“FSCG je registrovan shodno Zakonu o sportu Crne Gore, i isti se nalazi u Centralnom registru sporta. Tačnije, isti je upisan u Centralni registar sporta dana 01.04.2019. godine, a shodno Zakonu o sportu (član 34 stav 2 tačka 5), FSCG je sportska organizacija i kao takva apsolutno podliježe inspekcijskom nadzoru državnih organa Crne Gore, konkretno Inspekcije za sport”, rekao je Harasani.
On je dodao da predstavnici međunarodnih fudbalskih asocijacija vjerovatno nijesu upoznati sa činjenicom da je Uprava za inspekcijske poslove primila niz inicijativa, kojima se zahtijeva kontrola fudbalskih klubova koji su sastavni dio FSCG, dok se prijavljene nepravilnosti tiču, između ostalog, i načina izbora delegata u Skupštinu FSCG.
NA TERENU 242 INSPEKTORA, U SEZONI ANGAŽOVANO JOŠ 70
Harasani je u nastavku razgovora rekao da UIP raspolaže sa 22 Odsjeka za inspekcije iz raznih oblasti, u okviru četiri Sektora (Sektor za zaštitu tržišta i ekonomije, igre na sreću i javne nabavke; Sektor za zaštitu životne sredine, bezbjednost i zdravlje ljudi, socijalne i dječije zaštite; Sektor za zaštitu državnih resursa i Sektor za zaštitu djelatnosti od javnog interesa) u kojima radi ukupno 242 inspektora. Tokom pojačanog nadzora u ljetnjoj turističkoj sezoni angažovano je njih 70.
Na pitanje da li UIP reaguje na prijave građana, Harasni je rekao da Uprava postupa po svim inicijativama za vršenje nadzora, što je i zakonska obaveza.
“Ove prijave uzimamo kao prioritetne u nadzoru, jer samo u sinergiji sa građanima možemo ostvariti dobre rezultate na terenu. Bilo da su prijave potpisane ili ne, Uprava ih procesuira prema nadležnim inspekcijama, i podnosioca inicijative, ukoliko je ostavio svoj kontakt, obavještava o izvršenom nadzoru, utvrđenom činjeničnom stanju i preduzetim mjerama”, kaže Harasni.
OD APRILA DO DANAS 1.878 PRIJAVA, 471 ANONIMNIH
Prema njegovim riječima od početka aprila do danas Upravi je pristiglo 1.878 inicijativa, od kojih je ukupno 471 anonimnih prijava, i po svim prijavama je postupljeno, osim prema prijavama koje su iz nadležnosti drugog organa (njih 145).
Govoreći o uslovima rada i motivisanosti inspektora na terenu, direktor UIP je rekao da su inspektori glavni nosioci posla, da većina njih radi svoj posao profesionalno i u skladu sa zakonom.
“Mjesečna zarada državnog službenika u Crnoj Gori teško može biti motivacija za pošten rad, mada svako ko ima lični integritet i dostojanstvo držaće do toga nezavisno od standarda. Svi inspektori imaju, u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, dodatak od 30% na zaradu zbog povećanog obima posla i uslova u kojima obavljaju svoje aktivnosti. Vjerujem da će se visina osnovne zarade mijenjati u neko dogledno vrijeme, jer se radi o zaista zahtjevnom i odgovornom poslu”, kaže Harasani.
JOŠ NIJE FORMIRANA UNUTRAŠNJA KONTROLA
On je istakao da služba Unutrašnje kontrole još uvijek nije formirana, jer ista treba da se predvidi Zakonom o inspekcijskom nadzoru.
“Uprava za inspekcijske poslove je u postupku izrade predloga za izmjenu ZIN-a, u kojem će biti predviđena predmetna služba, a koji predlog će biti upućen Ministarstvu javne uprave, kao nadležnom ministarstvu za kandidovanje i pripremu ovog zakonskog rješenja, shodno Zaključku Vlade Crne Gore kojim je predviđena izmjena ZIN-a u četvrtom kvartalu tekuće godine”, rekao je Harasani.
