Međutim, u Crnoj Gori taj lijek nije dostupan, pa ga korisnici nabavljaju u inostranstvu, a Fond za zdravstveno osiguranje im može nadoknaditi troškove nabavke EpiPena, ukoliko ispune sve uslove za to.

Doktorka subspecijalista medicine Klinike za dermatologiju Kliničkog centra Crne Gore Ana Popović je za Pobjedu objasnila kako nastaje i koji su simptomi alergijskih reakcija na ubode insekata.

Ona je kazala da se kod osoba preosjetljivih na otrov pčela, osa i stršljenova mogu javiti intenzivan otok i crvenilo kože, izražen svrab, oticanje jezika i usana, glavobolja, zujanje u ušima, kao i otežano disanje.

“Tokom ljetnjih mjeseci, usljed nošenja laganije odjeće i obuće te češćeg boravka u prirodi, koža je u većoj mjeri izložena djelovanju različitih spoljašnjih faktora, uključujući i ubode insekata. Iako su ubodi većine insekata, poput komaraca, mrava, pčela, osa i stršljenova, kod najvećeg broja osoba praćeni samo prolaznim lokalnim reakcijama i blagom nelagodnošću, kod određenog broja pacijenata mogu izazvati izražene alergijske reakcije sa potencijalno ozbiljnim posljedicama”, saopštila je ona.

Simptomi i reakcija

Popović objašnjava da pravovremeno prepoznavanje simptoma alergijske reakcije, adekvatne preventivne mjere i brzo obraćanje zdravstvenoj službi predstavljaju ključne faktore u smanjenju rizika od ozbiljnih komplikacija izazvanih ubodima insekata.

“Najčešći simptomi zbog kojih se građani obraćaju ljekaru nakon uboda insekta jesu lokalne reakcije na mjestu uboda, bol, crvenilo, otok, svrab i osjećaj pečenja. Intenzitet ovih simptoma može varirati u zavisnosti od vrste insekta, mjesta uboda i individualne osjetljivosti osobe. Kod većine osoba reakcija je blaga i prolazna, međutim, izraženiji i progresivni otok, naročito ukoliko zahvata lice, usne, jezik ili vrat, zahtijeva poseban oprez”, poručuje Popović.

Navodi da prva pomoć nakon uboda pčele, ose ili stršljena zavisi od intenziteta lokalne reakcije i od toga da li osoba ima poznatu alergiju na otrov opnokrilaca.

“Kod većine ljudi ubod izaziva lokalni bol, crvenilo, svrab i otok, koji se mogu zadržati nekoliko sati, a ponekad i nekoliko dana. U slučaju uboda pčele, ukoliko je žalac ostao u koži, potrebno ga je što prije ukloniti. Kod uboda ose i stršljena žalac najčešće ne ostaje u koži, pa se ovaj korak uglavnom ne primjenjuje. Nakon uklanjanja žalca, mjesto uboda treba oprati vodom i sapunom, čime se smanjuje mogućnost sekundarne infekcije. Potom se preporučuje lokalna primjena hladnog obloga, u kraćim intervalima, radi ublažavanja bola, svraba i otoka. Led ne treba direktno stavljati na kožu. Ukoliko je moguće, zahvaćeni ekstremitet treba držati u povišenom položaju, posebno kod izraženijeg otoka”; kazala je Popović za Pobjedu.

Teži oblici alergije

Dodaje da je nakon toga važno pratiti opšte stanje osobe i pojavu simptoma koji mogu ukazivati na sistemsku alergijsku reakciju.

“Posebnu pažnju treba obratiti na pojavu generalizovane koprivnjače, naglog oticanja usana, jezika ili grla, promuklosti, otežanog ili ubrzanog disanja, osjećaja stezanja u grudima, vrtoglavice, slabosti, mučnine, povraćanja ili gubitka svijesti. Pojava ovih simptoma može ukazivati na anafilaksiju i zahtijeva hitno pozivanje službe hitne medicinske pomoći. Osobe kod kojih je ranije dijagnostikovana teška alergija na otrov pčele, ose ili stršljena trebalo bi da imaju unaprijed definisan plan postupanja i terapiju koju im je propisao ljekar”, navela je ona.

Navodi da je poseban oprez potreban kod uboda u predjelu usta, jezika ili vrata, čak i kada u početku nema izraženih simptoma, jer otok ovih regija može ugroziti disajne puteve.

“U takvoj situaciji potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć, a do dolaska zdravstvene službe može se primijeniti lokalno hlađenje. Važno je naglasiti da izražen lokalni otok sam po sebi ne znači nužno da je riječ o anafilaktičkoj reakciji. Lokalna reakcija može biti vrlo intenzivna, naročito nakon uboda u osjetljivim regijama, ali je za procjenu rizika od anafilaksije od najvećeg značaja pojava sistemskih simptoma i poremećaja disanja ili cirkulacije”, poručuje ona.

