Osvrnuvši se i na rezultate lokalnih izbora u Herceg Novom, on je ocijenio da je riječ o specifičnom slučaju, s obzirom na to da se odavno u toj opštini nije mijenjala politička struktura vlasti. Kako pojašnjava Kalezić, Demokratska partija socijalista (DPS) tamo dugo nije ni bila na vlasti, pa je i opozicija na državnom nivou odlučila da ne ulaže velike resurse u te izbore.
“Ko prati hercegnovsku politiku zna da je malo takvih političkih konstanti na lokalnom nivou kao što je ta opština, u kojoj Demokratska partija socijalista skoro da nikada nije bila na vlasti”, kazao je on.Dodaje da su resursi političkih partija ograničeni i da se zbog toga pravi selekcija borbe, ali ističe i širu kulturnu i sociološku dimenziju – distanciranost Boke od političkog centra u Podgorici i izostanak nastupa nekih partija kao što je Evropa sad.
“Dakle, to je prvi dio odgovora koji se tiče čisto real-političke procjene, koju treba razumjeti, jer partije imaju limitirane resurse, ograničeno vrijeme, ograničen broj aktivista. S druge strane, postoji i drugi aspekt – više u domenu kulturološkog i sociološkog – u kojem taj dio Boke, ili Boka u cjelini, u civilizacijskom smislu, ipak je daleko od Podgorice, od centrala političkih partija u Podgorici. Nije ni čudo što recimo pokret Evropa sad tamo nije nastupao”, rekao je.
Pojasnio je da je Evropa sad ipak pružila podršku lokalnoj listi, što je rijedak primjer da „građanska opcija“ uspije da se profiliše kao dominantna.
“Takođe treba reći da se etnička i demografska struktura Herceg Novog promijenila usljed tragičnih ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Taj grad je izmijenjen, njegov mediteranski duh, po kojem je bio prepoznat u bivšim državama, sada je zamijenjen jednom drugom ideološko-političkom matricom, koja polako prijeti da postane dominantna u cijeloj Hercegovini”, rekao je Kalezić.
Osvrćući se i na izbore u Nikšiću, rekao je da je njegov najjači utisak broj birača koji podržava političke opcije sa jasnom velikosrpskom ideološkom pozadinom.
“I tu na red dolazi sami Nikšić. Moj najjači utisak od sinoć jeste da više od trećine biračkog tijela u gradu koji ima nevjerovatan istorijski i ideološki pedigre, koji je kapitalan za državnost i suverenost Crne Gore kakva je danas, glasa za partiju, odnosno za koaliciju velikosrpskog fašizma”, rekao je.
Precizirao je da ni oni koji glasaju za, kako kaže, „umivenije“ varijante te politike nijesu daleko od istog svjetonazora, te da se radi o procesu koji urušava modernu Crnu Goru.
“Kada tome dodamo i onaj procenat onih koji su stidljivi, pa glasaju za druge varijante, odnosno druge nijanse te politike – govorimo o Demokratama i PES-u – onda dobijate jedan rezultat koji je civilizacijski krah moderne Crne Gore, one Crne Gore obnovljene 2006. godine”, naveo je Kalezić, prenosi Antena M.
Kada je riječ o unutrašnjim odnosima unutar Demokratske Crne Gore, Kalezić smatra da su loši odnosi centrale sa lokalnim odborima u više gradova, uključujući Nikšić i Herceg Novi, uticali na rezultate.
“Kada uzmemo u obzir specifičnosti odnosa unutar same Demokratske Crne Gore, vidimo da je to partija čija centrala u Podgorici ima zategnute odnose sa svojim opštinskim odborima”, rekao je Kalezić.
On je dodatno objasnio da su ti lokalni odbori djelovali autonomno zbog, kako kaže, destruktivnog uticaja lidera partije, što se odrazilo i na ponašanje pojedinih lokalnih funkcionera.
