Kako je Bulatović istakao za portal Standard, cilj Uprave za nekretnine do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju (EU) jeste imati dnevno ažuran, elektronski katastar sa 100 odsto pouzdanim katastarskim podacima i taj cilj će, kako je naglasio, ispuniti.

STANDARD: U KOJOJ MJERI GRAĐANI I GRAĐANKE KORISTE BENEFITE REFORME KATASTRA. U KOJOJ MJERI SE ŠIRE BAZE PODATAKA?

BULATOVIĆ: Građani i građanke već u značajnoj mjeri koriste benefite reforme katastra, prije svega kroz brže, jednostavnije i transparentnije procedure. Uspostavljen je početni zakonski okvir koji omogućava elektronsku razmjenu podataka, čime se značajno smanjuje potreba za dolaskom na šaltere i ubrzava rješavanje predmeta.

Reforma katastra podrazumijeva sveobuhvatnu modernizaciju i unapređenje katastarskog sistema, sa ciljem postizanja efikasnijeg, transparentnijeg i održivijeg upravljanja zemljištem. Digitalizacija podataka i unapređenje pristupa informacijama doprinose jačanju pravne sigurnosti i povjerenja javnosti u institucije, dok će modernizovani sistem ukloniti brojne administrativne barijere i dodatno olakšati svakodnevne potrebe građana i poslovne zajednice.

Kada je riječ o širenju baza podataka, reforma podrazumijeva kontinuirano ažuriranje i proširivanje evidencija kroz digitalizaciju postojećih zapisa, povezivanje registara i elektronsku razmjenu podataka sa drugim institucijama. Time se značajno povećava obim i kvalitet raspoloživih podataka, kao i njihova ažurnost. Danas su podaci dostupni u realnom ili gotovo realnom vremenu, što predstavlja veliki iskorak u odnosu na raniju praksu.

Ažuriran i modernizovan katastar omogućava da državni organi i lokalne samouprave raspolažu statistički obrađenim podacima u mjeri i formatu koji su im potrebni za planiranje, donošenje odluka i kreiranje javnih politika. Reforma takođe predstavlja temelj i za buduće investicione projekte, jer će oni biti oslonjeni na pouzdane i tačne katastarske podatke. Na taj način reforma ne donosi samo administrativne benefite građanima, već stvara pouzdanu i savremenu bazu podataka koja je temelj za kvalitetnije upravljanje prostorom.

STANDARD: DA LI JE REFORMA POKAZALA EFIKASNOST?

BULATOVIĆ: Reforma katastra je projektovana da poveća efikasnost ovog organa. Već u prvoj fazi reforme vidljivi su rezultati, posebno kroz razmjenu podataka, dok će njena potpuna primjena biti ostvarena nakon stvaranja zakonskih uslova za skraćene postupke upisa nepokretnosti.

Građanima želim da pojasnim da će potpuna reforma donijeti značajne benefite – više neće biti višestrukih odlazaka na šalter, plaćanja taksi u banci i ponovnog dolaska radi preuzimanja rješenja i listova nepokretnosti. Suština je da će građani imati samo jednu obavezu – da zaključe pravni posao, dok će katastar, kroz razmjenu podataka sa notarima, obavljati svoj posao u znatno kraćim rokovima.

Katastar će djelovati kao kontrolni sistem koji provjerava sve učesnike u postupku. Plan i pristup koji smo zacrtali oslanja se na princip da katastar neće ponovo obrađivati već riješene stvari; kontrolisaće se notarski akti, upoređivati podaci i provjeravati stranke u postupku. Ukoliko je sve u skladu sa zakonom, ugovori će se odmah upisivati, bez dodatnih administrativnih procedura i donošenja rješenja.

Građani i poslovna zajednica imaće samo jedan postupak – odlazak kod notara ili drugih organa čiji akti predstavljaju pravni osnov za promjenu u katastru. Nema više gubitka vremena na administrativne procedure, a svoja prava će moći odmah realizovati u ovom državnom organu.

Zaključno, pokrenuli smo postupak izmjene zakona i, uz podršku Vlade Crne Gore, građani će uskoro imati mogućnost da cijeli postupak obave i online, potpuno elektronski, čime se dodatno ubrzava i olakšava korišćenje katastarskih usluga.

STANDARD: KAKO TEČE PROCES LEGALIZACIJE U EKATASTRU?

BULATOVIĆ: Proces legalizacije je za nas izazov kroz čiji postupak želimo da provjerimo znanje, stručnost, efikasnost i profesionalizam. Pristupili smo odgovorno ovom postupku i pružamo, i pružićemo, podršku svim projektima od značaja za državu. Postupak upisa bespravnih objekata je započeo, stvoreni su zakonski uslovi za upis objekata i postupak ide svojim tokom.

