Iz Glavnog grada za “Vijesti” su kazali da dosadašnja praksa pokazuje da izazova u korišćenju elektronskih servisa ima, ali da to najčešće nije sam sistem, već se korisnici nekad ne snađu sa tehnologijom digitalnog potpisa. Kao jedan od izazova navode to što određeni broj građana nema sačuvane pristupne podatke za čip lične karte (PIN/PUK).

Lične karte, čije je izdavanje počelo u toku 2020. godine, u sebi sadrže čip sa dva digitalna sertifikata – sertifikat za kvalifikovani digitalni potpis i sertifikat za elektronsku identifikaciju.

Za “aktivaciju” dokumenta, ali i dalje korišćenje podataka sa čipa, u cilju zaštite od zloupotreba, kao što je slučaj i sa bankovnim karticama, koristi se lozinka (PIN).

“Koleginice iz Odjeljenja za elektronske servise i digitalno poslovanje svakodnevno pružaju aktivnu podršku građanima, kako putem komunikacionih kanala, tako i neposredno u prostorijama Glavnog grada. Upravo zahvaljujući toj podršci veliki broj korisnika uspješno završi proces elektronskog potpisivanja, čak i u situacijama kada postoji veliki broj prijava kao što je u servisima poput ovog za subvenciju prilikom kupovine bicikla”, kaže Nikola Mićunović, rukovodilac Službe za informacioni sistem Glavnog grada.

Elektronske usluge Glavnog grada dostupne su putem portala elektronske uprave Glavnog grada – ePodgorica.me.

Proces korišćenja većine njih, pojašnjava Mićunović, zamišljen je na način da korisnik, bilo da je riječ o fizičkom ili pravnom licu, popunjava potrebne podatke i podnosi zahtjev u elektronskom obliku.

“Ukoliko korisnik želi da dobije dokument izdat u elektronskoj formi (na primjer potvrdu ili uvjerenje), potrebno je da u sekciji ‘Moji predmeti’ preuzme generisani zahtjev, potpiše ga kvalifikovanim elektronskim potpisom (sertifikatom iz lične karte ili drugim važećim sertifikatom za fizička, odnosno pravna lica) i tako potpisan dokument dostavi kroz za to predviđenu opciju na portalu”.

Kod servisa kao što je “Prijava vjenčanja”, korisnicima je omogućeno da administrativnu taksu plate elektronskim putem, podnesu zahtjev, te da kompletnu komunikaciju sa matičarem obave kroz portal, uključujući eventualne dopune dokumentacije i usaglašavanje termina vjenčanja.

“Nakon toga, zapisnik se dostavlja u elektronsko sanduče korisnika na portalu. Kada oba buduća supružnika elektronski potpišu zapisnik, isti dostavljaju kroz funkcionalnost dopune predmeta, čime se kompletna procedura prijave vjenčanja završava bez potrebe dolaska na šalter Glavnog grada”, kazao je Mićunović.

Korisnicima je, dodaje on, ostavljena mogućnost i djelimičnog korišćenja elektronskih usluga.

“U praksi se često dešava da građani najveći dio procedure završe elektronski, dok završni dokument ipak potpisuju svojeručno na šalteru, najčešće zbog nedovoljnog iskustva sa korišćenjem elektronskog potpisa”, rekao je rukovodilac Službe za IS Glavnog grada.

Sa druge strane, servis za prijavu subvencija za kupovinu bicikla realizuje se isključivo elektronskim putem i nije moguće svojeručno potpisati dokumentaciju.

Kako se potpisati elektronski

Prema Zakonu o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, kvalifikovani elektronski potpis, kakav građani imaju na čipu lične karte, ima jednako pravno dejstvo kao svojeručni potpis, odnosno svojeručni potpis i pečat u odnosu na podatke u papirnom obliku:

“I prihvatljiv je kao dokazno sredstvo u postupcima pred državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave i lokalne uprave i pravnim licima koja vrše javna ovlašćenja”.

Za “očitavanje” sertifikata sa čipa koristi se čitač lične karte – uz prethodnu instalaciju softvera, koji je dostupan na vebsajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, i aktivaciju lične karte.

