Građanski aktivizam i inovativni oblici političkog učešća ključni za očuvanje demokratije

Direktorica CEDEM-a, Nevenka Vuksanović, istakla je potrebu za promišljanjem demokratskih inovacija, ne samo iz potrebe za modernizacijom demokratskih sistema, već zbog suočavanja sa rastom antidemokratskih i radikalnih stavova.

„Dešavanja u Crnoj Gori, regionu i Evropi ukazuju na sve izraženiji porast antidemokratskih procesa. To vidimo u polarizaciji mišljenja, padu povjerenja građana u političke lidere koje su sami birali, ali i u padu uvjerenja da su njihovi stavovi uvaženi – samo sedam od deset ljudi vjeruje da njihovo mišljenje ima značaj“, navela je Vuksanović.

Ukazala je na sve veći jaz između političkih lidera i građana, što se ogleda u nekonvencionalnim oblicima građanskog aktivizma.

Posebno je istakla značaj protesta ispred podgoričke gimnatije kao primjera nesistemski motivisanih inicijativa.

„Ovi protesti nisu partijski motivisani, već proističu iz ljudske potrebe da se reaguje na sistem koji nije prilagođen njihovim potrebama. Slični primjeri u Evropi, poput gušenja demonstracija u Gruziji, ukazuju na nužnost zaštite prava na protest, što je i Amnesty International prepoznao kao univerzalno pravo građana“, rekla je Vuksanović.

Osvrćući se na globalne trendove, Vuksanović je istakla kako prodemokratski režimi pretežno ostaju fokusirani na izborne procese, zanemarujući širi spektar demokratskog učešća.

„Kao da nam je izborna demokratija jedino rješenje. Danas bih željela da razgovaramo o mehanizmima koji stoje na raspolaganju političkim liderima, civilnom sektoru, ali i samim građanima za učestvovanje u procesima odlučivanja mimo izbora“, navela je Vuksanović.

Smatra da građanska volja, poput one izražene u poslednjim protestima, može biti katalizator promjena.

„Ovo je trenutak da razmotrimo kako se građani mogu efikasno uključiti u proces donošenja odluka i koje inovacije možemo uvesti kako bi se demokratija ojačala“, kazala je Vuksanović.

Poslanik u Skupštini Crne Gore, Ivan Vuković, kazao je da desnica jača širom Evrope, čak i u konsolidovanim demokratijama.

„Kao profesor Univerziteta Crne Gore, bavio sam se ovom temom i sa kolegom 2017. objavio rad koji analizira uspon ekstremno desnih populističkih partija. Naše istraživanje pokazalo je da te partije nisu prolazni fenomen, već postaju trajni dio političkih debata u najrazvijenijim zemljama svijeta“, naveo je Vuković.

Prema njegovim riječima, dok je 20. vijek bio obilježen ideološkim sukobima, 21. vijek karakteriše politika identiteta.

„Identitet je postao mainstream političke debate, kako u Evropi, tako i u Crnoj Gori. To pitanje oblikuje politiku današnje Evrope i postavlja ključni izazov: kako različite vjere, nacije i ljudi različitih porijekla mogu koegzistirati kao ravnopravni građani?“, naveo je Vuković.

On je upozorio na autoritarni karakter politika ekstremne desnice, koje se ne zaustavljaju samo na pitanju migranata.

„Te politike ciljaju i na sve one koji ne odgovaraju njihovom kulturološkom modelu – žene, seksualne manjine i druge grupe. Njihov osnovni cilj je pasivizacija društva, stvaranje uvjerenja da građani ne mogu izazvati promjene“, smatra Vuković.

Ukazao je na važnost građanskog aktivizma i inicijativa koje jačaju temelje demokratije.

„Autoritarni režimi opstaju zahvaljujući letargiji društva. U demokratskim društvima, poput onih na koje se ugledamo, ovakve inicijative su ključne za jačanje demokratskih institucija“, ocijenio je Vuković.

Istakao je da je očuvanje demokratskih vrijednosti stalna borba.

„Demokratski standardi se lako mogu spustiti, a institucije koje ne rade svoj posao otvaraju put ka narušavanju demokratije“, kazao je Vuković.

Učesnica skupštine građana, Ivona Perazić, osvrnula se na promjene u stavovima mladih generacija, koje sve više usvajaju antiratne i lijevo orijentisane vrijednosti.

„Ovi stavovi nisu iznenađujući, jer sukobe više nije moguće opravdati. Mlade generacije odgajane su uz demokratske i diplomatske pristupe rješavanju problema. Trend širenja demokratije i dalje traje, kako na Zapadu, tako i kod nas“, istakla je Perazić.

Smatra da su demokratija i diplomatija ključni principi koji će obilježiti naredne decenije.

Ipak, ukazuje da se međunarodni odnosi brzo mijenjaju i da trenutna situacija podsjeća na drugi Hladni rat, koji zahtijeva polarizaciju i snažne stavove.