Ističe da se tokom ljetnjih mjeseci bilježi povećana učestalost pregleda zbog uboda insekata, ali da se većina slučajeva odnosi na lokalne reakcije, dok su teške sistemske alergijske manifestacije znatno rjeđe.

“Poređenje broja intervencija u odnosu na isti period prethodne godine zahtijeva uvid u zvanične statističke podatke zdravstvenih ustanova i službi hitne medicinske pomoći. Na učestalost uboda insekata i broj zdravstvenih intervencija utiče više faktora, uključujući meteorološke prilike, dužinu i intenzitet boravka stanovništva na otvorenom, kao i sezonske oscilacije u brojnosti i aktivnosti insekata. Zbog toga se eventualne razlike između pojedinih godina mogu pouzdano procijeniti jedino analizom zvanično prikupljenih podataka”, navela je Popović.

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja o tome koliko je od početka ljetnje sezone Hitna medicinska pomoć intervenisala zbog uboda pčela, osa, stršljena i drugih insekata, te koliko je među tim pacijentima bilo onih sa težim alergijskim reakcijama (anafilaksijom).

Anafilaktički šok

Popović objašnjava da je anafilaksija teška, akutna i potencijalno životno ugrožavajuća sistemska reakcija preosjetljivosti koja može nastupiti veoma brzo nakon uboda pčele, ose ili stršljena.

“U najtežem obliku, kada dolazi do značajnog pada krvnog pritiska i poremećaja cirkulacije, govorimo o anafilaktičkom šoku. Reakcija se najčešće razvija u roku od nekoliko minuta nakon uboda, mada se simptomi mogu pojaviti i nešto kasnije. Upravo zbog mogućnosti naglog razvoja i brzog pogoršanja stanja, osoba sa znacima anafilaksije zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju i ne smije se ostaviti bez nadzora”; pojasnila je.

Klinička slika, kako kaže, može biti različita.

“Često su istovremeno zahvaćeni koža i sluzokože, disajni sistem i kardiovaskularni sistem. Na koži se mogu javiti generalizovana koprivnjača, intenzivan svrab i crvenilo, dok oticanje usana, jezika, ždrijela ili grkljana može dovesti do promuklosti i otežanog disanja. Pacijent može imati osjećaj stezanja u grlu ili grudima, otežano i ubrzano disanje, sviranje u grudima ili osjećaj nedostatka vazduha. Kada je zahvaćen kardiovaskularni sistem, mogu se javiti nagla slabost, vrtoglavica, ubrzan ili slab puls, pad krvnog pritiska, malaksalost i poremećaj svijesti, a u najtežim slučajevima i gubitak svijesti. Mogu biti prisutni i simptomi iz gastrointestinalnog sistema, poput mučnine, povraćanja i grčevitih bolova u stomaku. Važno je naglasiti da anafilaksija ne mora uvijek početi izraženim kožnim promjenama. Zbog toga odsustvo osipa ili koprivnjače ne isključuje mogućnost ozbiljne alergijske reakcije, naročito ukoliko se pojave otežano disanje, promjene glasa, nagla slabost, vrtoglavica ili znaci poremećaja cirkulacije”; objasnila je.

Ana Popović (Foto: Privatna arhiva)

Ističe da se ozbiljna alergijska reakcija može razviti i kod osobe koja ranije nije imala izraženu reakciju na ubod insekta.

“Prethodni ubodi koji su prošli bez značajnih tegoba ne predstavljaju garanciju da će i naredna reakcija biti blaga. Imunski sistem se nakon prethodne izloženosti može senzibilisati na komponente otrova, pa se pri narednom ubodu može razviti izraženija reakcija. Dakle, činjenica da je neko ranije dobro podnio ubod ne znači da je ubuduće zaštićen od ozbiljne alergijske reakcije. Svaki novi ubod treba shvatiti ozbiljno ukoliko se pojave simptomi koji prevazilaze očekivanu lokalnu reakciju”, kazala je Popović.

Korišćenje EpiPena

Popović ističe da anafilaksija predstavlja hitno medicinsko stanje, pa je brza reakcija presudna, naročito u slučajevima ljudi koji su već imali slična iskustva.