“Nastavlja se praksa u kojoj ti opštinski odbori djeluju potpuno autonomno u odnosu na centralnu partiju – pojasnio je.
Sagovornik Antene M ukazao je i na uticaj nosioca liste DCG u Herceg Novom Stevana Katića, koji je uz podršku javnih resursa i ličnog autoriteta uspio da ostvari prepoznatljiv rezultat, iako ispod očekivanog nivoa.
“To objašnjava i ponašanje Katića, koji je odabrao vizuelno potpuno drugačiji identitet i koji je, koristeći svoj lični autoritet”, rekao je.
Iako Novska lista nije dosegla projektovane brojke, Kalezić smatra da će ona svakako biti ključan faktor u formiranju nove lokalne vlasti, dok za samu opštinu navodi da sve više gubi autentičnost.
“Novska lista, uprkos tome što nije postigla nivo koji je neko projektovao, nametnuće se kao nezaobilazan partner za formiranje lokalne vlasti”, istakao je Kalezić.
Govoreći o rezultatima izbora u Nikšiću naveo je da su i tamo odnosi centrale i lokalnog odbora Demokrata značajno uticali na izborni ishod, posebno na relaciji Koprivica–Bečić–Bogdanović.
Prema njegovom mišljenju, rezultat bi bio loš i bez tih unutarpartijskih problema, jer smatra da ta partija gubi smisao postojanja u vremenu kada druge, slične opcije djeluju mnogo operativnije.
“Ne bi taj rezultat bio mnogo bolji ni da nije bilo tih šumova”, pojasnio je.
Kalezić dodaje da je Demokratska Crna Gora sada svedena na politički aparat koji funkcioniše samo kroz klijentelizam, bez ikakve stvarne političke misije.
Osvrnuo se i na Građanski pokret URA, koji opisuje kao partiju koja je „odradila svoj zadatak“ i koja je sada napuštena od onih koji su je politički stvorili.
“To je smisao svih tih partija, i zato kada komentarišemo rezultat, recimo, URE – Ura je odbačena”, rekao je.
Prema njegovim riječima, dobro je da su građani iz tog dijela biračkog tijela direktno podržali DF, jer se time zaobilaze svi ti hronični problemi u kojima se pokušava objasniti da su PES ili Demokrate „nešto bolji“.
Kalezić je objasnio da su političke strukture poput PES-a i Demokrata u Nikšiću zapravo formirane samo da bi popunile nedostatke na listi ZBCG Marka Kovačevića i omogućile mu dolazak na čelo grada. Po njegovim riječima, to nijesu alternative – to su produžeci istog političkog projekta.
“Cijeli smisao i razlog njihovog političkog postojanja, u Nikšiću konkretno i na državnom nivou, bio je da nadomjeste ono što je falilo listi Marka Kovačevića da postane gradonačelnik. Ne zato što su oni bolji od Kovačevića, već zato što su svi oni – Marko Kovačević”, dodao je.
Kovačević, kako dodaje, nije izuzetak, već pravilo – on je simbol politike koju DF i slični akteri zastupaju. Dodao je da je riječ o retrogradnim idejama koje su, iako pravosnažno osuđene, danas ponovo dominantne.
“Toj politici se sudilo, i ta politika je osuđena na preko hiljadu godina zatvora. I eto, ta ista politika danas u Nikšiću dobija preko 50 odsto ukupne podrške birača”, rekao je.
Govoreći o GP URA rekao je da je njihova politička priča počela da se urušava još od potpisivanja Temeljnog ugovora. Tada je, kako ističe, dio njihovih birača postao apatičan prema politici, ali je ključni pad uslijedio zbog njihove suštinske političke misije koja je već ispunjena.
“Veći dio razloga je taj što je URA politički projekat koji je ispunio svoju svrhu onog trenutka kada je, prvo 30. avgusta 2020, bila ‘tas na vagi’ i legitimisala, rehabilitovala četništvo i velikosrpsku, prorusku politiku – a zatim učinila isto i sa Temeljnim ugovorom”, precizirao je.
