Video
U 2025. godini podnijeto je 6.105 zahtjeva, a u prvih pet mjeseci 2026. godine 8.000 zahtjeva, što ukupno čini 14.105 zahtjeva. Nadležni ističu da interesovanje građana raste, kao i broj podnijetih zahtjeva, te da se očekuje dodatno povećanje u narednim danima. Iz Uprave za nekretnine navode da, iako je krajnji rok 14. avgust, svi zahtjevi možda neće moći biti obrađeni u kratkom roku zbog velikog obima posla, ali da će se omogućiti prijem zahtjeva uz naknadno dostavljanje dokumentacije. U Zajednici opština upozoravaju da proces legalizacije otežavaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi i predlažu novo produženje roka.
U emisiji “Okvir” na RTCG bilo je riječi o roku za upis bespravnih objekata u Katastar nepokretnosti, procesu legalizacije i izazovima sa kojima se građani i nadležne institucije suočavaju u njegovoj realizaciji.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine pozvalo je sve vlasnike bespravno izgrađenih objekata koji još nijesu podnijeli zahtjev za upis u Katastar nepokretnosti da to učine najkasnije do 14. avgusta tekuće godine, u skladu sa Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata i važećim izmjenama i dopunama tog zakona.
Marina Izgarević Pavićević, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kazala je da se nada da će građani uspjeti da završe svoje obaveze do pomenutog datuma, podsjećajući da je rok već jednom produžen izmjenama zakona iz februara.
Ona je pojasnila da Ministarstvo apeluje na građane da svoje objekte upišu u Katastar nepokretnosti do 14. avgusta. Međutim, zahtjev za legalizaciju nije neophodno podnijeti do tog datuma, već se može podnijeti i nakon 14. avgusta 2026. godine. Da bi građani uopšte mogli da pokrenu postupak legalizacije, potrebno je da imaju osnovni dokument – upis objekta u Katastar nepokretnosti.
„Apel koji je Ministarstvo uputilo jeste da svi građani upišu svoje objekte do 14. avgusta. Zahtjev za legalizaciju nije potrebno podnijeti do 14. avgusta 2026. godine, jer se pravo na legalizaciju može ostvariti i nakon tog roka“, rekla je Izgarević Pavićević.
U apelu Ministarstva građanima navodi se, između ostalog, da će vlasnici bespravno izgrađenih objekata koji ne podnesu zahtjev u predviđenom roku snositi zakonske posljedice. Na pitanje šta će se desiti ukoliko građanin do isteka roka ne upiše objekat u Katastar nepokretnosti, Izgarević Pavićević kaže da postoje tri moguće posljedice.
„Prvo, ukoliko je objekat evidentiran na ortofoto snimku, a vlasnik nije podnio zahtjev za legalizaciju, plaćaće naknadu za korišćenje prostora koju su jedinice lokalne samouprave utvrdile u skladu sa zakonom. Ta naknada nije mala i određuje se u zavisnosti od tržišne vrijednosti nepokretnosti na teritoriji lokalne samouprave, na osnovu podataka Monstata.
Drugo, ukoliko objekat nije evidentiran na ortofoto snimku, posljedica je rušenje objekta.
Treće, ukoliko se objekat nalazi na opštinskom ili državnom zemljištu, a nije podnesen zahtjev za otkup tog zemljišta, zemljište prelazi u vlasništvo države“, kazala je Izgarević Pavićević.
Ona je pojasnila da zahtjev za otkup zemljišta nije neophodno podnijeti do 14. avgusta. Važno je da se prilikom podnošenja zahtjeva za legalizaciju nadležnom sekretarijatu za urbanizam, odnosno Upravi za legalizaciju, za objekte čija je površina veća od 500 kvadratnih metara dostavi dokaz da je započet postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno kupovine opštinskog ili državnog zemljišta.
U emisiji su predstavljeni podaci koji pokazuju da je tokom 2025. godine podnijeto 6.105 zahtjeva za upis bespravnih objekata, dok je u prvih pet mjeseci 2026. godine podnijeto 8.000 zahtjeva, što je 31,06 odsto više zahtjeva predato u ovoj godini.
Ukupni brojpodnijetih zahtjeva je 14.105.
Od tog broja, u Podgorici je podnijeto 3.220 zahtjeva, u Baru 1.940, u Ulcinju 1.294, u Budvi 861, na Žabljaku 735 zahtjeva, Bijelo Polj 709, Kotoru 627, Herceg Novom 615, Danilovgradu 576, Nikšiću 505.
Marko Bulatović, direktor Uprave za nekretnine, kazao je da, s obzirom na to da još ima vremena do 14. avgusta, očekuje da će se broj zahtjeva za upis bespravnih objekata znatno uvećati. On ističe da, iako je krajnji rok za predaju zahtjeva 14. avgust, to ne znači da će svi zahtjevi biti odmah obrađeni zbog velikog intenziteta posla.
On je kazao da će u komunikaciji sa geodetskim organizacijama Uprava izaći u susret građanima, pa će se predavati i tzv. blanko zahtjevi, uz naknadno dostavljanje elaborata i potrebne dokumentacije, kako bi se omogućilo da što veći broj građana preda zahtjeve.
“Dozvolićemo prijem svakog akta u kojem građanin navodi da podnosi zahtjev za legalizaciju, uz obavezu da naknadno dostavi elaborat i drugu potrebnu dokumentaciju. Građani su dužni da do 14. avgusta podnesu zahtjev za legalizaciju, ali nijesu obavezni da odmah dostave ovjereni elaborat, s obzirom na to da je izrada elaborata kompleksan proces“, kazao je Bulatović.
Marija Kljajević iz Zajednice opština navela je da su se u procesu legalizacije pojavile dvije ključne prepreke, od kojih se jedna odnosi na neriješene imovinsko-pravne odnose. Ona je pojasnila da se ti odnosi mogu rješavati godinama, u zavisnosti od toga da li je riječ o otkupu opštinskog ili državnog zemljišta, privatnim imovinskim odnosima ili slučajevima gdje je zemljište u vlasništvu više lica, pa se vode odgovarajući postupci.
„U ovom trenutku imamo građane koji zbog tih situacija nijesu u mogućnosti da podnesu elaborat na ovjeru, jer moraju imati saglasnost vlasnika zemljišta ili to zemljište mora biti u njihovom vlasništvu. Zbog takvih postupaka to nije moguće“, navela je ona.
Kljajević je kazala da je od avgusta u Glavnom gradu podnijeto 1.600 zahtjeva za legalizaciju, te da je formirano 13 komisija za obilazak objekata na terenu. Sekretarijat radi na tome da se formira još nekoliko komisija kako bi postupak legalizacije bio efikasniji.
Prema njenim riječima, naknada za urbanu sanaciju je pripremljena i prošla javnu raspravu, a zadržane su iste cijene kao ranije. Predviđeni su i maksimalni popusti dozvoljeni zakonom, i to 50 odsto na naknadu za urbanu sanaciju za objekte osnovnog stanovanja, 90 odsto za lica iz ranjivih kategorija, 20 odsto za jednokratno plaćanje, kao i mogućnost plaćanja na 36 mjesečnih jednakih rata.
Ona je poručila građanima da pristupe procesu legalizacije i da do 14. avgusta predaju zahtjev za ovjeru geodetskih elaborata, te uputila apel nadležnim institucijama, navodeći da je postupak legalizacije kasnio pola godine i da je na inicijativu Zajednice opština produžen rok za upis objekata, odnosno za ovjeru elaborata do 14. avgusta.
„U saznanju sam da i dalje postoje građani koji nijesu u mogućnosti da pristupe izradi elaborata iz različitih razloga, uključujući imovinsko-pravne. Smatram da bi se možda trebalo razmotriti produženje roka, posebno ako uzmemo u obzir primjere iz regiona gdje je postupak legalizacije trajao decenijama, a nije u potpunosti priveden kraju.
Iznosim lično mišljenje: mislim da bi bilo korektno produžiti taj rok za godinu dana“, kazala je ona.
Opština Herceg Novi je do 18. marta donijela 108 rješenja o zahtjevima za legalizaciju i formirala komisiju. U Plužinama je podnijeto desetak zahtjeva, a u Beranama 200 zahtjeva.
Ognjen Leković iz Sekretarijata za urbanizam Opštine Bar kazao je da je u Baru veliki odziv građana, te da je tokom dana toliki broj stranaka da su se morali uključiti i zaposleni iz drugih kancelarija, koji se bave drugim poslovima, kako bi pomogli u radu sa građanima.
Prema njegovim riječima, vlasniku nelegalnog apartmana koji želi da ga legalizuje i da bi mogao da radi tokom sezone, dovoljno je da podnese zahtjev za izdavanje uvjerenja da je podnio zahtjev za legalizaciju objekta.
„Susrećemo se sa 11.600 zahtjeva predatih po starom zakonu, koji zahtijevaju obimnu dokumentaciju i fizičku obradu i analizu, dok smo po novom zakonu zaprimili 2.400 zahtjeva. Od toga smo oko 150 predmeta proslijedili Upravi za legalizaciju na nadležnost“, kazao je Leković.
Preporučeno
Dodao je da je iz domena lokalne uprave izdato 40 rješenja o legalizaciji po novom zakonu.
