Iz tih nevladinih organizacija (NVO) su povodom Međunarodnog dana žrtava prinudnih nestanaka, koji se danas obilježava u znak sjećanja na žrtve prinudnih i nestanaka u oružanim sukobima, kao i zločina protiv čovječnosti, upozorili da tri decenije nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije porodice preko 9,7 hiljada nestalih i dalje čekaju da se pronaðu nestali ili njihovi posmrtni ostaci.
“Rasvjetljavanje sudbine nestalih je pravna i moralna obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu u cjelini”, kaže se u saopštenju.Iz HRA, CKP, ANIMA-e i Udruženja “Štrpci – Protiv zaborava” rekli su da porodice nestalih žive sa nepodnošljivim teretom neizvjesnosti, onemogućene da zatvore krug žalosti, a da, kako smatraju, države u regionu pokazuju nedostatak političke volje da se taj problem što prije riješi.
“Fond za humanitarno pravo iz Beograda, Documenta iz Zagreba, Fond za humanitarno pravo sa Kosova i Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije iz Bosne i Hercegovine (BiH) apelovali su na vlade i komisije za nestale u regionu da se posvete identifikaciji više od tri hiljade ekshumiranih posmrtnih ostataka, koji su smješteni u mrtvačnicama u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Sarajevu, Visokom, Tuzli, Banjoj Luci, Mostaru, Nevesinju i Prištini”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su takođe pozvali komisije za nestale da se vrate praksi zajedničkih pregleda mogućih lokacija masovnih i pojedinačnih grobnica i da pokrenu provjeru lokacija ekshumiranih masovnih grobnica, na kojima, prema navodima iz više izvora, ima još neekshumiranih posmrtnih ostataka.
Iz HRA, CKP, ANIMA-e i Udruženja “Štrpci – Protiv zaborava” poručili su da podržavaju taj apel, naglašavajući potrebu da se temeljno pretraži jezero Perućac, u kome su do sada pronađeni posmrtni ostaci samo četvorice od ukupno 20 žrtava otmice iz voza u Štrpcima.
To jezero, kako su dodali, nikada nije temeljno pregledano.
Iz NVO su kazali da se, u slučaju Kaluđerski laz, traga za jednom žrtvom, Sadikom Ramcajem (72), iz Vrela kod Istoka na Kosovu, koji je ubijen od pripadnika Vojske Srbije i Crne Gore 1999. u mjestu Police kod Rožaja, na graničnom području sa Republikom Srbijom.
“Prema svjedočenjima, on je danima držan vezan za stablo, a nakon što je zbog zlostavljanja preminuo, njegovo tijelo nikada nije pronađeno. Smatra se da je negdje odnijeto, ili zakopano u okolini mjesta na kome je ubijen”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se, u slučaju Deportacija, još traga za više izbjeglica i drugih graðana BiH, koji su u Crnoj Gori protivpravno lišeni slobode i izručeni oružanim snagama Srpske Republike u BiH.
Iz CKP, HRA, ANIMA-e i Udruženja “Štrpci – Protiv zaborava” rekli su da je među njima i Osmo Bajrović, čija porodica živi u Herceg-Novom.
“Posljednje što se zna je da je grupa uhapšenih, u kojoj se Bajrović nalazio, odvedena iz Herceg-Novog 27. maja 1992. godine i izručena Vojnom štabu u Bratuncu, poslije čega im se gubi svaki trag”, kazali su iz NVO.
Oni su naveli da se u slučaju Lora, od 14 vojnika, pripadnika nikšićko-šavničke grupe JNA, za koje se smatra da su bili ratni zarobljenici u vojno-istražnom centru Hrvatske vojske u Splitu, traga još za tijelom Miloša Perunovića.
“Posmrtni ostaci druge dvanaestorice pronađeni su na različitim lokacijama u BiH, u okolini Mostara i Trebinja”, kaže se u saopštenju.
Iz NVO su podsjetili da Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore trenutno traga za 50 osoba.
Kako su naveli, na teritoriji Kosova potražuje se 38 nestalih, na teritoriji BiH devet i na teritoriji Hrvatske tri.
Iz NVO su kazali da su od 2015. do ove godine pronađeni posmrtni ostaci osam osoba.
“Početkom juna na teritoriji opštine Nikšić pronađeni su posmrtni ostaci tri osobe, za koje se pretpostavlja da pripadaju članovima porodice Klapuh, koji su 1992. godine ubijeni u Plužinama”, podsjetili su iz NVO.
Oni su rekli da je Komisija za nestala lica Crne Gore, na zahtjev Instituta za nestale osobe BiH, izuzela koštane uzorke radi DNK analize, ali da rezultati još nijesu prispjeli, iako je objavljeno da će do toga doći u roku od mjesec.
“U oblasti reparacija za porodice prinudno nestalih osoba, Crna Gora je u februaru konačno zakonom definisala status civilnih žrtava rata, kojim su predviđene mjesečne naknade za članove porodica žrtava”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su, tim zakonom, svi članovi porodica osoba ubijenih ili nestalih na teritoriji bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih godina priznati kao civilne žrtve rata.
Iz HRA, CKP, ANIMA-e i Udruženja “Štrpci – Protiv zaborava” podsjetili su da je, pored toga, Vlada odlučila i da za 16 porodica isplati jednokratne naknade u iznosu od 100 hiljada EUR, kao vid obeštećenja za 30 godina tokom kojih nijesu primali nikakvu socijalnu pomoć.
“Međutim, naglašavamo da ima više od 16 porodica koje se nalaze u istoj situaciji i zalažemo se da se i njima obezbijede iste naknade”, naveli su iz tih NVO.
Oni su kazali da je jedan od ciljeva Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024–2027 unapređenje mehanizama za otkrivanje sudbine nestalih osoba.
“Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika predviđa prinudne nestanke kao posebno krivično djelo, u skladu sa preporukama međunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava”, naveli su iz NVO.
Oni su pozvali sve nadležne državne organe u Crnoj Gori i svim državama u regionu da aktivnije sarađuju na rasvjetljavanju sudbine nestalih, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (GS UN) o nestalim osobama.
Tom rezolucijom su, kako su naveli iz NVO, države, vladine i nevladine organizacije pozvane da preduzmu aktivnosti na svim nivoima, u cilju rješavanja prijavljenih slučajeva nestalih osoba u oružanim sukobima i pružanja odgovarajuće pomoći.
Preporučeno
Međunarodni dan nestalih osoba obilježava se od 2011. godine, a ustanovljen je rezolucijom GS UN-a, usvojenom 21. decembra 2010, sa ciljem da se skrene pažnja na sudbine nestalih i pravo njihovih porodica na istinu i pravdu.
Video