URA, kako dodaje, od tada više nema podršku – ni medijsku, ni političku, ni logističku – jer je svoj zadatak izvršila. Prema njegovim riječima, sada su prepušteni zaboravu i pokušavaju da opstanu predstavljajući se kao opozicija, iako to više nikome nije uvjerljivo.
“Sada, kada im više nijesu potrebne usluge (Dritana) Abazovića i njegove ekipe, oni više ne ustupaju ni novac, ni medije, ni logistiku, ni obavještajce, ni terenske radnike”, pojasnio je.
Kalezić dodaje da ista sudbina čeka i Pokret Evropa sad, jer se ponavlja isti obrazac: ulazak u savez sa DF-om, nakon čega dolazi proces razgradnje, gubitka identiteta i potpune političke potrošenosti.
“Ne postoji nijedan razlog, niti jedan argument koji bi ukazivao na to da će biti drugačije”, rekao je.
On naglašava da PES ne razumije, ili ne želi da razumije, da DF niko ne reformiše – već da zapravo DF sve svoje partnere usisava i uništava. Zbog toga smatra da je PES takođe partija zadatka, kao što su to bile URA i slični projekti prije njih.
“Ako oni to ne razumiju, a već je jasno da je tako, onda je jedini zaključak da ne postoji suštinska razlika između njih – da su i oni partija zadatka”, istakao je.
Govoreći o premijeru Milojku Spajiću, Kalezić pojašnjava da on politiku doživljava kao sredstvo za druge ciljeve, što vodi ka urušavanju PES-a, čiji pad se već ogleda u rezultatima lokalnih izbora.
“Ali to je put ka totalnom rasulu PES-a, i to se može empirijski pratiti kroz nekoliko izbornih ciklusa”, rekao je.
Dodao je da će predstojeći lokalni izbori samo potvrditi trend opadanja podrške PES-u, jer se radi o partiji bez infrastrukture, koja funkcioniše kao pokret, a ne kao ozbiljna politička organizacija.
“PES je pokret – to nije politička partija u teorijskom smislu”, naglasio je.
Kalezić je istakao i to da birači sve lakše prepoznaju manipulacije i isprazna obećanja, te da je prirodno da se na kraju okreću DF-u, koji djeluje kao snažniji i organizovaniji faktor.
Prema njegovom mišljenju, PES bi možda postigao nešto bolji rezultat na državnom nivou, ali ne znatno – svakako ispod 15 odsto, što jasno ukazuje na krizu identiteta i povjerenja.
“Ako me pitate za konkretne brojeve, taj rezultat ne bi prelazio 15 odsto”, rekao je Kalezić.
PES, kako objašnjava, traje duže zbog startne prednosti, ali, kako ističe, njihov kraj je izvjestan, jer se klijentelistički motivisani birači uvijek okreću većem i jačem, onome ko im može ponuditi konkretnu korist.
Sagovornik Antene M smatra da ako u PES-u postoji bilo ko s ozbiljnim političkim kapacitetom, morao bi shvatiti da je potrebno povući odgovoran, evropski potez. U suprotnom, i oni će postati samo još jedan u nizu neuspješnih projekata koji obmanjuju politički lakovjerne građane.
“Ako je sve to tako, a oni nastavljaju da se ponašaju na način na koji se ponašaju, onda se radi o političkim diletantima, materijima i projektu koji nije ništa bolje, niti lošije od ure i sličnih stranaka i partija koje nastaju kako bi zavarale, prevarile Crnogorce koji su politički beskrajno naivni”, rekao je Kalezić.
Govoreći o pokušaju “ograđivanja” dijela članova PES-a od retorike Marka Kovačevića, sagovornik Antene M skrenuo je pažnju na to da je riječ o besmislenom pokušaju kojim se samo pokušava ostvariti privid djelovanja u interesu crnogorskih birača, iako se time ne može promijeniti suština.