Direktor UIP je u jednom od ranijih izjava saopštio da se Uprava mora vratiti dio automobila koji je bio na otplati, a u odgovoru Standardu je rekao da su u saradnji sa Upravom za imovinu i katastar i Ministarstvom finansija i socijalnog staranja preduzeli aktivnosti s ciljem obezbjeđenja vozila za potrebe ovog organa sa istom auto kućom.
Priroda Crne Gore, njena turistička mjesta “okupirana” su otpadom i s tom slikom kao najjačim utiskom turisti odlaze iz naše zemlje. Harasni kaže da je odlaganje otpada na neuređenim odlagalištima u nadležnosti jedinica lokalnih uprava, tj. komunalne inspekcije.
EKOLOŠKA INSPEKCIJA KONTROLIŠE SAMO PRIVREMENE DEPONIJE
“Trenutno važeći Zakon o upravljanju otpadom, kao i zakoni koji su ovu oblast uređivali u prethodnom periodu, propisuje obavezu jedinicima lokalne samouprave da izvrše popis i uređivanje neuređenih odlagališta. Na ovakvim odlagalištima prisutni su različiti problemi, od pojave požara, do nekontrolisanog oticanja ocjednih voda, ali su to problemi za koje adekvatno rješenje jedino može biti sanacija, što je u nadležnosti lokalne uprave. Podsjećamo da je u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, komunalna inspekcija nadležna da kontrolište komunalni otpad, kao i neopasni građevinski otpad na neuređenim deponijama, dok naša Ekološka inspekcija kontroliše deponiju samo kada ona dobije status privremene deponije (koji propisuje ministarstvo)”, kaže Harasni.
On je podsjetio, takođe, da se formiranje „divljih deponija” uglavnom dešava na javnim površinama, a njihovo održavanje je u nadležnosti lokalnih samouprava.
“Kada je u pitanju odlaganje otpada u zoni putnog pojasa, koje je možda najuočljivije i koje predstavlja najuočljiviji problem u upravljanju otpadom u kontekstu turističke sezone, ovlašćenja da spriječe odlaganje i da narede uklanjanje odloženog otpada u zoni putnog pojasa imaju i saobraćajni inspektori. Nažalost nije rijedak slučaj formiranja ,,divljih deponija”, koje su uglavnom manje, ali stvaraju loš utisak i predstavljaju odraz neodgovornosti pojedinaca, ni u zaleđu naših plaža ili u pojedinim zonama zaštićenih prirodnih dobara, a o čemu, shodno zakonima datim ovlašćenjima, treba da vode brigu upravljači tim dobrima”, smatra Harasani.
Zaključuje da je problem smeća, odnosno odlaganja otpada sistemski, pa se mora rješavati na svim nivoima odlučivanja.
“Rješavanje ovih problema nije samo u kaznenoj politici, već u značajnoj mjeri zavisi od razvoja infrastrukture za upravljanje otpadom i koordinacije više organa i institucija na nivou cijele zajednice”, rekao je Harasani.
PREVENTIVNO, A NE REPRESIVNO
O isplativosti najavljene “taktike” – preventivno, a ne represivno, Harasani kaže da je preventivnost u nadzoru data kao princip u samom Zakonu o inspekcijskom nadzoru, koji je UIP dužan poštovati i primjenjivati.
“Ovakva odluka da se djeluje preventivno, kako bi zaštitili privredni sektor koji je od pojave pandemije prošao teške trenutke, je najmanje što smo mogli preduzeti. Efekat koji hoćemo da postignemo nije kratkoročan, već se zasniva na viziji da na duge staze preventivnim inspektorskim radom doprinesemo boljem razumijevanju i primjeni propisa u svim sferama poslovanja. To sigurno vremenom postaje svojevrstan benefit za državu, a onda i za standard svih građana koji se može razvijati samo ukoliko imamo lojalnu konkurenciju, odnosno zdravu ekonomiju”, zaključio je Harasni.
Preporučeno
Video