Iz Help kancelarije u Crnoj Gori u razgovoru za portal Dnevno pojašnjavaju ulogu RE medijatora, govore o njihovom doprinosu, te ističu šta je potrebno uraditi kako bi se njihov položaj poboljšao.
Prenosimo i iskustva dvije medijatorke iz Podgorice, koje svakodnevno pomažu sugrađanima u procesu zapošljavanja, pri zakazivanju zdravstvenih pregleda, pribavljanju adekvatne dokumentacije…Podsjetimo, nedavno su UNICEF, EU i Help pozvali crnogorske nacionalne i lokalne vlasti da obezbijede adekvatan broj romskih medijatora, koji obezbjeđuju bolju saradnju između romskih i egipćanskih porodica i institucija.
„Značaj medijatora lako mjerljiv“
Iz Help-a pojašnjavaju da RE medijatori posreduju i olakšavaju prevazilaženje uobičajenih prepreka – poput jezičke barijere, sa kojima se susrijeću pripadnici RE populacije u ostvarivanju osnovnih prava.
“Njihov značaj lako je mjerljiv. Zahvaljući RE medijatorima, povećan je broj RE djece koja idu u škole, pa i predškolske ustanove, te broj djece koja završavaju osnovnu školu sa boljim uspjehom i upisuju srednju. Smanjen je broj odustajanja od nastavka obrazovanja, iako je to i dalje jedan od velikih problema. Zatim, mnogo je veći broj naših sugrađana iz RE zajednice koji ostvaruju pristup zdravstvenim uslugama, primarnoj, ali i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, više ih je registrovano na zavodima za zapošljavanje, te angažovano na raznim obukama koje se nude za prekvalifikaciju i brži dolazak do posla”, pojašnjavaju iz Help-a za Dnevno.me.
Pripadnici romske i egipćanske zajednice u posjeti srednjim školama; Foto: Help
Ističu da, osim pomoći za ostvarivanje prava na socijalnu zaštitu, medijatori veoma često pružaju i dodatnu podršku najugroženijim ili diskfuncionalnim porodicama i djeci iz tih porodica, skrećući blagovremeno pažnju na takve probleme.
“Važnost njihovog rada prepoznala je, što je najvažnije – sama zajednica, kod koje su uspjeli da izgrade povjerenje, pa im se građani sada sami obraćaju za sve potrebe, a prepoznale su ih i naše tradicionalno opterećene institucije na lokalnom nivou – jer RE medijatori i njima takođe olakšavaju posao”, ističu iz Help-a.
Beriša: Želim da ih motivišem
Jedna od njih je i medijatorka za zapošljavanje Elizabeta Beriša, koja radi u Zavodu za zapošljavanje. Ističe da je zadobila povjerenje Roma i Egipćana, te i samih zaposlenih u Zavodu.
“Dostupni smo za sve. Na vratima naših kancelarija piše da smo RE medijatori i mogu da nam zatraže šta god im je potrebno. Motivišemo ih da ne čekaju socijalnu i materijalnu pomoć, već da počnu da rade. Pomažemo im da nabave dokumentaciju. Sada se najviše fokusiramo na to da im pronađemo posao, skrećemo pažnju da djeca moraju da se školuju, te da možemo da im pomognemo u svemu sve što im je potrebno”, kaže Beriša, koja ističe da je povjerenje veoma važno u cijelom procesu.
“Želim da ih motivišem. Borimo se da što više rade, da ne bude diskriminacije. Većinom poslušaju i traže posao”, navodi Beriša.
“RE medijatori za obrazovanje od neprocjenjivog značaja”
Iz Help-a ističu da je, ako uzmemo u obzir da je obrazovanje ključ za izlazak iz začaranog kruga getoizacije i siromaštva Roma i Egipćana i njihovo suštinsko ravnopravno uključivanje u crnogorsko društvo, sasvim jasno da su RE medijatori za obrazovanje jedan od ključnih instrumenata i mostova za taj važan zadatak.
“Zbog konstantne i decenijama, da ne kažem vjekovima, duge diskriminacije i etničke distance, naši sugrađani Romi i Egipćani uglavnom su slabijeg obrazovanja, a često i bez njega, pa se to odražava i na njihovu djecu”, kažu iz Help-a.
Navode da, osim što postoji jezička barijera, ne šalju djecu redovno u školu, te zbog lošeg materijalnog položaja često im ne mogu obezbijediti osnovni školski pribor ili prevoz do škole.
“Veoma je visok procent RE djece koja se ili ne upisuju dalje nakon osnovne ili upišu pa odustaju od srednjeg obrazovanja. RE djeca idu u školu, ali vrlo često ne dobijaju funkcionalno obrazovanje – tačnije učitelji i nastavnici u ionako opterećenim školama, često nemaju dovoljno vremena da im posvete dovoljno pažnje – gdje, posebno zbog jezičke barijere često izostaje funkcionalna pismenost – ali im radi zadovoljavanja forme pozitivne diskriminacije omogućavaju da završe razred, čime djeci ne čine uslugu, naprotiv”, kažu u Help-u.