“Marko Kovačević nije sporan kao ličnost, jer su svi oni Marko Kovačević – i oni koji ga podržavaju, personifikacija jedne politike. Dakle, sada neko pokušava objasniti da je Marko Kovačević sporan za predsjednika opštine Nikšić, ali nije sporan Andrija Mandić, niti (Jovan) Vučurović na čelu odbora…”, podsjetio je.
Ovako selektivno problematizovanje kandidata, prema mišljenju Kalezića, predstavlja političku manipulaciju. On je naglasio da se u suštini radi o istoj političkoj liniji, bez obzira na to ko je formalno kandidat, te da javnost ne bi trebalo da se zavarava površinskim razlikama.
“To je ta vrsta političkog varanja, ‘na male golove’. Dakle, to je političko varanje, jer će oni podržati koga god im Andrija Mandić nametne za gradonačelnika Nikšića. To smo juče i sinoć vidjeli, odgovorno bez obzira na sve”, rekao je Kalezić.
On je izrazio sumnju da bi zaokret u politici PES-a imao većinsku podršku u odborničkom klubu, naglašavajući da ideološka bliskost između tog pokreta i političara poput Kovačevića i Mandića nije zanemarljiva.
“Ono čega bih se ja plašio, i što bi pokazalo potpuno nepostojanje formacije te stranke, je hipotetički scenario u kojem Spajić i njegov šef kabineta, koji je, valjda, uticajniji od njega, krenu u politički zaokret. Ne vjerujem da bi odbornici to pratili. Ne vjerujem da bi on u tom odborničkom klubu imao većinu za takvu odluku, jer većina ljudi koji glasaju za Pokret Evropa sad, kao i većina funkcionera na lokalnom nivou, imaju ideološki habitus sličan Mandiću, Kovačeviću, i onom iz Pljevalja, čije ime ne treba više ni pominjati. To je ta vrijednosna osnova”, istakao je.
Kalezić je rekao da je greška smatrati da je samo Marko Kovačević problematičan, jer on, kako kaže, samo simbolizuje širu političku matricu. Bez obzira na personalne promjene, suštinska politička linija ostaje ista, što bi birači trebalo jasno da razumiju.
“Ne treba niko da ima iluzije, i često smo skloni toj vrsti iluzionizma, da je samo Marko Kovačević sporan. On je najmanji problem, jer on personifikuje politiku. Ko god bude na njegovom čelu, možda će fizički izgledati drugačije, ali u suštini nema veće razlike”, rekao je on.
Osvrćući se na rezultate Demokratske partije socijalista, Kalezić je naglasio da su oni značajni, posebno u poređenju sa prethodnim rezultatima u Nikšiću. Istakao je da je partija uspjela da konsoliduje svoju bazu, što predstavlja važan, ali ne i dovoljan korak za povratak na vlast.
“Rezultat koji je ostvario DPS je značajan, naročito kada ga uporedimo s prethodnim rezultatima u Nikšiću na predsjedničkim izborima, a posebno s parlamentarnim izborima, gdje je, ako se ne varam, rezultat bio niži za 40 odsto”, ocijenio je.
Međutim, upozorio je da postoji zabrinjavajući podatak – veliki broj građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci, apstinirao je od glasanja. Naglasio je da to mora biti alarm za DPS, jer bez mobilizacije tog biračkog tijela, partija neće moći ostvariti značajniji politički povratak.
“Naravno, ostaje taj gorak ukus da to nije dovoljno za vlast, međutim, DPS je kratkoročno uspio da sačuva svoju biračku bazu i organizaciju, kao i strukturu”, rekao je Kalezić.
U tom kontekstu, pojasnio je da DPS sada ima šansu da nadogradi rezultat i obnovi političku snagu. Upozorio je da će, u suprotnom, prostor koji partija ne popuni iskoristiti neka nova politička opcija, što bi moglo dodatno ugroziti poziciju DPS-a.
