Video
Građani su pripremili tranparente sa kojih poručuju: “Ne državnom udaru”, “Non passaran”…
Njima će se pridružiti građani Cetinja koji su danas pozvali sve kojima je “na srcu ova zemlja” da se pridruže sinoć dogovorenoj protestnoj šetnji u Podgorici.
Oni smatraju da se ovih dana reprizira “sramotna Podgorička skupština, nakon koje bi trebalo da uslijedi moralna i materijalna bijeda i glad – poput onih nakon 1918. godine”.
“Ako nas je i stotina, više valjamo no stotinu hiljada izroda i izdajnika”, poručili su oni.
Grupa građana sa Cetinja ocjenjuje da je na djelu nasilno i nezakonito mijenjanje Ustava i gaženje ustavnoga poretka radi svrgavanja najviših državnih organa i predstavnika tih organa, a sve uz pomoć iz inostranstva, tj. Srbije i Rusije, što po Ustavu CG, čl. 360, 361 i 362 podrazumijeva zatvorske kazne do 15 godina.
“Mi se ne okupljamo da bismo pazili bilo čija leđa, kako to perfidno žele podmetnuti lažni patrioti koje hrani lična frustracija ili srpski i ruski agenturni fondovi. Okupljamo se da pokažemo da nas ima, da se nećemo predati nasljednicima najmračnije ideologije koja baštini silovanja, ubistva, mučenja i druge zločine ne samo širom regiona no i u Crnoj Gori”, poručili su oni.
Na protest je stigla je i poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković, koja je danas u parlamentu najavila tužbu protiv predsjednice Skupštine Danijele Đurović zbog “zloupotrebe službenih ovlašćenja”.
“Kontinuirana dešavanja u posljednjih nekoliko mjeseci ukazuju na činjenicu da se konstantno smišljeno radi na urušavanju institucija crnogorskog sistema kako bi se Crna Gora kao država bacila na koljena.. Ono što se sinoć desilo u parlamentu je flagrantno kršenje Ustava Crne Gore, jer je nezapamćeno da se u pravnoj nauci nižim pravnim aktom derogiraju ovlašćenja koja su priznata predsjedniku države višim pravnim aktom. Na sceni je bezakonje, a razlog je strah DF-a, SNP-a, Demokrata, URA-e i drigih od vanrednih parlamentarnih izbora”, kazala je Vuksanović Stanković.
Građanske aktivistkinje Jelena Mirković, Aleksandra Burzan i Ljiljana Pešić pročitale su zajedničku izjavu kojom ukazuju na neustavni postupak za smjenjivanje predsjednika.
“Institucije ne postoje, pitanje je šta će da se dešava dalje. Jedino što stoji u odbrani Crne Gore je predsjednik koji ne može sam, pa moramo mi građani”, navele su one.
Zabrinuti građani poručili su i da čekaju reakciju aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića, izrazivši nadu da će im se snage i te političke opcije pridružiti u blokadi ustavnog puča.
“Nadamo se da će nam se obratiti i reagovati predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Pozivamo njegove kolege da se pridruže nama u borbi za slobodnu i građansku Crnu Goru. U suprotnom, ova borba ostaje samo na nama”, poručeno je sa protesta.
Nekadašnji predsjednik mladih Liberalnog saveza Crne Gore Peđa Vušurović poručio je da uprkos svim proruskim i prosrpskim snagama Crna Gora nije svezana.
“Svi smo prolazni i grešni, a jedna je i vječna Crna Gora koja nas okuplja. Grešan je bio i kralj Nikola, pa nije bio manje naš. Samo je jednom na crnogorskom tronu bio svetac – Petar I Petrović Njegoš i nikad nijedan više. Mi smo danas na suvom i prašnjavom drumu Crne Gore kojim su hodali svezani Crnogorci, svezanih ruku, ali nikad svezane glave. Ni danas, uprkos svim proruskim i prosrpskim snagama, Crna Gora nije svezana i radiće sve da tih lisica na njenim rukama, ako ih već ima u Parlamentu, ne bude”, poručio je Vušurović.
Kako je dodao, danas se partije dijele samo na one koje su za Crnu Goru i protiv nje.
“Braća smo ako nas ujedinjuje ljubav prema Crnoj Gori. Ovdje smo danas jer smo riješeni da se bavimo trajanjem i opstankom naše jedine domovine”, istakao je Vušurović.
Građani su kod Skupštine pokušali da sruše zaštitnu ogradu.
Podsjećamo, glasovima „stare“ većine u crnogorskom parlamentu juče su, sa 41 glasom za i bez prisustva opozicije, izglasane izmjene Zakona o predsjedniku države koje predviđaju niz neustavnih odredbi kojima poslanici DF-a, Demokrata, Ure, SNP-a žele da primoraju Mila Đukanovića da predloži mandatara za sastav vlade ili da ga izopšte iz te procedure.
Kako je zakon usvojen po hitnom postupku, Đukanović je dužan da ga u roku od tri dana potpiše ili vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. Ukoliko vrati zakon parlamentu, a poslanici ga ponovo izglasaju, predsjednik države će, shodno Ustavu, morati da proglasi ponovo usvojeni zakon.
Kako Ustavni sud sa tri člana nije funkcionalan, ostaje nejasno kakav je pravni i politički rasplet moguć ukoliko Đukanović i drugi put odbije da proglasi izmijenjeni Zakon o predsjedniku.
Preporučeno
Tokom rasprave u parlamentu poslanici opozicije, DPS-a, SDP-a, SD-a, Liberalne partije isticali su da su predložene izmjene suprotne Ustavu, da su usmjerene protiv Đukanovića, kao i da predstavljaju pokušaj ustavnog puča. Sa druge strane, predstavnici „stare“ većine tvrdili su da predložene izmjene predstavljaju „deblokirajući mehanizam“ koji će poslužiti da se izabere vlada.
