Video
Hajdana Huter, građanska aktivistkinja koja je i podnijela prijavu povodom uvreda i prijetnji koje je građanima tada uputila neformalna grupa „Vuci stare Hercegovine“ je kazala Pobjedi da je obaviještena da policija više ništa ne može da uradi povodom toga.
” Nikšićani, Pivljani, Drobnjaci i Uskoci, Trebinjci, Bilećani, Gačani i Nevesinjici dočekaće 13. jula kako dolikuje sve ustaše i naciste i jednom za svagda ih odučiti od ustaštva, fašizma i nacizma, baš kao što smo to uradili i sa Turcima na Vučjem dolu i Grahovcu. Vrlo rado prihvatamo i ponudu naše braće iz Kuča i Vasojevića da nam se pridruže u borbi protiv izdajnika našeg srpskog roda, Tompsonovih ustaša sa Cetinja i iz Kotora”, pisalo je u objavi „Vukova Stare Hercegovine“.
Obračun koji „Vukovi“ najavljuju sa građanima koji su imali namjeru da u Nikšiću proslave upravo Dan borbe protiv fašizma, najveći ustanak u porobljenoj Evropi koji se podigao 13. jula 1941. godine, prema nadležnima, policiji i tužilaštvu – nije krivično djelo.
– Selektivan pristup koji ima crnogorsko tužilastvo, a sve na štetu ne-srbskog stanovništva u Crnoj Gori, u ovako delikatnom momentu kada ugledne građanske aktiviste i novinare po nalogu crnogorskih medijskih tajkuna i njihovih sponzora, a u korist okupatorskih i hegemonističkih ideja, svrstavaju na mapu ekstremnih desničara,”crtajući na taj način mete i njima i njihovim porodicama, krajnje je neodgovoran, nedobronamjeran i neprofesionalan”, kazala je Huter Pobjedi.
Ona je istakla da od dana podnošenja prijave, 28. maja, do prekjuče nije imala nikakvu informaciju, te da je obaviještena putem telefona da će joj odgovoriti imejlom.
” Imejl do sada nijesam dobila”, kazala je Huter.
Napitanje Pobjede da li se nadala ovakvom ishodu, Huter odgovara da je valjda je u prirodi čovjeka da se nada pozitivnim ishodima, pogotovo kada zakon države stoji na njegovoj strani.
” U ovom slučaju, imamo eklatantan primjer kršenja makar jednog člana Krivičnog zakonika Crne Gore – i to člana 24. koji se odnosi na podstrekavanje krivičnog djela. Tako da, nijesam se nadala da će ovako olako biti odbijena prijava. Sudeći po odnosu tužilaštva prema velikom dijelu građana Crne Gore, moglo bi se zaključiti da su pozivi na linč svih onih koji se ne uklapaju u svetosavske ideološke matrice dobrodošli”, kazala je ona.
Huter je poručila da je ostalo „da se zapitamo bi li trebalo da se spremimo da nas linčuju uz odobrenje državnih organa i uz blagoslov okupatorske crkve“.
” Ipak, mislim da im neće tako olako proći, ima nas i sa ove druge strane skupštinske ograde i odbranićemo svoja prava”, kazala je Huter.
Huter je ranije, krajem maja, pozvala Ministarstvo unutrašnjih poslova, premijera Dritana Abazovića, kao i ministra Filipa Adžića da reaguju povodom objave na društvenim mrežama koja najavljuje ,,borbu protiv izdajnika srpskog roda, Tompsonovih ustaša sa Cetinja i iz Kotora“.
U Crnoj Gori Zakon o javnom redu i miru i Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje vrijeđanje po osnovu bilo kog ličnog svojstva na javnom mjestu, a to uključuje elektronske komunikacijske mreže. Krivični zakonik Crne Gore predviđa niz krivičnih djela koja se tiču povrede ravnopravnosti i slobode izražavanja nacionalne ili etničke pripadnosti. Definicija krivičnog djela „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“ obuhvata zabranu javnog podsticanja nasilja ili mržnje prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti. Za ugrožavanje sigurnosti prijetnjom napadom na život i tijelo učinjeno iz mržnje, predstavlja kvalifikovani oblik ovog djela, pa je predviđena teža kazna, do tri godine zatvora.
Govor mržnje definisan je zakonom kao ,,svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina“.
Za upotrebu govora mržnje predviđena je prekršajna odgovornost, i to novčana kazna.
Preporučeno
Samo tokom ove godine, svi relevatntni međunarodni izvještaji ocijenili su da je u Crnoj Gori govor mržnje u porastu, a da su produbljene etničke podjele i vjerska netolerancija.
