Video
Crna Gora se i pored uloženih napora, ubraja u zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika i njihove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom, zbog čega je neophodno multisektorski raditi na smanjenju potrošnje ove vrste ljekova, saopštio je ministar zdravlja Kenan Harpović na petom Nacionalnom sastanku mreže za praćenje antimikrobne rezistencije u Crnoj Gori.
Skup su organizovali Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), a Hrapović je kazao da je antimikrobna rezistencija jedan od najvećih izazova upotrebe ljekova i predstavlja narastajući javno zdravstveni, ali i ekonomski problem globalnih razmjera.
“U periodu od 2007-2015 opterećenje infekcijama na godišnjem nivou koje su uzrokovane rezistentnim sojevima bakterija se gotovo udvostručilo u zemljama Evropske unije”, rekao je Hrapović.
On je kazao da je u Crnoj Gori praćenje rezistencije bakterija na antibiotike počelo 2016. godine, te da su usvojili Akcioni plan za period 2019-2020 Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period 2017-2021. Kroz taj plan predviđeno je da se urade mnoge aktivnosti u cilju smanjenja racionilazicaje potrošnje antibiotika.
Uz podršku SZO, kako je rekao, dobijena je digitalna podrška za Protokol za liječenje urinarnih infekcija, koji je uradilo Ministarstvo zdravlja, čijom primjenom se, kako je pojasnio, očekuje racionalnije korišćenje antibiotika po redu njihove snage i smanjenje troškova za laboratorijske analize.
“U toku je priprema i Protokola za liječenje respiratornih infekcija za primarni nivo zdravstvene zaštite. Cilj je da svi ljekari primjenjuju smjernice iz Protokola zahvaljujući čemu ćemo imati racionalnu upotrebu antibiotika”, rekao je Hrapović.
Prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva, od 2013. do 2018. godine zabilježeno je smanjenje upotrebe antibiotika na vanbolničkom i bolničkom nivou, međutim prošle godine je došlo do blagog rasta potrošnje za 2,2 odsto u vanbolničkim zdravstvenim ustanovama, dok je u bolničkim i dalje nastavljen trend blagog smanjenja.
Hrapović je rekao da u Crnoj Gori postoji trend smanjenja potrošnje antibiotika, ali je još uvijek daleko od prosječne potrošnje u zemljama EU.
On je istakao da se na kontroli rezistencije mora multisektorski raditi, i doktori i veterinari i farmaceuti i proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac, jer samo tako će antibiotici uspješno i efikasno liječiti.
Šefica kancelarije SZO Mina Brajović, je istakla da je, kada je riječ o upotrebi antibiotika na globalnom nivou, situacija zabrinjavajuća.
“U periodu od 2000. do 2015. godine upotreba antibiotika u zemljama niskog i srednjeg nivoa razvoja je porasla za nevjerovatnih 114 procenata. Ono što znamo jeste da neracionalna, nepravilna i neodgovorna upotreba antibiotika podstiče i ubrzava antimikrobnu rezistenciju”, objasnila je Brajović.
Kako je dodala, neodgovorna upotreba antibiotika urušava temelje univerzalne zdravstvene zaštite.
Poruka SZO je da se mora raditi na više frontova. Neophodno je, kaže Brajović, u kontinuitetu raditi na podizanju nivoa svjesnosti i bolje informisanosti šta podrazumijeva pravilna upotreba antibiotika i koji su njeni benefiti. Kvalitetna zdravstvena zaštita, kako je rekla, nije luksuz, već je moguća, ukoliko se bude dosljedno insistiralo na kontinuiranoj edukaciji ljekara, kao i ukoliko se bude radilo na dosljednom sprovođenju smjernica i algoritama.
Preporučeno
Izvor: PR Centar