Foto: Help
Zbog toga, ističu, za prevazilaženje svih navedenih problema instrument RE medijatora za obrazovanje je od neprocjenjivog značaja.
“Oni su ti koji brinu da se djeca iz RE zajednice upisuju u školu redovno, da ne izostaju sa časova, da im se obezbijedi školski pribor i druge potrepštine, pruže podršku sa gradivom u školi, ali i tako što dolaze kod djece kući pojedinačno kad god zatreba…Veoma je dobro što je sistem prepoznao njihovu važnost za bolju uključenost djece u školski sistem i podizanje nivoa obrazovanja RE populacije, ali je problem kvota, odnosno broj RE djece – koji je uslov za angažovanje medijatora za obrazovanje, a to je 70-oro djece na jednog medijatora, što jasno je, iz mnogo razloga nije dobro rješenje. Jedan medijator ne može na kvalitetan način brinuti o 70-oro djece, a osim toga u mnogim školama nije moguće zadovoljiti tu kvotu, pa tamo gdje je manje RE đaka, djeca ostaju bez potrebne pomoći i podrške”, ističu u Help-u.
Vujadinović: Većinom sam na terenu i osluškujem njihove potrebe i probleme
Milica Vujadinović, po struci socijalna radnica, medijatorka je za zdravstvo, ali ističe da se tu ne završava njen doprinos, već pripadnicima romske i egipćanske zajednice pomaže i u drugim oblastima.
“Volim da pomažem ljudima, pronašla sam se u tome da pomognem zajednici, koja je najmarginalizovanija u Crnoj Gori. Većinom sam na terenu i osluškujem njihove potrebe i probleme. Svakodnevno se suočavamo sa slučajevima da im je problem regulisanje pravnog statusa. Teško mi padaju ti slučajevi. Nalazite se između porodice i institucija. S druge strane, svi ti ljudi koji se obrate za pomoć, zbog finansijske situacije i toga što nemaju regulisan pravni status, ne mogu da ostvare nikakav vid primanja u našoj državi. Kad uđete u neku porodicu, ne možete samo da vidite da je djetetu, na primjer, potreban pregled, već vidite i djecu koja nisu upisana u školu, roditelje koji se ne snalaze. Ne mogu da se fokusiram samo na zdravstvo, već kao i ostale kolege – i za socijalno, i za zapošljavanje, i za obrazovanje”, ističe Vujadinović.
Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, objašnjava da se njen radni dan podrazumijeva odlazak sa korisnikom kod ljekara, praćenje njegovih daljih pregleda, kontrola, uzimanja uputa…
Romi i Egipćani su iz njenog iskustva, kaže, dosta zatvorena grupacija.
“Morate da nađete način da im priđete i da oni steknu povjerenje, otvore i se i kažu šta ih muči. Kod nas postoje mnoge predrasude i stereotipi u vezi sa tom populacijom i moramo još da radimo kao društvo kako bismo ih prevazišli”, navodi Vujadinović, koja ističe veoma dobru komunikaciju sa kolegama medijatorima.
Govoreći o medijaciji u oblasti obrazovanja, ističe da je potreban konstantan rad i razgovor sa porodicama.
“Ističemo koliko je važno obrazovanje, da su im sjutra otvorena vrata za zaposlenje”, kaže Vujadinović.
Smatra da je broj medijatora u našoj državi nedovoljan, te da radna mjesta još nijesu sistematizovana.
“Neki medijatori još nijesu ušli u institucije, što je jedan od velikih problema. Iskreno se nadam da će u budućem periodu Ministarstvo za ljudska i manjinska prava iskoordinirati sa nadležnim institucijama i da će nam omogućiti radna mjesta, jer smatram da je institut medijatora od suštinske važnosti kako za samu zajednicu, tako i za većinsku zajednicu i institicije”, napominje Vujadinović za Dnevno.me.
Iz Help-a kažu da je od 34 medijatora koji su prošli sertifikovanu obuku koju su organizovali u okviru projekta kojeg je finansirala EU – kroz Program Crne Gore i EU za obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu zaštitu, njih 21 angažovano u institucijama na lokalnom nivou (centrima za socijalni rad, zavodima za zapošljavanje i domovima zdravlja) u devet crnogorskih opština.
“Od toga je u centrima za socijalni rad anagažovano sedam RE medijatora, u biroima rada šest i u domovima zdravlja njih osam. Po okončanju Help-ovog projekta krajem prošle godine, oni su u januaru angažovani preko Ministarstva ljudskih i manjinskih prava (sredstva je obezbijedilo Ministarstvo finansija) na period od godinu, sa nadom da će im angažman biti produžen, sve do konačnog cilja – a to je sistematizacija pozicije RE medijatora za ove tri oblasti, kao što je to u slučaju medijatora u obrazovanju”, navode u Help-u.
U toj organizaciji ne raspolažu tačnom brojkom angažovanih medijatora u obrazovanju, ali navode da je nekoliko RE medijatora u obrazovanju prošlo ranije obuke Help-a i od septembra prošle godine radno su angažovani u školama, preko Ministarstva obrazovanja, a u kojima su bili i ranije angažovni prema projektima (Help-a, ali i drugih NVO) ili kao volonteri.
