Video
Galić je u emisji, objašnjavajući metodologiju kojom u IJZ-u dolaze do podataka na osnovu kojih predlažu mjere za borbu protiv korona virusa na pitanje novinarke kazao da „što se tiče prosvjetnih radnika, po podacima koje smo dobili od Ministarstva prosvjete vezano za zaposlene, oko 55 odsto prosvjetnih radnika je vakcinisano“.
Na pitanje novinarke da li je riječ o zaposlenima u Ministarstvu prosvjete, ili o prosvjetnim radnicima, Galić je odgovorio da je riječ o zaposlenima u prosvjeti, odnosno „u cijelom obrazovnom sistemu“.
Međutim, iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Pobjedi je rečeno da u tom resoru ne vode nikakvu evidenciju o vakcinaciji, niti zaposlenih u samom Ministarstvu, niti među prosvjetnim radnicima, kao i da bi to, prema njihovoj ocjeni, bilo nezakonito.
“Kao što smo i rekli više puta, vakcinacija je stvar lične odluke svakog od zaposlenih. Mi ne vodimo nikakvu evidenciju o broju vakcinisanih. Evidenciju koju vodimo je evidencija o broju zaraženih učenika i prosvjetnih radnika koju ažuriramo svakog ponedjeljka za prethodnu sedmicu i to je sve”, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva.
Sličan odgovor od Ministarstva Pobjeda je dobila i 18. avgusta na upit da li u tom resoru raspolažu podacima o procentima vakcinisanih prosvjetnih radnika u Crnoj Gori.
Direktor IJZ-a je i na posljednjoj konferenciji za medije 24. septembra, na kojoj su predstavljene trenutne mjere u odgovoru na novinarsko pitanje zbog čega je odlučeno da je kovid potvrda neophodna za ulazak u privatne poslovne objekte u okviru kojih posluju više od tri privredna subjekta i da li je u planu da se slična mjera donese za državne institucije, a ako nije koji je kriterijum koji razdvaja privatni od javnog sektora, iznio paušalnu ocjenu pozivajući se na nepostojeće podatke.
“Razlika je u tome što je u javnom sektoru, u odnosu na privatni, veći obuhvat vakcinacijom. Iz tog razloga su mjere usmjerene u tom pravcu”, objasnio je Galić.
Direktor IJZ-a ostao je dužan odgovore na brojna pitanja: na osnovu kojih statističkih podataka je iznio gore izrečenu tvrdnju; sve i da nadležni resori vode evidencije, a ne vode kao što smo se uvjerili da MPNKS ne vodi nikakvu evidenciju o vakcinaciji preko 11.000 prosvjetnih radnika u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, tek za privatni sektor ne postoje nikakvi statistički podaci.
U teoriji, nije nemoguće da zdravstveni sistem uvidom o obveznicima uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje i uparivanjem podataka o vakcinaciji u bazi podataka dođe do konkretne statistike o obuhvatu vakcinacije u ovom ili onom sektoru. To bi bilo veoma korisno za upravljanje pandemijom, ali poučeni dosadašnjim iskustvom i nedostatkom mnogo manje, za obradu, složenih statističkih podataka koje Pobjeda od IJZ-a traži već mjesecima, malo je vjerovatno.
Da je ovaj scenario realnost, ne bi valjda direktor Galić obmanjivao crnogorsku javnost tvrdnjom da je od Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta dobio podatke iz evidencije koju u tom resoru ne vode?
Ovakvim pristupom komunikacije sa crnogorskom javnošću urušava se povjerenje u kompletan zdravstveni sistem, možda čak i sa razlogom, jer niz poteza koji su povučeni posljednjih mjeseci ukazuju na pretpostavku da se vuku stihijski i bez promišljanja o dalekosežnim posljedicama.
Kada su uoči početka turističke sezone ukinute sve restriktivne mjere za ulazak u zemlju, upozoravala je i stručna i malo manje stručna javnost da će to rezultirati novim talasom epidemije. Tako je i bilo. U septembru je u Crnoj Gori od posljedica infekcije korona virusom preminulo 196 osoba, tri puta više nego u istom periodu prošle godine. U avgustu su živote izgubile 102 osobe, dok smo, radi poređenja prije masovnog dolaska turista, u julu imali 17 smrtnih slučajeva.
Poseban je apsurd što od kraja jula mjere u Crnoj Gori donosi Vlada, doduše na preporuke Savjeta za borbu protiv korona virusa, dok je na čelu i Vlade i Savjeta isti čovjek, sada se već može reći i višegodišnji, crnogorski šampion kršenja mjera – premijer Zdravko Krivokapić.
Ima li potrebe navoditi, osim činjenice da nije, a po svemu sudeći i nema namjeru da bude, vakcinisan, Krivokapićeve brojne primjere kršenja mjera i nenaučne teorije, poput one o „nedopustivom nivou antitijela“ i izjave tipa „izvinite, neću nikad više“.
Potom „sjedi“ sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom i poziva na vakcinaciju, sljedećeg dana donosi mjere kojima se traži kovid potvrda u privatnom sektoru koja ne važi i za državne institucije zasnovano na… ničemu, a poslije dva dana sa pola Vlade krši sopstvene mjere koje važe za vjerska okupljanja, u Beranama na ustoličenju vladike SPC Metodija.
Preporučeno
Pri svemu tome, imamo i direktora direktorata za digitalno zdravlje Aleksandra Sekulića koji u istoj emisji u kojoj Galić saopštava neistinitu tvrdnju o izvoru podataka o procentu vakcinisanih prosvjetnih radnika, novinare, poslanike i kontrolore Agencije za zaštitu ličnih podataka jer postavljaju nezgodna pitanja, ukazuju na neodgovorno ponašanje premijera i članova Vlade i zahtijevaju da se poštuju zakoni, optužuje da time potpomažu antivakserske ideje.