“To su okolnosti koje nijesu prisutne kod ostalih dominantnih partija, komparativno gledano. Dakle, ako uzmemo u obzir da je DPS dvije decenije bio dominantna partija, a ostale dominantne partije u regionu i šire, kao što su u centralnoj Evropi, dio azijskih zemalja i latinoameričkih država, možemo napraviti komparaciju”, istakao je sagovornik Antene M.
Komentarišući rezultat koji je ostvario Evropski savez, Kalezić je istakao da je pozitivno što su uspjeli da zadrže sopstvenu strukturnu osnovu, ali i dodao da je toj koaliciji potrebno vrijeme kako bi u potpunosti definisala svoj politički identitet. Takođe je upozorio na potrebu ozbiljnijeg partijskog rada na terenu.
“Najbliži primjer, recimo, je HDZ. DPS nije uspio u onome u čemu druge dominantne partije nijesu uspjele nakon gubitka vlasti. I zbog toga, DPS treba da bude zadovoljan”, smatra Kalezić.
Naglasio je važnost direktne komunikacije sa biračima kao ključne karakteristike crnogorskog političkog prostora. Prema njegovim riječima, birači očekuju neposredan kontakt sa partijom, što znači da politički rad na terenu ostaje nezamjenjiv.
“Kod njih, evidentno, fali jedna vrsta partijskog rada na terenu, koja izgleda u crnogorskoj političkoj realnosti kao nemoguće izbjeći. Jer, kao što se naučno bavim politikom, kada analiziram profil prosječnog birača u Crnoj Gori, Hrvatskoj, BiH i Makedoniji, ono što uvijek ostaje kao izražena karakteristika crnogorskog prosječnog birača je ta potreba za direktnom komunikacijom sa biračkom bazom”, istakao je on.
Evropski savez, kako ocjenjuje, i dalje ne može, zbog svojih gabarita, da postigne tu vrstu organizovanosti.
“Recimo, imamo jedan drugi primjer, SNP, koji preživljava sve ove lomove i podjele, ali oni imaju tu vrstu biračke organizacije koja omogućava da, čak i tako razrušeni i podijeljeni, obezbijede cenzus”, dodao je.
Kalezić ističe da, za razliku od Evropskog saveza, SNP posjeduje snažnu biračku organizaciju koja im omogućava da, i pored unutrašnjih problema i podjela, uspješno obezbijede cenzus na izborima.
“Kod stranke bivšeg premijera Markovića, Stranke evropskog progresa, problem je nedostatak autentičnog političkog izraza, jer, kao u slučaju velikih srpskih opcija, slično je i sa crnogorskim blokom. Koliko god vam neki ljudi personalno ili pojedinačno bili simpatični, po inerciji birači, opet se vraćam na teorijski model prosječnog srpskog birača, idu ka onom jačemu, odnosno ka onom kojeg percipiraju kao većeg, i tu obično teško mogu da omanu, jer su svi u disproporciji u odnosu na DPS”, pojasnio je.
Naglašava da stranka Evropskog progresa, kao i velike srpske opcije, ima problem u tome što nema autentičan politički izraz. Birači se često okreću ka jačim strankama, čak iako su pojedini političari iz manjih stranaka simpatični, zbog čega je teško da stranka poput Evropskog progresa može da konkurira DPS-u.
“U ovim izborima, ako uradite analizu narativa i diskursa, nećete vidjeti značajniju razliku između poruka koje su slali nositelji lista Evropskog saveza, Demokratske partije ili stranke Evropskog progresa. Manje-više, te poruke su iste, i čak ni vizuelno, odnosno, kad kažem vizuelno, ne mislim samo na boje kampanje, nego u totalu, teško je napraviti razliku, i teško im je ukrasti pažnju i interesovanje koje bi se prelilo u glasove”, ističe Kalezić.