“Nijesu angažovani u svim opštinama”
Ističu da medijatori nijesu angažovani u svim opštinama.
„Za obrazovanje su angažovani tamo gdje su velike RE zajednice i gdje je moguće zadovoljiti taj kriterijum đačke kvote, koji bi, ponavljamo, trebalo prilagoditi. Što se tiče RE medijatora za zapošljavanje, socijalnu zaštitu i zdravstvo, projektom su bili angažovani u 11 opština, a sada su raspoređeni u Podgorici, Nikšiću, Tivtu, Baru, Ulcinju, Beranama i Bijelom Polju“, kažu u Help-u.
U Help-u navode da se položaj RE medijatora u Crnoj Gori izgrađuje.
“Imajući u vidu efekte, odnosno konkeretne rezultate njihovog rada, više su nego dokazali zbog čega je neophodno da se njihova pozicija sistematizuje kao radno mjesto u javnim službama na lokalnom novou u Crnoj Gori. Ujedno, to što njihova pozicija za zdravstvo, socijalnu zaštitu i zapošljavanje još uvijek nije sistematizovana u sistem javne uprave i zavise kao sada, od pregovaranja i pritiska da se u budžetu izdvoje sredstva za njihov rad, najveći je problem”, kažu u Help-u.
Kako naglašavaju, RE medijatori, kao posrednici između RE zajednice i institucija, od presudnog su značaja za bolju i kvalitetniju uključenost Roma i Egipćana kao jedne od najranjivijih, ako ne i najranjivije u grupe našem društvu.
“O važnosti uvođenja intituta RE medijatora u sve pomenute oblasti govori i činjenica da se u svim posljednjim Izvještajima o napretku CG ka EU, napominje potreba sistemskog rješavanja ovog pitanja, odnosno uvođenja u sistem javne uprave te pozicije, ali i to što je od izaslanika EU u državama regiona, često može čuti da je institut RE medijatora jedan od najuspješnih, ako ne i najbolji projekat koji su podržali na Balkanu – jer daje mjerljive rezulatate. Zašto ih nema dovoljno i zašto njihov status nije do kraja regulisan, svakako je pitanje za državni aparat. Ono što mi možemo reći na osnovu saradnje, budući da nam je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava bilo korisnik projekta, a sarađivali smo i sa drugim resorsnim ministarstvima i Zavodom za zapošljavanje, jeste da oni prepoznaju važnost ovog mehanizama za bolju inkluziju RE zajednice i da iskazuju otvorenost za rješavanje. Ali, problem vjerovatno leži kako u aktuelnoj političkoj krizi koja usporava mnoge praktične procese, tako djelimično i obezbjeđivanju stabilnog finansiranja”, naglašavaju u Help-u.
Foto: Help
“Najveća odgovornosti na Vladi”
Nadaju se će, imajući u vidu iskazanu volju, ali i potrebu, pozicija RE medijatora uskoro, ipak, biti sistematizovana kao radno mjesto u institucijama na lokalnom nivou u Crnoj Gori.
“Treba obezbijediti da se institut RE medijatora sistematizuje u sistemu javne uprave u svim ovim oblastima, jer će njihovim radom na terenu, kako su i dokazali do sada, značajno popraviti socijalno -ekonomski polažaj naših sugrađana iz RE populacije. Takođe, kada je riječ o RE medijatorima za obrazovanje, treba poraditi na tome da se sadašnje zakonsko rješenje malo prilagodi realnosti na terenu, posebno imajući u vidu da je obrazovanje temelj za izlazak iz začaranog kruga siromaštva RE populacije. Institucije prepoznaju važnost i iskazuju spremnost da podrže RE medijatore kao važnu polugu u cilju efikasne socijalne inkluzije i potrebno je samo da ulože dodatni napor i realizuju obećano, na obostranu korist. Jasno je da je najveća odgovornost na Vladi, jer je ona ta koja mora odraditi svoj dio posla na sistematizaciji”, ukazuju u Help-u.
Romski medijatori koji su zaposleni u obrazovanju od septembra 2022. finansiraju se iz budžeta Crne Gore, odnosno dijela sredstava namijenjenih obrazovanju –preko Ministarstva prosvjete i obrazovanja.
Preporučeno
„Ukupno 21 RE medijator koje je od januara 2023. od Help-a preuzelo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava na period od godinu, a koji su, kao i tokom projekta, raspoređeni u lokalnim centrima za socijalni rad, zavodima za zapošljavanje i domovima zdravlja, takođe se finansiraju iz budžeta, a preko Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Treba reći da imamo naznaka, mada ne i zvanične potvrde još uvijek, da će sredstva za nastavak rada 21 RE medijatora u te tri oblasti biti osigurana i za narednu godinu, što je obećavajuće. Krajnji cilj je sistematizacija pozicije RE medijatora u sistem javne uprave, odnosno lokalnih javnih servisa, da bi se ovo pitanje riješilo dugoročno“, zaključuju u Help-u.
Video