“Na osnovu naše dosadašnje prakse prilikom uvđenja 3G i 4G mobilnih mreža u Crnoj Gori, Agencija planirala, a Skupština Crne Gore, usvajanjem Plana rada Agencije za 2020. godinu, odobrila da se tokom 2020. godine izradi strateški dokument o uvođenju 5G mreža u Crnoj Gori. Cilj ovog strateškog dokumenta je da se identifikuju tehnološki, regulatorni, spektralni i strukturalni izazovi i barijere za uvođenje 5G mobilnih mreža i razvoj 5G infrastrukture i da se ponude odgovarajuća rješenja, kako bi se omogućilo uvođenje 5G mobilnih mreža u Crnoj Gori najkasnije do kraja 2022. godine”, kažu iz EKIP-a.
Naznačeno je da će do kraja ove godine biti zaokružen regulatorni okvir za uvođenje 5G mreža.
Ovo podrazumijeva donošenje Plana namjene radio-frekvencijskog spektra od strane Vlade Crne Gore na osnovu predloga koji priprema ova agencija.
Trenutno se vode javne konsultacije po pitanju ovog dokumenta, a iz EKIP-a očekuju da njegov predlog, nakon završenih konsultacija, upute Vladi Crne Gore najdalje početkom jula ove godine. Na taj način planirano je da do kraja godine donesu i odgovarajuće planove raspodjele za radio-frekvencijske opsege koji su identifikovani za implementaciju 5G mreža.
Uporedo sa izradom studije i donošenjem odgovarajuće regualtive vezane za upravljanje radio-frekvencijskim spektrom, Agencija priprema postupak dodjele radio-frekvencija za inicijalnu implementaciju 5G mobilnih mreža, koji je planiran za drugu polovinu 2021. godine, tako da se može očekivati da 5G mreže budu komercijalno dostupne u Crnoj Gori do kraja 2022. godine.
TEORIJE ZAVJERE
Uvođenje 5G mreže u ostatku svijeta u proteklom periodu pratile su teorije zavjere o njenoj štetnosti pa čak i povezanosti sa širenjem virusa COVID19 iako je virus zahvatio i one države gdje tog sistema nema
Iz EKIP-a podsjećaju da su teorije zavjere prevashodno posljedica nerazumijevanja i nedovoljne upućenosti pojedinaca.
Pitanje štetnog uticaja elektromagnetnog (EM) zračenja koje generišu bazne stanice i korisnički terminali mobilnih komunikacionih mreža na životnu sredinu i zdravlje ljudi zaokuplja kako stručnu tako i laičku javnost od samog uvođenja ovih sistema posljednjih 30 godina.
“Na ovu temu je sprovedeno na stotine naučnih istraživanja i napisano na hiljade naučnih članaka, i ne postoje naučni dokazi da postoji štetan uticaj EM zračenja na zdravlje ljudi i životnu sredinu. EM zračenja spadaju u nejonizujuća zračenja i ona ne mogu promjeniti biološku strukturu ćelija u našem organizmu, već ova zračenja mogu imati samo termalni uticaj, tj prouzrokovati povećanje temperature površinskih tkiva koja se nalaze u neposrednoj blizinu uređaja koji generiše EM zračenje”, saopštili su iz Agencije.
ZRAČENJA MANJA OD 3G I 4G
Takođe su podsjetili da će 5G mreža koristi dio radio-frekvencijskog spektra koje već koriste mreže 3G i 4G ali radi i na višim frekvencijama. Nivoi jačine EM polja 5G mreža, odnosno, nivoi zračenja, su u okvirima postojećih međunarodnih normi, koje je definisala ICNIRP.
“Ako uporedimo nivoe zračenja predajnika postojećih 3G i 4G baznih radio stanica sa nivoima zračenja predajnika 5G bazne radio stanice, treba napomenuti da 5G predajnici koriste manje antene i rade sa nižim nivoom snage u odnosu na 3G ili 4G predajnike, upravo zbog potrebe za gušćom mrežom, što opet implicira i da će stepen izloženosti EM zračenju od 5G antena biti manji. Priroda zračenja koje generišu bazne stanice i terminali 5G mreža ostaje identična kao u mrežama prethodnih generacija. Dakle, sve navedeno navodi na zaključak da nije realno očekivati značajno drugačije efekte izlaganja zračenju 5G mobilnih mreža od efekta koje imamo kod postojećih mobilnih mreža, ako su ispoštovane propisane norme i ako se u korišćenju pridržavamo propisanih preporuka”, precizira EKIP.