Postupak je jednostavniji uz korišćenje mobilnog telefona i aplikacija koje “čitaju” čip. Nedavno su se u Crnoj Gori pojavile dvije takve – “Ja sam”, kompanije “Fleka” i “eLK Potpis”, koju je razvio “Digital Control”. Oba rješenja omogućavaju potpisivanje dokumenata uz prosto prislanjanje lične karte.

“Poznato nam je i da su se u međuvremenu pojavile mobilne aplikacije koje građanima dodatno olakšavaju korišćenje elektronskog potpisa iz lične karte. Za Glavni grad je najvažnije da je dokument potpisan u skladu sa zakonom i važećom tehničkom regulativom, što provjeravamo korišćenjem zvaničnih alata za validaciju elektronskih dokumenata. Ukoliko je validacija uspješna, takav dokument se smatra potpuno prihvatljivim”, poručuju.

Sve opštine biće povezane preko IS Glavnog grada

Glavni grad do sada je ponudio više od deset elektronskih usluga, taj broj se, prema riječima Mićunovića, stalno mijenja dodavanjem novih, ali i realizacijom usluga koje imaju privremeni karakter.

“Platforma ePodgorica razvijena je kao proizvod Glavnog grada, od samog početka na tehnologijama otvorenog koda, što nam omogućava potpunu fleksibilnost daljeg razvoja bez ograničenja u pogledu licenci ili performansi sistema i svakodnevno prilagođavanje, kako potrebama građana, tako i potrebama naših službenika koji rade na obradi ovih predmeta”, pojasnio je on.

U međuvremenu je, dodaje, to rješenje prilagođeno tako da može da odgovori i na potrebe drugih jedinica lokalne samouprave.

“Kroz projekat koji Glavni grad realizuje u saradnji sa Ministarstvom javne uprave sve lokalne samouprave biće povezane preko informacionog sistema Glavnog grada sa sistemom za elektronsku razmjenu podataka između državnih organa, čime će se omogućiti da se podaci pribavljaju po službenoj dužnosti, bez potrebe da građani pribavljaju dokumenta na šalterima drugih institucija”.

MUP ćuti, MJU bez konkretnog odgovora

Nakon što su se u javnosti pojavile mobilne aplikacije koje “očitavaju” digitalne sertifikate sa lične karte, “Vijesti” su pitanja o njihovom korišćenju uputile resorima javne uprave i unutrašnjih poslova.

Iz MUP-a nisu odgovorili uopšte, a iz MJU nisu odgovorili konkretno.

I jedni i drugi upitani su da li su upoznati sa aplikacijama “Ja sam” i “eLK potpis”, da li su konsultovani i da li im je ponuđena saradnja, kako bi ta rješenja bila integrisana u servise javne uprave. Upitani su i zbog čega država do danas nije razvila slična rješenja, pa da građani jednostavno, putem mobilnog telefona, očitaju digitalne sertifikate sa eLK, umjesto da instaliraju softver na računar i koriste čitač. Upitani su i da li će državne institucije prihvatiti dokumenta potpisana korišćenjem ovih rješenja…

Iz MJU su u odgovoru “Vijestima” kazali da “elektronski dokument organi prihvataju samo pod uslovom da je taj sačinjen u skladu sa Zakonom o elektronskom dokumentu, odnosno ako je potpisan elektronskim potpisom/kvalifikovanim elektronskim potpisom, koji je izdao kvalifikovani davalac elektronskih usluga povjerenja”.

MUP je kvalifikovani davalac eUsluga.

“Obaveza MUP-a je da na siguran i bezbjedan način, u skladu sa Zakonom, obezbijedi korišćenje eLK kao sredstva identifikacije visokog stepena sigurnosti, koja se upotrebljava i aktivira na način kako to MUP predstavi u Uputstvu koje javno objavljuje na svojoj internet stranici”.

Prema tom uputstvu, lični dokument se koristi i aktivira korišćenjem čitača i softvera sa vebsajta MUP-a.

Koleginice iz Odjeljenja za elektronske servise i digitalno poslovanje svakodnevno pružaju aktivnu podršku građanima, kako putem komunikacionih kanala, tako i neposredno u prostorijama… Upravo zahvaljujući toj podršci veliki broj korisnika uspješno završi proces elektronskog potpisivanja, čak i u situacijama kada postoji veliki broj prijava…, kaže Nikola Mićunović, rukovodilac Službe za informacioni sistem Glavnog grada