On primjećuje da između stranaka poput Evropskog saveza, DPS-a i Evropskog progresa, nema značajnih razlika u porukama i kampanjama. I vizuelno, kampanje su vrlo slične, što otežava privlačenje pažnje birača i njihovo pretvaranje u glasove.
“Vidjećete da mnogi političari u Crnoj Gori, mnogi politički subjekti, uživaju visok stepen povjerenja u javnosti, uživaju značajne simpatije, ali se to teško transkribuje u aktivni politički izraz, odnosno u glasanje. Da bi došli do tog koraka, potrebno je ta vrsta terenskog rada, ali je kod stranke Duška Markovića, kao i kod Evropskog saveza, ako žele da rastu, put da imaju distinktniji odnos prema Demokratskoj partiji socijalista”, istakao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, mnogi političari uživaju visok stepen povjerenja i simpatija među biračima, ali to povjerenje rijetko se prenosi u konkretno glasanje. Stranke poput Evropskog progresa ili one Duška Markovića moraju razviti jasniji i distinktivniji odnos prema DPS-u kako bi nastavile da rastu.
“Ovo su opet lokalni i specifični izbori. Kao što sam rekao, nas čeka novi ciklus lokalnih izbora na kraju godine, a možda nas vrlo brzo iznenade i vanredni parlamentarni izbori. Jer, kada DF sa 35% osvojenog biračkog dijela u Nikšiću, a uzimajući u obzir poziciju Spajića, nije teško predvidjeti da ćemo svjedočiti na ovom talasu političkog rekjetiranja, ucjena, pritisaka Spajića da ima veći udio u vlasti”, dodao je.
Kalezić precizira da nas očekuju novi ciklusi lokalnih izbora, a postoji mogućnost i vanrednih parlamentarnih izbora. Ističe da s obzirom na uspjeh DF-a u Nikšiću i poziciju Spajića, možemo očekivati političke pritiske, ucjene i zahtjeve za većim udjelom u vlasti.
“Jednako kao i Bečićeve demokrate, koje su vjerovatno sada u histeričnoj panici, i iz te panike neće se izroditi promjena političke paradigme, jer se to nikada ne dešava, nego će se izroditi novi talas pritisaka, zloupotreba u bezbjednosnom sektoru, vjerovatno novi talas partijskog zapošljavanja, da bi se zaustavio odron političke situacije pred kojom se nalaze”, precizirao je.
Kalezić naglašava da, slična situacija kao kod Bečićevih demokrata, neće dovesti do promjene političke paradigme. Umjesto toga, nastaviće se pritisci, zloupotrebe u bezbjednosnom sektoru i političko zapošljavanje kako bi se spriječio politički slom.
“Sada je vrijeme da, ako ta partija želi da se vrati, jer očigledno, kad govorimo o koalicionom kapacitetu, mislim da niko pri zdravoj pameti ne vidi da je DPS treba da razvija koalicijsku saradnju s DF-om ili Demokratama. Čak ni s PES-om. Mislim da je to notorna istina koju treba reći. A onda, na kraju, DPS treba da se okrene onim abstinentima”, dodao je.
Kalezić zaključuje da, ako DPS želi politički povratak, ne bi trebalo da razvija koalicijske odnose sa DF-om, Demokratama ili PES-om. Umjesto toga, DPS treba da se fokusira na birače koji su se apstinirali od glasanja.
Prema njegovim riječima, značajan dio crnogorske nacije ne izlazi na izbore. On smatra da bi relevantna analiza mogla pokazati kako se jedan značajan dio birača tokom kampanje DPS-u nije obraćao. Kampanja je, osim završne konvencije, bila prilično anacionalna, slično kao i kampanja Evropskog saveza. Kalezić naglašava da možda tom dijelu crnogorske nacije treba tvrđi ideološko-politički izraz kako bi ih motivisali da izađu na izbore.
