Nakon što je Vlada prije mjesec obavezala notare da Agenciji za sprečavanje korupcije podnose izvještaje o prihodima i imovini, isto je na prethodnoj sjednici utvrdila i za javne izvršitelje. Naime, Predlog zakona o dopunama Zakona o javnim izvršiteljima dopunjen je novim članom koji propisuje da su javni izvršitelji dužni da podnesu izvještaj o imovini i prihodima, kao i imovini i prihodima bračnih i vanbračnih supružnika i djece koja žive u zajedničkom domaćinstvu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje korupcije. Taj izvještaj su dužni da podnesu u roku od mjesec od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Peta godina je kako postoji institut javnog izvršitelja, i oni, kao i notari su javni službenici koji nijesu imali obavezu da predaju imovinski karton. Javni izvršitelji su počeli da rade početkom 2014. godine, i od starta se u stručnoj javnosti, ali i na institucionalnom nivou javila dilema u vezi sa pravnim statusom izvršitelja, odnosno da li oni u sistemu izvršenja treba da budu tretirani kao privatna lica koja vrše poslove izvršenja ili kao subjekti sa statusom javnih funkcionera, pišu Dnevne novine.

Kako je navedeno u studiji “Javni izvršitelji u Crnoj Gori” koju je izdao CEMI, Komisija za sprečavanje sukoba interesa je javne izvršitelje okarakterisala kao javne funkcioneri i od njih je zatraženo da predaju imovinske kartone, što su javni izvršitelji odbili da učine i predali su žalbu Upravnom sudu.

“Upravni sud je konstatovao da u Zakonu o sprečavanju korupcije javni izvršitelji nijesu pobrojani kao javni funkcioneri, pa se samim tim ne mogu tretirati kao isti i ne podliježu obavezama prijavljivanja imovine i predaje imovinskih kartona”, navedeno je u studiji.

Međutim, kako je objašnjeno u toj studiji, u Zakonu o sprečavanju korupcije javni izvršitelji nijesu decidno navedeni ili definisani kao javni funkcioneri, bez obzira što priroda njihovog djelovanja, način imenovanja i položaj koji uživaju u pravosudnom sistemu navodi na snažnu indiciju da se njihov status može podvesti pod navedenu kategoriju javnih zvaničnika.

Neki od javnih izvršitelja prestali su da rade zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj, no nije poznato da li je Tužilaštvo u tim tim predmetima privelo kraju istrage, te da li je na pomolu optužnica.

Istraga protiv javnog izvršitelja Aleksandra Konstantina Zlokovića pokrenuta je prije dvije godine, a on se tereti daje počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Na samom početku je Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet protiv Zlokovića i više NN lica zbog sumnje da su na osnovu falsifikovane sudske presude sa računa Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije nezakonito uzeli 263.000 eura. Zloković je upravnim inspektorima pokazao potvrdu da je novac predao advokatu iz Beograda Marku Lj. Jeliću, kojeg, međutim, nema na spisku Advokatske komore Beograda, a ni Srbije. Ta je prijava podnesena 5. jula, a predmet je formiran dva dana kasnije. Predmet je potom preuzelo VDT zbog sumnje da je Zloković počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja koje je u nadležnosti tog tužilaštva.