Jasno je da je utvrđivanjem predloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti država prije svega krenula da sredi imovinske odnose sa najvećim pojedinačnim zemljoposjednikom u Crnoj Gori – Srpskom pravoslavnom crkvom. Međutim, ovaj zakon će i te kako uticati na katoličku crkvu i na Muislimansku zajednicu na čije ime se formalno (ali ne i pravno) vode stotine nekretnina koje treba da pređu u državno vlasništvo.

Da je utvrđivanjem Predloga zakona država konačno ozbiljno krenula da reguliše crkveno pitanje, potvrdio je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji je u subotu u Nikšiću kazao da je obnova Crnogorske autokefalne crkve “važan korak u ispravljanju istorijske nepravde”.

Predlogom zakona, odnosno članom 62 se propisuje “da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina”. Ovo su samo neke od crkava, manastira, džamija i katedrala koje su sagrađene mnogo prije 1918. i koje bi trebalo da pređu u vlasništvo države kada se zakon usvoji.

Srpska pravoslavna crkva

Neprikosnoveno najjača vjerska zajednica kada je u pitanju imovina kojom raspolaže je SPC. Prema nezvaničnim procjenam ova organizacija ima oko 650 objekata na teritoriji Crne Gore.

Najznačajniji objekti koji iz vlasništva SPC treba da budu prepisani na državu su:

Ostrog

Cetinjski manastir

Stanjevići

Piperski manastir

Morački manastir

Manastir Reževići

Crva svetog Đorđa u Podgorici – najstarija akrivna crkva u Crnoj Gori (sagrađena prije oko 900 godina)

Treba napomenuti da je u vlasništvu SPC i više stotina seoskih crkva, sve s teritorija Podgorice, Bara i Danilovgrada, a dijelom s teritorija Budve, Kotora i Herceg Novoga. Dok ukupna površina nezakonito upisanog zemljišta na Srpsku crkvu iznosi 12,3 kvadratnih kilometara.

Međutim, ni imovina Katoličke crkve i Muslimanske zajednice u Crnoj Gori nije zanemarljiva. Kako su rekli Standardu dobro upućeni izvori, katolička vjerska zajednica ima oko 200 crkava, manastira i katedrala u svom vlasništvu na teritoriji Crne Gore, dok Muslimanska zajednica posjeduje oko 120 vjerskih objekata.

Džamije

Najznačajniji objekti koji iz vlasništva Islamske zajednice treba da budu prepisani na državu su:

Nastarija džamija u Crnoj Gori “Stara džamija” u Plavu sagrađena 1451.

Husein-pašina džamija u Pljevljima

Skender Čauševa džamija – Starodoganjska, krajem 15. vijeka sagradio je Skender-Čauš u Podgorici

Omerbašića džamija u Baru

Trospratna džamija u Petnjici

Škanjevića džamija u Baru

Katolička crkva

Među oko 200 objekata Katoličke crkve koji trebaju da pređu u državno vlasništvo, najznačajnija je katedrala Svetog Tripuna u Kotoru sagrađena 809. godine.

Crkva svetog Eustahija u Dobroti

Crkva svetog Nikole u Perastu

Crkva svete Katarine u Starom Baru

B.K.

FOTO: Facebook, Mitropolija.me, Monteislam, Muslimanicg.info, Radio Petnjica, PVinformer, Kotorska biskupija, Barska biskupija, PVportal