Perazić je naglasila da mladi danas formiraju stavove pod velikim uticajem medija i izvora informacija.

„Često vrlo mladi ljudi imaju izuzetno jake stavove, što je posljedica današnjeg pristupa informacijama. Stavovi i vrijednosti budućih generacija u Crnoj Gori zavisiće od brzine evropskih integracija i međunarodnih odnosa naše države“, ocijenila je Perazić.

Pohvalila je napore građana koji pokušavaju da pokrenu promjene, ističući važnost inicijativa koje omogućavaju građanima da izraze svoje mišljenje i dobiju povratne informacije od državnih institucija.

„Promjene koje dolaze treba ne samo cijeniti, već i aktivno podržavati, jer kroz ovakve puteve možemo graditi bolje društvo“, navela je Perazić.

Učesnica skupštine građana, Helena Stanković, istakla je potrebu za sveobuhvatnim reformama koje će osigurati da demokratija ne bude ograničena samo na izborne procese.

„Kako bi se demokratija razvijala, ključno je stati na put partitokraciji i uvesti meritokratiju kao osnovni demokratski princip. Interes države treba prvenstveno da bude usmjeren ka građanima“, naglasila je Stanković.

Istakla važnost decentralizacije vlasti kao temelja za razvoj demokratije.

„Decentralizacija je ključna, a do nje možemo doći kroz depolitizaciju mjesnih zajednica. Te zajednice treba da funkcionišu kao mjesta za javnu raspravu i diskusiju, oslobođene političkog pritiska“, navela je Stanković.

Naglasila je značaj transparentnosti i profesionalnosti u radu institucija kako bi se spriječila kriza legitimiteta.

„Nezavisno pravosuđe, profesionalna javna uprava i transparentnost rada institucija ključni su za izgradnju povjerenja između građana i države, što je osnovni element socijalnog kapitala“, rekla je Stanković.

Ukazala je na potrebu šireg političkog uključivanja.

„Omogućavanjem manjim partijama da se ravnopravno uključe u političku scenu spriječiće se praksa da političke odluke donose isključivo dominantne partije“, rekla je Stanković, naglašavajući i značaj jačanja građanskog aktivizma kroz javne rasprave, forume i konsultacije o važnim pitanjima.

Smatra da se, uz zajednički rad svih aktera – građana, institucija i civilnog društva može postići društvo zasnovano na jednakim pravima i odgovornostima.

Zatvarajući konferenciju, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Podgorici, Rikardo Seri, istakao je da Crna Gora ulazi u važnu fazu evropskih integracija.

„Danas u Briselu, na međuvladinoj konferenciji, biće potvrđeno zatvaranje tri pregovaračka poglavlja, što predstavlja prvi ovakav iskorak u posljednjih sedam godina. Ovo je simbolički, ali i stvarni korak naprijed u procesu proširenja i jasna poruka da se Crna Gora kreće ka članstvu u EU“, kazao je Seri, navodeći da je ovo rezultat zajedničkog angažmana vlasti i opozicije.

Govoreći o reformama, Seri je ukazao na potrebu za fokusom na ključna pitanja poput izborne reforme, borbe protiv korupcije i zaštite životne sredine.

„Poglavlje 23 i borba protiv korupcije su prioriteti na kojima Crna Gora mora intenzivno raditi, dok poglavlje 27 o životnoj sredini zahtijeva značajna finansijska ulaganja i planiranje“, rekao je Seri.

Osim tehničkih pitanja, Seri je ukazao na važnost jačanja demokratskih vrijednosti i participativne demokratije.

„Demokratija nije samo parlament – ona mora biti povezana sa građanima. Evropska unija se zalaže za jačanje participativnih mehanizama koji omogućavaju građanima da direktno učestvuju u donošenju odluka“, naveo je Seri.

Na događaj je bio pozvan i član Parlamenta Crne Gore, predstavnik vladajuće partije Pokreta Evropa sad, Vasilije Čarapić, koji je bio spriječen da prisustvuje konferenciji zbog obaveza u Skupštini Crne Gore. Kolegijum Skupštine donio je odluku da se u ponedjeljak održi rasprava o Izmjenama i dopunama ZKP-a, čiji je on predlagač. Kao predlagač zakona, bio je u obavezi da prisustvuje toj raspravi.

Čarapić je naveo da mu je iskreno žao zbog ovakvog spleta okolnosti i izrazio nadu da će imati priliku da doprinese nekom narednom prilikom. CEDEM je ovome obaviješten u subotu, ali iz poslaničkog kluba PES-a u međuvremenu nije poslata zamjena.

Projekat “Inkluzivni dijalog za napredak društva”, koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), realizuje se uz finansijsku podršku Evropske unije, putem Delegacije EU u Crnoj Gori. Projekat sufinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.