“Kod pojave simptoma koji ukazuju na tešku sistemsku reakciju potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć. Za osobe koje su već doživjele tešku sistemsku alergijsku reakciju, posebno je važno da budu upoznate sa mjerama zaštite i da imaju individualni plan za postupanje u slučaju ponovnog uboda. U zavisnosti od procijenjenog rizika, ljekar može preporučiti nošenje adrenalina u autoinjektoru i druge ljekove za hitno zbrinjavanje alergijske reakcije. Pacijent i članovi njegove porodice trebalo bi da budu upoznati sa načinom njihove primjene i postupkom koji treba preduzeti u slučaju pojave simptoma anafilaksije. U slučaju uboda, osoba kojoj je prethodno propisan adrenalin u autoinjektoru (EpiPen) treba da ga primijeni bez odlaganja, prema uputstvima ljekara. Pravovremena primjena adrenalina predstavlja ključnu mjeru u liječenju anafilaksije, dok se dalji tretman sprovodi u zdravstvenoj ustanovi. Zbog toga je kod uboda opnokrilaca od posebnog značaja pravovremeno prepoznavanje simptoma i brzo reagovanje, jer se stanje koje u početku može djelovati relativno blago može u kratkom vremenskom periodu značajno pogoršati”; kazala je Popović za Pobjedu.

U Crnoj Gori EpiPen nedostupan

Čitalac Pobjede, koji je korisnik adrenalinskog injektora, kazao je da je injekciju nabavio iz susjedne zemlje, s obzirom na to da u Crnoj Gori nije dostupna.

“Nakon teške alergijske reakcije na ubod ose, dermatolog mi je propisao EpiPen kao lijek koji moram nositi sa sobom. Međutim, kako injekciju nijesam mogao nabaviti u Crnoj Gori, bio sam prinuđen da ga poručim iz Srbije i nabavku platim 100 eura. Poznanici koji imaju sličan problem injekciju kupuju u Srbiji, Hrvatskoj, Švajcarskoj ili nekoj drugoj zemlji koju posjete”, kazao je za Pobjedu korisnik tog lijeka.

Montefarm (Foto: Svetlana Milović)

Iz Montefarma, kao ovlašćenog distributera ljekova za Crnu Goru, su za Pobjedu kazali da se lijek nalazi na pozitivnoj listi, ali da za njega nije dostavljena nijedna ponuda ovlašćenih uvoznika.

“Montefarm, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i zaključenim ugovorima, nabavku ljekova vrši od ovlašćenih dobavljača, odnosno uvoznika. U postupku javne nabavke za predmetni lijek nije dostavljena nijedna ponuda od strane ovlašćenih uvoznika, odnosno dobavljača, zbog čega Montefarm nije bio u mogućnosti da obezbijedi njegovu nabavku. Dodatno, ovlašćeni uvoznik je obavijestio Montefarm da EpiPen autoinjektor trenutno nije dostupan za isporuku, odnosno da njime ne raspolaže, zbog čega ga nije moguće obezbijediti za tržište Crne Gore”, naveli su.

Navode da, prema informacijama dobijenim od dobavljača i predstavnika proizvođača, za sada ne postoji precizna najava kada bi pomenuti lijek, u ovom farmaceutskom obliku, mogao ponovo biti dostupan.

Refundacija troškova

Iz Montefarma navode da se lijek inače nalazi na pozitivnoj listi, te da bi se, u slučaju da ga ima na tržištu, mogao izdavati na recept.

“Lijek sa međunarodnim nezaštićenim nazivom (INN) adrenalin (epinefrin), zaštićenog naziva EpiPen, u obliku rastvora za injekciju u napunjenom autoinjektoru (jačine 0,15 mg/0,3 ml i 0,3 mg/0,3 ml), nalazi se na pozitivnoj listi ljekova pod međunarodnim nezaštićenim nazivom i može se izdati na recept. Ljekovi sa pozitivne liste izdaju se na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja ne samo u 56 apoteka Montefarma, već i u više od 120 privatnih apoteka koje imaju zaključen ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore.

Fond za zdravstveno osiguranje (Foto: Svetlana Milović)

Međutim, EpiPen autoinjektor trenutno nije dostupan na tržištu Crne Gore, zbog čega ga nije moguće preuzeti na recept ni u Montefarmovim ni u pomenutim privatnim apotekama”, saopštili su.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su za Pobjedu kazali da je troškove za nabavku tog lijeka moguće nadoknaditi ukoliko korisnik ispunjava propisane uslove.

“Jedan od osnovnih uslova za ostvarivanje prava na refundaciju troškova lijeka jeste da je lijek, odnosno odgovarajući INN, zastupljen na važećoj listi ljekova. Kada osigurano lice lijek nabavi u inostranstvu, zahtjev za refundaciju troškova podnosi Fondu za zdravstveno osiguranje, uz medicinsku dokumentaciju kojom se potvrđuje potreba za primjenom lijeka, odnosno nalaz i preporuku ljekara specijaliste – alergologa, recept izabranog doktora, račun apoteke iz inostranstva i dokaz o izvršenom plaćanju, kao i drugu dokumentaciju ukoliko je potrebna za odlučivanje o zahtjevu”, objasnili su proceduru.

