Video
Trka za Bijelu kuću je u finišu, a ishod američkih izbora osjetiće se u čitavom svijetu. Slika nije sasvim jasna, pa ne možemo vidjeti ko je bliži cilju predstavnik Republikanaca, aktuelni predsjednik Donald Tramp ili kandidat Demokratske stranke Džozef Bajden. Predizborna TV sučeljavanja ova dva kandidata bila su nešto što su Amerikanci možda prvi put mogli da vide u svojoj istoriji, a što je podsjetilo na Balkan, kaže za Novu M profesor na univerzitetu u Bostonu Veselin Garčević.
Oni su smatrali da je to obrukalo ideju o sučeljavanju kandidata, da je Tramp bio nekulturan, upadao u riječ, prekidao svog sagovornika, oduzimao mu vrijeme… Tako da su u posljednjem sučeljavanju morali da uvedu mogućnost da onom koji nije na redu da govori, oduzme opcija da upada u riječ.
U fokusu pažnje svjetske javnosti je odnos između Vašingtona i Moskve, a da li bi budućnost odnosa dvije sile mogla bi da zavisi od rezultata izbora:
Rusija će svakako biti jedna od tema, kada je posrijedi vanjska politika Amerike, u zavisnosti ko bude pobijedio. Poznato je da je Bajden mnogo iskusniji u pitanjima vanjske politike, nego što je to Tramp bio i ostao, i u tom segmentu, smatram da će voditi jednu tradicionalniju politiku prema Rusiji, pokušaj da se gradi neki odnos, uz oprez.
Evropa je ta koja će najviše osjetiti ishod američkih izbora. Najveće evropske sile, ocjenjuju analitičari, nedovosmisleno podržavaju Bajdena.
Savezništvo sa evropskim partnerima je neophodno za Ameriku.U tom pogledu, smatram da, ako bi Bajden pobijedio, to bila jedna promjena, u smislu da će se Amerika vratiti tradicionalnim pristupima njegovanja savezničkih odnosa sa poznatim evropskim saveznicima i jačanju odnosa kroz NATO i jačanju odnosa EU i SAD.
Sa Trampom bi situacija bila drugačija, navodi Garčević.
Njegova politika je puna iznenađenja i nema konzistentnosti. Zapravo, jedina konzistentnost njegove politike je nekonzistentnost. Tako da možemo očekivati razna iznenađenja, preokreti, ali ono što možemo sa sigurnošću da kažemo je da će se odnosi Njemačke, prije svega, Francuske i SAD, Španije i SAD, biti vrlo hladni.
I naš region s nestrpljenjem iščekuje rezultat američkih izbora. Možemo li, međutim, očekivati neki poseban zaokret u politici prema Zapadnom Balkanu?
Zapadni Balkan, još manje Crna Gora, moram da priznam, nije baš neki prioritet američke vanjske politike. To je jasno zato što su prioriteti na drugom mjestu. Ako želimo da gledamo naš region i da gledamo odnos u regionu i moramo da stavimo u širi kontekst, odnos Amerike sa Evropskim saveznicima.
Preporučeno
U Sjedninjenim državama moglo bi doći do najveće izlaznosti na izborima u posljednih 100 godina. Ljudi su ranije glasali kako bi izbjegli velike gužve na sam dan izbora i tako smanjili sebi rizik zaraze korona virusom. Zbog velikog broja prijevremenih glasača Majkl MekDonald, profesor sa Univerziteta u Floridi, predvidio je rekordnu izlaznost na izbore od čak 150 miliona ljudi, odnosno 65 posto osoba s pravom glasa. To je, gledano u postocima, najveća izlaznost od 1908.