ŠTA JE 5G MREŽA
5G mreža je prirodan nastavak dosadašnjih tehnologija, ima evolutivni i revolucionarni dio, a predstavlja jedan od najvažnijih segmenata u izgradnji digitalne ekonomije i digitalnog društva u narednoj dekadi. Evolutivni dio se odnosi na to da će ova mreža omogućiti sveprisutnu, ultrabrzu konektivnost, sa malim kašnjenjem, a revolucionarni dio se odnosi na to da će omogućiti i povezanost velikog broja objekata (koncept poznat pod nazivom “Internet stvari”- IoT).
ZNAČAJ ZA DRŽAVU I GRAĐANE
Scenariji korišćenja 5G mobilnih mreža se mogu kategorizovati u tri grupe: unaprijeđeni mobilni širokopojasni prenos podataka (eMBB), masivne komunikacije mašinskog tipa (mMTC) i ultra pouzdane komunikacije sa malim kašnjenjem (UR-LLC). Neke od primjena su: prenos podataka brzinama reda Gb/s na korisničkom nivou, 3D i UHD video, rad i igranje u cloud-u, proširena realnost, pametne kuće/zgrade, pametni gradovi, automobili sa autonomnim upravljanjem, primjene u kritičnim situacijama (npr. urgentna medicina na daljinu), industrijska automatizacija i dr.
5G mobilne mreže su koncepcijski zamišljene kao komunikaciona platforma za kreiranje digitalnog ekosistema za tehnološke i poslovne inovacije, koje osim individualnih korisnika uključuju i različite vertikalne sektore (biznise/industrije koje u svrhu obavljanja sopstvene djelatnosti imaju potrebu za povezanošću). Za sada se naročito potencira značaj 5G-a u poljoprivredi, implementaciji pametnih gradova i izgradnji pametnih kuća, zatim energetici, automobilskoj industrija, medicini, zaštiti životne sredine, javnoj administraciji.
Procjenjuje se da će 5G mreže do 2035. godine globalno generisati preko 13 biliona dolara prihoda i kreirati preko 22,5 miliona novih radnih mjesta.
Građani će imati koristi od primjene brojnih aplikacija i rješenja, poput recimo pametnih kuća, gdje će im primjena ove tehnologije omogućiti između ostalog uštedu u potrošnji električne energije, kontrolu i programiranje rada kućnih aparata i uređaja prema svojim potrebama, zatim će biti veoma znčajane aplikacije iz domena zdravstva poput praćenja stanja pacijenta u realnom vremenu, dijagnostika i sprovođenje operacija na daljinu itd.
U EVROPSKOJ UNIJI 5G MREŽE DO KRAJA 2022.
Evropska komisija 5G akcionim planom za Evropu, donešenim 2016. godine, je kao glavni cilj postavila inicijalno uvođenje 5G mobilnih mreža u svakoj državi članici Unije do kraja 2020. godine, te ubrzano širenje 5G pokrivenosti na urbana područja i glavne saobraćajne pravce do 2025. godine.
Podaci govore da u ovom trenutku ima preko 40 zemalja koje su počele da implementiraju 5G mrežu, te da je preko 120 zemalja koje su u procesu pripreme za puštanje 5G mreže.
GDJE SU VEĆ UVEDENE 5G MREŽE
Preporučeno
Prema raspoloživim podacima, na kraju marta 2020. godine 5G servisi su bili dostupni na komercijalnoj osnovi u sljedećim evropskim državama: Austriji, Finskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Rumuniji, Španiji. U svijetu su 5G mreže komercijalno dostupne i u Sjedinjenim Američkim Državama, Južnoj Koreji, Kini, Japanu, Australiji, Novom Zelandu itd.
Video