Dodaju da, po podnesenom zahtjevu i dostavljenoj dokumentaciji, Fond utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za refundaciju troškova.

Prevencija

Dermatološkinja Ana Popović objašnjava da preventivne mjere mogu značajno smanjiti rizik od uboda, iako se kontakt sa insektima ne može uvijek u potpunosti izbjeći.

“Tokom boravka u prirodi preporučuje se: nošenje odjeće svijetlih boja koja pokriva veći dio tijela, posebno ruke i noge i izbjegavanje hodanja bosim nogama po travi, posebno na mjestima gdje ima cvijeća i cvjetnica jer se insekti često zadržavaju u takvim područjima. Neophodno je biti oprezan i prilikom konzumiranja hrane, voća i zaslađenih napitaka na otvorenom, te izbjegavati nagle pokrete i mahanje rukama u neposrednoj blizini pčela, osa i stršljena. Preporučuje se i da ljudi ne prilaze gnijezdima i košnicama i ne pokušavaju samostalno uklanjanje njihovog staništa, ali i da otpatke i ostatke hrane drže zatvorenim, posebno tokom boravka na otvorenom”, navela je ona.

Objašnjava da je dodatni oprez neophodan tokom konzumiranja zaslađenih napitaka na plaži, u prirodi ili na otvorenom prostoru.

“Pčele i ose često ulaze u čaše, flaše i limenke sa sokovima i drugim slatkim napicima. Posebno je rizična upotreba limenki jer prisustvo insekta može ostati neprimijećeno. U slučaju uboda u predjelu usne duplje ili jezika, preporučuje se hitna primjena leda radi usporavanja razvoja edema, uz neodložno obraćanje zdravstvenoj službi zbog mogućeg ugrožavanja disajnih puteva”, navela je Popović.

Naglašava da preventivne mjere ne mogu u potpunosti eliminisati rizik od uboda.

“Kod osoba sa poznatom alergijom najvažnije je da budu adekvatno edukovane, da prepoznaju prve znake anafilaksije i da imaju dostupnu propisanu hitnu terapiju. Poruka građanima je jednostavna: većina uboda insekata prolazi bez ozbiljnih posljedica, ali teška alergijska reakcija može nastupiti naglo i zahtijeva brzo reagovanje. Poznavanje simptoma, adekvatna zaštita i pravovremeno traženje medicinske pomoći mogu biti od presudnog značaja i u najtežim slučajevima spasiti život”, poručila je Popović.

Alergiju može liječiti imunoterapija

Dermatološkinja Klinike za dermatologiju Ana Popović objašnjava da se alergija na otrov pčela, osa i drugih opnokrilaca može uspješno liječiti, a da kod osoba sa potvrđenom sistemskom alergijom postoji mogućnost značajnog smanjenja rizika od teških reakcija pri budućim ubodima.

“Najefikasniji oblik dugoročne zaštite je specifična imunoterapija otrovom insekta (venom immunotherapy – VIT), poznata i kao hiposenzibilizacija. Imunoterapija podrazumijeva kontrolisano i postepeno izlaganje organizma odgovarajućem alergenu, odnosno pročišćenom otrovu insekta, u strogo definisanim dozama i pod nadzorom ljekara. Na ovaj način se vremenom postiže tolerancija imunskog sistema na otrov, čime se značajno smanjuje vjerovatnoća nastanka ozbiljne sistemske reakcije nakon narednog uboda. Odluka o sprovođenju imunoterapije donosi se nakon detaljne alergološke obrade, koja uključuje procjenu prethodne reakcije i odgovarajuće dijagnostičko testiranje”, kaže ona.

Zdravstvene ustanove imaju dovoljno adrenalina

Iz Montefarma ističu da raspolažu dovoljnom količinom adrenalina koji se distribuira zdravstvenim ustanovama.

“Naglašavamo da se na pozitivnoj listi ljekova nalazi i drugi farmaceutski oblik istog međunarodnog nezaštićenog naziva (INN), odnosno adrenalin (epinefrin) u ampulama jačine 1 mg/1 ml. Skladište Montefarma raspolaže dovoljnim količinama ovog lijeka, koji se, u skladu sa važećim režimom propisivanja i primjene, redovno isporučuje isključivo javnim zdravstvenim ustanovama prema njihovim iskazanim potrebama, čime je obezbijeđeno kontinuirano snabdijevanje javnog zdravstvenog sistema ovim lijekom”, dodali su.