Video
Danas je u Podgorici održana 34. sjednica Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem kojom je predsjedavao Milo Đukanović, predsjednik Nacionalnog savjeta.
Preporučeno
Povodom obilježavanja dvadeset sedam godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, predsjednik Đukanović je ocijenio da je ta odluka svojevremeno predstavljala odraz namjere da se zaštite identitet i tradicionalne vrijednosti crnogorskog društva. Ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države imalo je dalekosežne pozitivne uticaje na izgradnju institucionalnog sistema nezavisne i ekonomski stabilne države, koja sigurno korača ka svom dugoročnom opredjeljenju odnosno ostvarenom članstvu u NATO-u i tekućoj integarciji u EU.
Predsjednik Đukanović je iskazujući visoko poštovanje za sve što je urađeno tokom crnogorske istorije, ukazao na nepovoljan faktor nasljeđa tokom poslijeratnog perioda industrijalizacije kada u dovoljnoj mjeri nijesu afirmisaniprincipi očuvanja životne sredine.
“U tom smislu, posebno je značajno da je tokom prethodnog 27 godišnjeg perioda saniran značajan broj crnih ekoloških tačaka, te da jos uvijek nijesmo ni izbliza potrošili prostor kao neprocjenjivi resurs Crne Gore. To nam omogućava da danas mnogo realnije promišljamo o budućnosti Crne Gore, uz punu svijest o važnosti integralne valorizacije potencijala koja je začeta još u vrijeme proglašenja ekološke države. Danas smo u prilici da iskoristimo tu šansu, i upravo smo u posljednjem periodu donijeli ključna zakonska i strategijska dokumenta, koja će omogućiti još bolje upravljanje ovim resursima . S tim u vezi, Nacionalni savjet je iskazao punu posvećenost razvoju Crne Gore kao ekološke države, ukazujući na neophodnost konsolidacije ukupnih naučnih potencijala i institucionalnih kapaciteta kako bi se omogućilo sprovođenje ustavnog opredjeljenja o Crnoj Gori kao ekološkoj državi”, rekao je Đukanović.
Nacionalni savjet je podržao aktivnosti koje je predstavio potpredsjednik Vlade Milutin Simović, a koje imaju za cilj unaprjeđenje stanja prirodnih resursa u sektorima vodoprivrede, šumarstva i ribarstva. Ocijenjeno je da je ostvaren zadovoljavajući progres u sprovođenju odluke o moratorijumu na eksploataciju šljunka u Crnoj Gori, izradiprojekata regulacije rječnih slivova, stabilizaciji tržišta drvnih proizvoda, prevazilaženju neodgovornog odnosa koncesionara prema lokalnoj zajednici, posebno lokalnoj putnoj infrastrukturi, te zaustavljanju nelegalnog ribolova upotrebom dinamita i jačanju kapaciteta ribarske flote.
Nacionalni savjet je dao značajne smjernice za unaprjeđenje sprovođenja Nacionalne strategije biodiverziteta s Akcionim planom za period 2016-2020, prije svega u kontekstu obezbjeđivanja održivog finansiranja biodiverziteta i efikasne realizacije aktivnosti u okviru uspostavljanja mreže NATURA 2000 u Crnoj Gori.
Podržani su zaključci koje je Skupština Crne Gore donijela prilikom usvajanja Prostosnog plana posebne namjene obalnog područja Crne Gore i ukazano na neophodnost poštovanja mjera integralnog upravljanja obalnim područjem u fazi realizacije ovog strateškog planskog dokumenta.
U primjeni Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine, utvrđeni su dalji koraci u cilju sprovođenja reforme Nacionalnog savjeta, kao savjetodavnog tijela Vlade, u Državni savjet za održivi razvoj, i uspostavljanja optimalne institucionalne organizacije za sprovođenje politike održivog razvoja.
Nacionalni savjet je razmotrio i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