Kada je eKatastar u pitanju, već se može uočiti veliki broj bespravnih objekata koji se evidentiraju na grafici, odnosno katastarskim planovima. Nakon upisa svih prijavljenih bespravnih objekata, kao i u kasnijoj fazi legalizovanih, raspolagaćemo podacima o upisanim i legalizovanim objektima. To je dobar osnov za poreski sistem i planiranje. Brzina i efikasnost postupka zavisiće i od našeg rada, jer smo prvi i osnovni korak ovog procesa.

Ono što želim da istaknem jeste da su moji službenici svjesni obima poslova koji nas očekuju pored svih drugih redovnih zadataka, ali vidim raspoloženje, volju i međusobnu podršku, posebno u saradnji unutar organizacionih jedinica. Nadam se da će njihov rad biti prepoznat i nagrađen.

Dakle, postupak je počeo i ide planiranom dinamikom. Moram istaći i da se primjećuje želja bespravnih graditelja da upis i legalizaciju svojih objekata okončaju u što kraćem roku.

Volja postoji od svih strana u postupku i smatram da će se proces uspješno okončati na zadovoljstvo ovog organa, države, koja će konačno uvesti legalizovane objekte u pravne tokove, i graditelja, koji više neće imati bojaznost, već će objekti biti legalizovani u skladu sa zakonom.

STANDARD: ŠTA UPRAVA ZA NEKRETNINE PREDUZIMA DA SE PROCES LEGALIZACIJE UBRZA I OLAKŠA? DA LI POSTOJE POTEŠKOĆE U PROCESU?

BULATOVIĆ: Uprava je odmah nakon usvajanja Zakona o legalizaciji bespravnih objekata pokrenula postupak usklađivanja zakonskih rješenja koja se odnose na upis objekata, kao i podzakonskih akata, čime su stvoreni uslovi za upis bespravnih objekata. Znamo da je jedan ovakav postupak bio 2018. godine i da je tadašnja Uprava imala veliki obim poslova. Svjesni činjenica da nas je očekivao isti obim poslova, u ovom ponovnom postupku otklonili smo uočene nedostatke u tadašnjem postupanju.

Želim da istaknem da je, kao i uvijek, problem kadrovske prirode, ali uz kontinuiranu podršku radimo na jačanju kadrovskih kapaciteta. Dakle, imamo izazove u kadrovima, dok tehničkih i drugih problema trenutno nema, a eventualni se rješavaju u samom postupku.

Zbog nedostatka kadrovskih kapaciteta organizovana je ispomoć unutar organizacionih jedinica, kako bi se ubrzalo postupanje po predmetima i obezbijedila efikasnost rada. Smatram da je, sa stanovišta starješine organa, ovakav način organizacije rada bio opravdan i korektan, kako u interesu efikasnog rješavanja predmeta, tako i u odnosu na kolege koje su već izuzetno opterećene velikim brojem redovnih predmeta, kao i predmetima u postupku legalizacije.

Moram da izrazim poštovanje prema mojim službenicima jer do sada nijesam imao ni jednu zamjerku na ovaj način rada. Njihovim pristankom i angažovanjem mogu da konstatujem da imamo prijatnu radnu atmosferu, čime sam prvenstveno zadovoljan.

STANDARD: KOLIKO JE U 2026. GODINI ZAPRIMLJENO ZAHTJEVA ZA POSTUPAK LEGALIZACIJE?

U Upravi je, zaključno sa januarom 2026. godine, pokrenuto oko 7.000 zahtjeva za upis bespravnih objekata.

BULATOVIĆ: Ono što je javnosti poznato jeste da postoji problem u kapacitetima privatnih geodetskih organizacija – u ovim postupcima oni možda nijesu dovoljni, dok je u redovnom postupanju to obično zadovoljavajuće.

Što se tiče Uprave za nekretnine, smatramo da su bespravni graditelji dobili priliku da okončaju postupak upisa objekata, zbog produženja zakonskih rokova, što znači da ćemo do kraja zakonskog roka imati veliki priliv zahtjeva. Očekivali smo ovakav obim posla i, kao što sam više puta naveo, spremni smo da ga završimo. Naravno, sve zavisi i od savjesnosti graditelja da li žele ili ne da svoja prava i objekte urede u pravnom sistemu države. Smatram da građani imaju dobru priliku jer pitanje legalizacije objekata mora biti riješeno, te da sada ostaje na njima da iskoriste prednost skraćenih procedura.

