Video
“Trenutno najduže bolovanje u Crnoj Gori datira iz 2022. godine. Dakle, sad će otprilike tri godine. To su u pitanju bolovanja po dijagnozama C i M najčešće, svakako opravdana i dobro provjerena”, objašnjava Nikolić.
Najviše privremene spriječenosti za rad, prema riječima Nikolića, je u oblastima psihijatrije, neurologije i ortopedije. Na pitanja o zloupotrebama, kaže da se nada da ih nema i da niko svjesno ne ulazi u tu zonu, a smanjenje bolovanja vidi kao očekivan rezultat sprovedenih aktivnosti.
“Promijenjen je koncept kontrole privremene spriječenosti za rad. Ljekari specijalisti, odgovarajuće grane medicine, dolaze u Dom zdravlja, neposredno vrše pregled pacijenta”, objašnjava Nikolića.
Rekorderi smo po bolovanjima u Evropi, kazala je Gordana Bošković iz Unije poslodavaca. Ona napominje da pomaka na smanjenju zloupotreba ima, ali dodaje da sistemsko pitanje bolovanja još nije riješeno.
Ističe negativne efekte na poslodavce, budžet države, ali i zaposlene.
“Jedan od pozitivnih primjera je slučaj iz Kotora. Pri Domu zdravlja je formirana komisija koja je posumnjala u opravdanost bolovanja, koje je iz više navrata otvarano i zaključivano na po nedjelju dana. Komisija je čak dva puta konstatovala da je ljekarka prekoračila svoja ovlašćenja i protiv nje je bio pokrenut disciplinski postupak”, kaže Bošković.
Bošković napominje da je u prvoj polovini 2024. godine formirana i komisija za kontrolu bolovanja, u kojoj to udruženje poslodavaca ima svog predstavnika.
“Prema informacijama koje imamo, ova komisija, ipak, usvaja promjene predstavnika Vlade je na neki način zastala sa radom, vidjećemo što će se desiti u nekom narednom periodu, kada očekujemo ipak nastavak njenog rada”, navodi Bošković.
Kao poseban problem, Bošković navodi zloupotrebu bolovanja do dva mjeseca. Napominje da troškove za naknade zaposlenom u tom periodu snose poslodavci, a da se refundiraju duže od 60 dana.
“Mi smo se zalagali da se skrati period u kome isplata naknade za privremenu spriječenost za rad pada na teret poslodavca, i to sa postojećih 60 na 30 dana. Predlagali smo naravno i neke rigoroznije mjere, a to je formiranje komisije koja će moći da vrši kontrolu i u stanu pacijenta, jer su ipak nerijetki slučajevi u praksi da oni koji koriste bolovanje rade i neke druge poslove, da odu na planinarenje ili nađu bolje plaćeni posao u inostranstvu”, ističe Bošković.
Kao prvo što će u narednom periodu uraditi na smanjenju bolovanja, Nikolić navodi usvajanje izmjena pravilnika o privremenoj spriječenosti za rad.
Preporučeno
Čekajući dalje poteze države, iz Unije poslodavaca poručuju da treba imati nultu stopu tolerancije na lažna bolovanja i da će oni tek tada biti zadovoljni.
