Video
Akademik Momir Đurović na jučerašnjoj sjednici Skupštine Crnogorske akademije nauka i umjetnosti predložio je da se ponovo počne raditi na projektu Rječnika crnogorskog jezika, a predsjednik ove institucije Dragan Vukčević saopštio je da će to pitanje iznijeti predsjedništvu i Savjetu Leksikografskog centra, piše Pobjeda.
Preporučeno
Prije dvije godine predsjedništvo CANU-a je odlučilo da povuče iz prodaje i dalje distribucije tadašnji sporni Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je Akademija izdala kao poklon narodu uoči jubileja deset godina nezavisnosti. Rječnik je nakon izlaska iz štampe izazvao oštre reakcije dijela javnosti zbog toga što je, pored ostalog, sadržao i pojedine odrednice koje su diskriminatorske i uvredljive za albanski i bošnjački narod, te zbog brojnih politički nekorektnih i neprimjerenih definicija.
Đurović je juče saopštio da su rječnici prva dužnost Akademije.
“Predlažem da se razmotri da se ponovo pokrene rad Rječnika crnogorskog jezika, ne ulazeći u te gluposti što je Vlada uradila sa nekakvim deklaracijama”, rekao je on.
Vukčević je odgovorio da je to jedan od najznačajnijih projekata, koji predstavlja doprinos identitetu jednog društva, njegove države i onih koji žive pod krovom te zemlje.
“Znamo kakva je bila sudbina čitavog projekta, ali to ne znači da ga zbog detalja ili onoga sa čim se i ne slažemo u pojedinim pitanjima treba dovesti u pitanje kao jedan značajan kulturološki projekat”, naveo je on.
Vukčević je na sjednici govorio i o realizaciji budžeta za ovu godinu, te je istakao da je realizovan u iznosu od 1.738.717 eura, što je 99,83 odsto realizacije.
Ima, kako je dodao, dosta pitanja koja su vezana za razvoj Crne Gore koja treba otvoriti u okviru Akademije.
“To što nekome van ove kuće, možda, i ne odgovara način na koji su otvorena pitanja i način na koji se raspravlja o njima, to je već stvar za analizu i svaka dobronamjerna sugestija je korisna ovoj instituciji, koja je i zakonski određena kao najznačajnija institucija u nauci i umjetnosti Crne Gore… Napravili smo otklon od onoga što je bio dominantni tok istoriografske svijesti u Crnoj Gori, a to je vojno politička istorija, ka nečemu što se može nazvati kulturnom istorijom Crne Gore”, zaključio je on.