Ono što je evidentno jeste da kontinuirano svaki dan primamo nove zahtjeve, a precizne podatke o ukupnom broju podnijetih zahtjeva objavićemo presjekom u prvom kvartalu ove godine.

STANDARD: KOJE SU NAJČEŠĆE GREŠKE GRAĐANA PRILIKOM PODNOŠENJA ZAHTJEVA U KATASTRU I KAKO SE ŠTITE PODACI O NEPOKRETNOSTIMA I VLASNICIMA?

BULATOVIĆ: U ostvarivanju svojih prava, građani su često zanemarivali procedure i dostavu potrebne dokumentacije. Danas je primjetno da se građani sve više upoznaju sa postupkom i da ovom organu dostavljaju kompletnu dokumentaciju.

Mislim da je danas situacija drugačija, posebno od kada su notarski poslovi stupili na snagu u Crnoj Gori i kada notari provjeravaju prve korake postupka. Naravno, mi kao organ u kojem se ostvaruje pravo upisa u katastar vršimo dodatne provjere, a u slučajevima kada nedostaje dokumentacija, kontaktiramo stranke kako bi se postupak olakšao.

Takođe, organizovali smo i online pomoć građanima putem email adrese [email protected], koji u realnom vremenu imaju sve podatke od značaja za njihova prava. Ovim putem omogućili smo građanima da imaju potrebne informacije o svojim predmetima, eventualnim primjedbama i sugestijama. Zadovoljni smo jer smo uvidom u statističke podatke konstatovali da građani nemaju primjedbi, s obzirom na podatak da smo u 2025. godini imali oko 100.000 riješenih predmeta upravnog postupka i preko 300.000 izdatih listova nepokretnosti i raznih uvjerenja. I ovim putem pozivam korisnike naših usluga da nam se obrate za bilo kakvu vrstu pomoći iz nadležnosti ovog organa.

Kada je u pitanju zaštita podataka o nepokretnostima, moram naglasiti da je jedno od osnovnih načela katastra nepokretnosti načelo javnosti. Svako ima pravo da izvrši uvid u podatke koje katastar sadrži, što znači da su podaci katastra nepokretnosti javni, ali ne i lični podaci.

Međutim, pravo javnosti ne znači pravo na povredu privatnosti i ličnosti. Uprava vodi posebnu brigu o zaštiti ličnih podataka, što se najbolje može vidjeti na portalu eKatastar, gdje su podaci dostupni u skladu sa zakonskim propisima i zaštitom privatnosti.

STANDARD: U KOJOJ MJERI JE KATASTARSKI SISTEM CRNE GORE TRENUTNO USKLAĐEN SA PRAVNOM TEKOVINOM EU?

BULATOVIĆ: Uprava za nekretnine, u cilju realizacije planova, donijela je Srednjoročni program radova za period 2026–2030. godine, u kojem su definisani svi projekti od značaja za rad ovog organa, a čijom realizacijom će Uprava biti u rangu institucija Evropske unije sa identičnim nadležnostima. Programom su obuhvaćeni važni projekti za našu državu iz oblasti državnog premjera, a jedan od osnovnih prepoznat je u Reformskoj agendi Crne Gore – modernizacija i unapređenje katastarskih sistema sa 100 odsto tačnosti katastarskih evidencija.

Reforma predstavlja sveobuhvatan plan ekonomskog i društvenog razvoja, usmjeren na ubrzavanje integracije Crne Gore u Evropsku uniju kroz sprovođenje ključnih reformi. Realizacijom Srednjoročnog programa radova biće usklađen državni premjer, geodetsko-katastarski informacioni sistem, te uspostavljeni mnogi registri od značaja za rad državnih organa, lokalne samouprave, građana i privrede.

Uz podršku Vlade Crne Gore, Uprava za nekretnine će ispuniti svoje obaveze iz Reformske agende, čime će njeni standardi i procedure biti usklađeni sa institucijama Evropske unije koje se bave sličnim nadležnostima. Kao što sam naveo, pokrenute su procedure za inoviranje Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, čija će sadržina u potpunosti biti usklađena sa pravnom tekovinom EU.

Organ kojim rukovodim ima zapaženu saradnju sa međunarodnim organizacijama koje predstavljaju evropske nacionalne organe za kartografiju, katastar i registraciju zemljišta.

Naš cilj do ulaska Crne Gore u EU jeste imati dnevno ažuran, elektronski katastar sa 100 odsto pouzdanim katastarskim podacima i taj cilj ćemo ispuniti.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA ,,ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE