No, jesenje kiše su, ipak, olakšale posao vatrogascima, jer se vatra ne može proširiti na ogroman šumski kompleks, što ne znači da Nikšićani ne trpe posljedice, pogotovo stanovnici naselja Kličevo i Straševina, koji su najbliži brdu, a koje smrad sa smetlišta guši kad god se Barama budoškim „razigra“ južni vjetar.
Na ovakav ekološki incident, a mnogi ga, očigledno, i dalje smatraju bezazlenim, upozoravali su ekolozi iz Nikšića i okoline, ali bezuspješno godinama, taman kao što i kiša bezuspješno sedmicama obuzdava požar na vjerovatno najvećoj neuređenoj deponiji u regionu.
Opština Nikšić jedna je od malobrojnih koje nijesu donijele lokalni plan upravljanja otpadom iako je to trebala odavno da uradi. U namjeri da saznamo zbog čega se kasni sa tako važnim dokumentom, tim prije što Mislov do više nije do, već brdo svakojakog smeća, u više navrata tražili smo pojašnjenje iz lokalne uprave, ali nijesu nam odgovarali ni resorni potpredsjednik Dragan Perović ni Slavica Zindović koja rukovodi Sekretarijatom za komunalne djelatnosti i saobraćaj.
Međutim, rado su problem Mislova dola komentarisali predstavnici nevladinih organizacija koji godinama ukazuju na nepravilno tretiranje otpada u gradu podno Trebjese.
Direktor NVO Ozon Aleksandar Perović podsjeća da se lokacija za odlaganje otpada u Mislovom dolu koristi od 2003. godine.
” Budoš i lokalitet Mislov do je tadašnja lokalna vlast odredila kao privremenu deponiju sa rokom trajanja dvije godine, što je i jedino zakonsko pokriće za sve ove godine. Na toj lokaciji, po nekim procjenama, do sada je odloženo oko 500.000 tona različitog otpada, ne samo komunalnog kako je tada bilo predviđeno, već i opasnog, u koji spadaju medicinski i klanički. Uz to, dovožen je, nezakonito, otpad i iz drugih opština”, kaže Perović.
Po njegovim riječima neuređeno gradsko smetlište je ekološka bomba u Nikšiću.
“Ovakvi prizori dokazuju nesposobnost nadležnih, ne da upravljaju, što je njihova zakonska obaveza, već i da održe minimalnu kontrolu na ovom masivu različitih vrsta otpada u srcu Budoša. Porazno je da se na ovakav način ne brine o životnoj sredini i javnom zdravlju, naročito u doba korona virusa, kada je neophodno obezbijediti da se svi negativni efekti svedu na minimum”, riječi su Perovića.
U NVO Ozon tvrde da su obilazeći deponiju u brdu Budoš, otkako je aktivan požar, čuli i detonacije, što smatraju posebnom prijetnjom, ako se zna da na tom prostoru, u ovakvim uslovima, vreba i opasnost od metana.
” I to smo prijavili nadležnoj inspekciji i pratićemo što će preduzeti, odnosno ko će i hoće li odgovarati zbog toga. Nikšiću treba centar za pametno upravljanje otpadom, ako uopšte želimo zaustaviti dalje ugrožavanje javnog zdravlja i životne sredine “, kategoričan je Perović.
Sagovornik podsjeća da je prije nekoliko godina osnovano i posebno preduzeće Budoš DOO s ciljem da upravlja sanitarnom deponijom koja je bila planirana, makar po tadašnjoj dokumentaciji.
Predsjednik DMEN-a Miodrag Karadžić smatra da požar, koji je aktuelan tri sedmice, ukazuje na samo jedan segment incidentne situacije koji je mogao i ranije ili tek može imati gore posljedice, ukoliko se nešto i to što prije konkretno ne preduzme.
“Ni jedan segment tretiranja otpada ne zadovoljava standarde, počevši od njegovog nastajanja, preko sakupljanja i odvo za do mjesta odlaganja. Koliko je Opština Nikšić neozbiljna po tom pitanju najbolje potvrđuje podatak da je to jedina opština u Crnoj Gri koja nema plan upravljanja otpadom. Aktuelni požar ne ugrožava samo prostor na samom smetlištu, već i grad sa prigradskim naseljima, gdje živi više od 50.000 ljudi. Nekima su domovi svega nekolika kilometra od deponije, a znamo da su u Mislovom dolu deponovane i značajne količine opasnog otpada “, upozorava Karadžić.
Ocjenjuje kako je nedopustivo je da toliko dugo traje nedostatak komunikacije sa nadležnima, da kasni donošenje rješenja.
” I minimalno ozbiljna lokalna vlast je morala predvidjeti reakciju na incidentnu situaciju kakvu je izazvao požar. Mnogo je ljudi iz javnosti zainteresovano za ovu oblast i za ovaj konkretno problem, ali mi nikoga od nadležnih nijesmo čuli da se obratio građanima, da je otvoreno pričao o problemu koji traje godinama. Ne želim ni pomisliti da se sva nada polaže u kišu “, kaže Karadžić.
On podsjeća da nikšićki zvaničnici godinama pričaju o izgradnji spalionice otpada.
Prije dvije decenije aktuelan je bio problem deponovanja otpada u gradu podno Trebjese. Tada je tražena adekvatna lokacija, ali nijesu pristajali mještani Grahova, Lukova, Župe… da bude u njihovom kraju. Konjev do, gdje je nekad odvožen otpad iz Željezare, pominjao se posljednjih godina kao moguća lokacija za opasni otpad, a Javorov do, nedaleko od starog puta koji povezuje Nikšić i Bogetiće, najduže je „izdržao“ u pričama o trajnom rješenju i izgradnji sanitarne kade. Za sve to vrijeme naslage svega i svačega u Mislovom dolu samo su rasle, kao i problem za buduće generacije.
Preporučeno
I, što je najvažnije, sve da novca ne fali, da je lokacija obezbijeđena, savremeno opremljena i uređena deponija ne može se izgraditi preko noći.
Video