučajem Džordža Kotrela, pitajući zašto se i njegovo prisustvo u Crnoj Gori ne tretira kao bezbjednosni rizik.
Bečić je, odgovarajući na navode o poslovanju Alta banke, kazao da je banka u Srbiji poslovala nesmetano, sve dok Narodna banka Srbije nije podnijela krivičnu prijavu protiv odgovornih lica, nakon čega je nadležno tužilaštvo počelo da postupa.
U fokusu rasprave našla se i akcija crnogorske policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost protiv osoba za koje se sumnja da su povezane sa ruskim projektom „Rybar“.
Knežević je problematizovao postupanje policije prema ruskim državljanima, među kojima je bio i Mihail Zvinčuk, čiju je izjavu pročitao u parlamentu. Tvrdio je da su im bila uskraćena osnovna prava i da je prilikom postupanja korišćena prekomjerna policijska sila.
Prema njegovim riječima, uhapšeni su, kako je ocijenio, bez opravdanog razloga, jer su navodno željeli da posjete Cetinjski manastir.
“Budite spremni da ovako prođete, kao ovi ruski novinari, ako se zaputite prema Cetinjskom manastiru”, poručio je Knežević.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da je akcija sprovedena 9. oktobra, te da je nakon kriminalističke i operativne obrade utvrđeno da ta lica ne mogu da borave u Crnoj Gori, zbog čega je donijeto rješenje o otkazu boravka.
Naveo je da je oduzeta sofisticirana digitalna oprema koja je predmet vještačenja i analiza, kao i da je Evropska unija uvela sankcije licu sa inicijalima M. Z.
Šaranović je naglasio da je riječ o aktivnoj policijsko-tužilačkoj istrazi i da će se tužilaštvo izjasniti o eventualnom postojanju krivičnog djela.
“Garantujem da ANB i Uprava policije rade konačno ono što im je posao – ANB kao osnovni zadatak ima očuvanje nacionalne bezbjednosti zemlje, a Uprava policije radi na očuvanju unutrašnje bezbjednosti. Crnogorski obavještajno-bezbjednosni sektor ima najbolju moguću saradnju sa međunarodnim partnerima”, kazao je Šaranović.
Davor Macura, vlasnik Alta grupe i Alta banke, vraćen je 14. oktobra 2026. godine sa podgoričkog aerodroma, nakon što mu nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru, a odluka je donijeta iz razloga nacionalne bezbjednosti.
Iz Alta grupe su, međutim, saopštili da Macuri na aerodromu nije uručeno rješenje o zabrani ulaska, već samo zapisnik granične policije u kojem se navodi da zabrana postoji i da će mu odluka biti naknadno dostavljena.
Preporučeno
Prema njihovom saopštenju, Macuri nije predočen konkretan razlog zabrane, niti su mu saopštene činjenice na kojima se odluka zasniva. Iz kompanije su naveli i da je Macura ranije, uključujući i tokom 2026. godine, više puta nesmetano ulazio u Crnu Goru.
