Promocija knjige Ranka Bugarskog pod naslovom “Govorite li zajednički” održana je sinoć u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju. Osim autora, na promociji su govorili publicista Teofil Pančić i Ivan Čolović iz izdavačke kuće XX vek, koja je objavila knjigu.

Ovim događajem obilježena je prva godišnjica postojanja Deklaracije o zajedničkom jeziku.

Bugarski je napomenuo da se centralna poglavlja knjige tiču procesa u kojem su održane četiri ekspertske konferencije pod naslovom “Jezici i nacionalizmi” u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu.

“Cilj tih konferencija je bio da se ispitaju veze između jezika i nacionalističkih orjentacija i njihovih identitetskih politika. Po završetku tog ciklusa konferencija rodila se ideja da bi valjalo napraviti dokument koji je nazvan ‘Deklaracija o zajedničkom jeziku'”, objasnio je on.

“Suština te deklaracije je da se mi, iako sada već zvanično govorimo različitim jezicima u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, u suštini odlično razumijemo bez prevođenja. U lingvističkom i komunikacijskom smislu mi imamo zajednički jezik ma kako ga doživljavali i različito imenovali. Priču o svemu tome napisao sam u knjizi ‘Govorite li zajednički'”, rekao je Bugarski.

Ivan Čolović je napomenuo da je knjiga Ranka Bugarskog dio jednog zajedničkog projekta.

“Znamo profesora Bugarskog kao angažovanog intelektualca kada govori o jeziku, ali on u ovoj knjizi predstavlja regionalni projekat civilnog sektora koji je preduzeo konkretnu akciju. Knjiga je cjelovit prikaz lingvističkih i političkih okolnosti u kojima su ljudi došli na ideju da naprave ‘Deklaraciju o zajedničkom jeziku’. Bugarski u knjizi analizira negativne i pozitivne odjeke tog značajnog dokumenta”, rekao je Čolović.

Teofil Pančić kaže da bi običan svijet u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori bez razmišljanja rekao da govore i komuniciraju različitim podvrstama istog jezika.

“Taj jezik ne mora da doprinosi pomirenju među narodima ili bilo čemu drugom, ali je činjenica da on postoji i da je jedan. Pišemo, čitamo, objavljujemo knjige na tom jeziku, bez ikavog prevoda se razumijemo i tog jezika jednostavno ima”, rekao je Pančić.

Godišnjicu postojanja Deklaracije o zajedničkom jeziku obeležilo je i njeno potpisivanje od strane Noama Čomskog, američkog lingviste i filozofa koji spada među najistaknutije društveno angažovane autore današnjice.

Deklaraciju o zajedničkom jeziku do sada je potpisalo više od 10.000 ljudi iz čitavog regiona.

Projekat “Jezici i nacionalizmi” rezultat je dvogodišnje istraživačke misije i partnerskog djelovanja beogradskog Udruženja Krokodil i njegovih lokalnih i regionalnih partnera.

Osnovna namera ovog projekta bila je da se kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizuje pitanje postojanja četiri “politička” jezika na prostoru nekadašnjeg hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta sa identitetskom politikom.