Video
Od ukidanja štampanog recepta došlo je do zabune kod građana, koji su, nezadovoljni time što u pojedinim apotekama nijesu mogli da dobiju lijek na recept, krivicu svalili na primjenu elektronskog recepta. Međutim, direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić za Dnevne novine pojašnjava da elektronski recept egzistira u sistemu dugo, te da se problem javio u snabdjevenosti apotekama.
Preporučeno
“Jedina novina za osiguranike vezana za elektronske recepte je ta što se ne štampaju. Svi problemi koji su nastali bili bi isti i da je papirna forma i dalje u upotrebi. Suština problema nije u elektronskom receptu. Ne postoji nijedna primjedba vezana za elektronski recept, ni od izabranih ljekara ni od farmaceuta. Ukupno je do sada realizovano 40.000 elektronskih recepata, tako da u tehničkom smislu to funkcioniše bez ijednog problema. Problem se javlja u snabdjevenosti apoteka ljekovima”, napominje Čirgić.
On ističe da neće dozvoliti da se pacijentima nudi da kupe lijek koga ima na lageru. Kako bi se to spriječilo ubuduće, juče je organizovan sastanak sa predstavnicima farmaceutskih kuća.
“Problem je u tome što apoteka ili nema ili ima lijek, a neće da ga izda na recept, već hoće da ga proda. To ne smije da se radi. Dakle, oni moraju imati ljekove, ljekovi se moraju izdati. Ministarstvo zdravlja je potpisivanjem ugovora obezbijedilo da proizvođači snabdijevaju apoteke potrebnim ljekovima, a ukoliko ima problema sa tim, potrebno je da se obrate Ministarstvu zdravlja da bi se reagovalo shodno potpisanim ugovorima. U slučaju da privatne apoteke ubuduće ne budu poštovale ovo pravilo, ići će se sa kaznenim mjerama sve do raskida ugovora. To će biti jasna poruka”, kazao je Čirgić.
Međutim, farmaceut i vlasnica jedne privatne apoteke u Podgorici Jadranka Vuković za DN kaže da će biti potrebno vremena da se sve usaglasi, jer se apotekari još uhodavaju, zato što su se izmijenile liste ljekova.
“Neki ljekovi koji su bili na pozitivnoj listi sad su prebačeni na negativnu, a neki ljekovi sa negativne liste prebačeni su na pozitivnu. Sad pored liste koja u cjelosti ide na teret Fonda, postoji doplatna lista ljekova, pa pacijenti moraju da učestvuju. Ono što je bitno je da više ne smiju da se izdaju paralele. Tako, na primjer, u slučaju da je nekom prepisan ‘ranisan’, može isključivo on da se uzme. Više ne možemo pacijentima da izdamo lijek koji je istog sastava, jačine, a od drugog proizvođača”, navodi Vuković.
