Eko fond će dobijati novac od zagađivača

Na principu ,,zagađivač plaća“ Eko fond će dominatno prikupljati naknade od svih onih koji obavljaju aktivnosti koje zagađuju životnu sredinu. Ta sredstva dalje će biti namjenski plasirana u programe i projekte u oblasti životne sredine na državnom i lokalnom nivou, kazala je Pobjedi Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Vojinović podsjeća da je Eko fond Vlada osnovala krajem 2018. godine s ciljem finansiranja i pružanja tehničke podrške projektima i programima u oblasti životne sredine, klimatskih promjena i energetske efikasnosti.

“Tokom prošle godine sprovedene su neophodne aktivnosti da bi se stvorili uslovi za početak njegovog operativnog funkcionisanja. To se odnosi na imenovanje Odbora direktora kao organa upravljanja Fonda, i donošenja Statuta od strane Vlade, čijim su se stupanjem na snagu sredinom novembra stekli uslovi za izbor i imenovanje izvršnog direktora, kao organa rukovođenja Fonda”, objasnila je Vojinović.

Pored toga što će se novac dobijati od zagađivača, dodatno finanasiranje Eko fonda, kako ističe, obezbjeđivaće se i iz kredita, donacija, instrumenata, programa i fondova EU, UN-a i drugih međunarodnih organizacija.

“Predviđeno je da, u narednom periodu, prihodi Fonda budu i sredstva od naknada definisanih drugim propisima iz oblasti životne sredine, pri čemu je neophodno izvršiti određene izmjene u nekim od tih zakona. Primjera radi, novim Zakonom o upravljanju otpadom stvoriće se pravni osnov za naplatu naknada i od elektronskog i električnog otpada, ambalaže, guma, baterija, akumulatora. Eko fond će raditi i na ostvarivanju saradnje sa međunarodnim institucijama i organizacijama, kao i privatnim sektorom, s ciljem osiguranja dodatnih izvora finansiranja”, naglasila je Vojinović.

Inače, princip ,,zagađivač plaća“ se već u određenoj mjeri primjenjuje, jer eko naknadu u državni budžet, kako objašnjava, uplaćuju lica koja ispuštaju zagađujuće materije u vazduh, uvoze supstance koje oštećuju ozonski omotač, kao i stvaraju i deponuju opasan otpad.

“Preusmjeravanjem eko-naknada u Eko fond navedeni princip će se u cijelosti primijeniti”, kazala je Vojinović.

Ona objašnjava da ovaj dokument sadrži paket transformativnih politika kojima nova Evropska komisija želi da odgovori na klimatske promjene i izgradi temelje zelene ekonomije.

“Plan utvrđuje kako smanjiti emisije štetnih gasova, obnoviti životnu sredinu, zaštititi biljne i životinjske vrste, stvoriti nove ekonomske prilike i poboljšati kvalitet života građana. Fokusiran je na aktivnosti za jačanje efikasne upotrebe resursa prelaskom na čistu, kružnu ekonomiju, zaustavljanje klimatskih promjena, povraćaj gubitka biodiverziteta, te smanjenju zagađenja. Evropski zeleni sporazum pokriva sve sektore ekonomije, posebno transport, energetiku, poljoprivredu, građevinarstvo, ICT, te industrije poput proizvodnje čelika, cementa, tekstila i hemikalija”, objasnila je Vojinović.

Evropska komisija je već postavila jasnu viziju kako da se postigne klimatska neutralnost do 2050. U cilju usklađivanja poreske politike sa klimatskim ciljevima, kako dalje navodi, EK će predložiti reviziju Direktive o oporezivanju energije. Takođe će usvojiti novu, ambiciozniju strategiju EU o prilagođavanju na klimatske promjene.

“Dalja dekarbonizacija energetskog sektora je od presudnog značaja za postizanje klimatskih ciljeva do 2030. i 2050. Proizvodnja i upotreba energije u privrednim sektorima čine više od 75 odsto emisija gasova sa efektom staklene bašte u EU. Energetska efikasnost mora biti prioritet u cilju razvijanja sektora energetike koji će se bazirati na obnovljivim izvorima, što će podrazumijevati postepeno i održivo ukidanje korišćenja uglja. Plan je i da države članice predstave svoje revidirane energetske i klimatske planove u dolazećem periodu”, kazala je Vojinović.

Osim navedenog, Evropska komisija će, kaže ona, predstaviti i novu Strategiju industrije i Akcioni plan za kružnu ekonomiju, Strategiju održive ishrane i planove usmjerene građenju Evrope bez zagađenja.

“Kako bi se zaustavio gubitak biodiverziteta, Evropska komisija će prezentovati Strategiju biodiverziteta do marta ove godine, koja će sadržati konkretne mjere implementacije za 2021. Ove mjere mogu uključivati ciljeve poput povećanja obuhvata zaštićenih morskih i kopnenih područja bogatih biodiverzitetom u sklopu mreže Natura 2000. Preporuka je da države članice pojačaju prekograničnu saradnju radi efikasnije zaštite područja koja pokriva mreža Natura 2000. Da bi spriječila i uklonila zagađenje iz vazduha, vode i zemljišta, Evropska komisija će u 2021. usvojiti Akcioni plan za sprečavanje zagađenja vazduha, vode i zemljišta”, kazala je Vojinović.

Ispunjavanje ciljeva Evropskog zelenog sporazuma zahtijeva znatna ulaganja. Procjenjuje se da će za postizanje trenutnih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. biti potrebno dodatnih 260 milijardi eura, što će se postići kroz javno-privatna partnerstva.