“Dakle, ovako intuitivno mislim, mogu da nagađam da se radi o tome, kada govorim o Nikšiću. Da li tom dijelu crnogorske nacije ipak treba tvrđi ideološko-politički izraz, da bi ih motivisao da izađu na izbore? Mislim da je to dio rješenja, odnosno objašnjenja zašto ti ljudi ne izlaze”, precizirao je Kalezić.
On ističe da je Evropski savez vodio umjerenu građansku kampanju koja je bila fokusirana na lokalne probleme i teme. S druge strane, DPS je bio usmjeren na mobilizaciju tradicionalnog biračkog tijela. Kalezić smatra da je zadatak opozicije u budućnosti da obezbijedi da ne dođe do rasipanja glasova. Opozicija mora pronaći način da dođe do onih crnogorskih birača koji su razočarani ili rezignirani načinom na koji opozicija komunicira, i koji stoga odlučuju da ne izlaze na izbore.
“Opozicija mora da nađe formulu kako da dopre do dijela crnogorskih glasača koji su razočarani ili rezignirani načinom na koji opozicija komunicira”, dodao je on.
Kalezić se dalje osvrće na specifičan psihološki profil birača, posebno onih koji su nacionalni Crnogorci, ali odlučuju da ne izlaze na izbore. Smatra da je to rezultat fatalizma koji je karakterističan za Crnogorce, što objašnjava zašto dio birača ne podržava opoziciju. Takođe, ističe da će prirodni tok političkih procesa u Crnoj Gori dovesti do formiranja desne stranke, što, kako kaže, ne treba izbjegavati, ali opozicija treba da sačuva svoju snagu za predstojeće parlamentarne izbore.
“Mislim da će prirodni tok stvari u jednom trenutku usloviti da Crna Gora dobije jednu vrstu desne stranke. To je potpuno prirodan tok razvoja političkih procesa i ne treba od toga bježati”, naglasio je Kalezić.
U kontekstu opozicije, Kalezić ističe da su prisutni različiti modeli uticaja sa strane, koji nijesu očigledni, ali su itekako prisutni, posebno u medijima i kroz crkvene i pseudo-crkvene organizacije. Dodaje da opozicija mora da bude svjesna da protivnici nijesu samo domaći političari, već i međunarodni faktori poput Srbije i Rusije, koji imaju svoje ekspoziture kroz crkvu i medije.
Kalezić je podjetio na to da su gotovo svi elektronski mediji u Crnoj Gori pod direktnom kontrolom režima u Beogradu ili u Moskvi, uz veoma rijetke izuzetke među kojima je Antena M.
Na pitanje zašto ideja antifašizma nije bila ideja vodilja tokom kampanje, Kalezić je odgovorio da ona nije izgubljena, ali da mu se čini da Crnogorci, kada dođe do stvarnog izbora, često biraju klijentelističke servise, umjesto da ostanu dosljedni antifašističkim principima.
On je citirao anegdotu Josipa Broza, koji je zapitao Jova Kapičića i druge zašto su Crnogorci često nepouzdani prema državnoj politici, ukazujući na korijene te nepouzdanosti u istoriji Crne Gore.
“Antifašizam je lijep, ali od njega se ne živi, on ih ne hrani. To je tužna i sumorna realnost. Između antifašizma i ugovora o djelu za 500 eura bira se ugovor o djelu”, dodao je on.
Preporučeno
Iako tema antifašizma nije bila dovoljno afirmisana, Kalezić smatra da je često mistifikovana i da je veoma prisutna među političkom, kulturnom, društvenom i naučnom elitom, dok obični građani više pažnje posvećuju klijentelističkim servisima. Prema njegovim riječima, dok god birači imaju izbor između dva klijentelistička servisa, biće skloniji da izaberu onaj koji uključuje antifašizam. Međutim, kada takav servis nije dostupan, antifašizam pada u drugi plan.
Video