Video
Neosnovane žalbe na otkaz po isteku ugovora
„Inspekcija rada dobila je svega nekoliko prijava lica koja su prijavila da im je istekao ugovor na određeno, a nije im produžen. Međutim, u takvim prijavama nije bilo osnova za preduzimanje mjera od strane Inspekcije rada s obzirom da istekom roka na koji je ugovor zaključen prestaje radni odnos po sili zakona, a poslodavac nema zakonsku obavezu da isti produžava, ukoliko nema potrebu za izvršavanjem određenog posla“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore za Standard.
Nije bilo prijava o otkazu u vrijeme trajanja ugovora
„Nije bilo prijava da je nekom zaposlenom dat otkaz u vrijeme trajanja ugovora o radu, bilo da je zaključen na neodređeno ili određeno vrijeme“, ističu iz Uprave za inspekcijske polsove.
Objašnjavaju da, ako se donese otkazni akt- rješenje o prestanku radnog odnosa od strane poslodavca, Inspekcija rada ne može preispitivati opravdanost i zakonitost otkaznih razloga, jer je to konačan akt poslodavca, koji se može osporavati pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, Centrom za alternativno rješavanje sporova ili pred nadležnim sudom.
Od uvođenja privremenih mjera više od 50 prijava
“Inicijative pristigle Inspekciji rada odnosile su se u najvećem broju na: radni odnos na određeno vrijeme, neisplaćene zarade, godišnje odmore, plaćeno odsustvo, prestanak radnog odnosa i neformalnog rada”, navode iz Uprave.
Od 25. marta, prenijeto na nadležnost Inspekciji rada nalogom pretpostavljenih, ova inspekcija prati i sprovođenje mjera iz Naredbi i preporuka donijetih povodom nastale epidemiološke situacije po inicijativama koje se odnose na primjenu mjera zaštite zaposlenih i korišćenja zaštitne opreme (sredstva za dezinfekciju, rukavice, socijalna distance…) u trgovinskim i drugim objektima koji sada obavljaju djelatnost.
„Bilo je preko 50 ovakvih inicijativa, s tim što su u najvećem broju slučajeva bile anonimne. Uglavnom su bile i neosnovane, a tamo gdje se nijesu poštovale preporuke o zaštitnim sredstvima za zaposlene i socijalna distanca, upozoravani su poslodavci na striktnu primjenu propisanih mjera. Neke od inicijativa proslijeđene su Upravi policije i nadležnoj komunalnoj inspekciji na nadležnost. Vršene su kontrole i na gradilištima sa aspekta ovih mjera, ali nije bilo većih propusta“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.
Dodaju da je najviše inicijativa došlo iz oblasti rada trgovine.
Građani se intenzivno interesovali za svoja prava
„Pored pisanih inicijativa, koje stižu preko Call centra Uprave za inspekcijske poslove ili redovnom poštom, Inspekcija rada je bila zasuta pitanjima zaposlenih i poslodavaca (telefonskim ili elektronskim putem) zbog hitnosti u rješavanju novonastalih situacija iz domena radnih odnosa u vezi sa njihovim pravima i obavezama u ovoj epidemiološkoj situaciji, a posebno u vezi sa plaćenim odsustvom roditelja/hranitelja/usvojitelja ili samohranog roditelja djeteta koje nije starije od 11 godina, odsustvom zaposlenih uz naknadu zarade zbog prekida rada poslodavca od strane državnog organa, bez krivice zaposlenog i korišćenjem godišnjih odmora“, navode za Standard iz Uprave..
U slučaju karantinske bolesti pravo na naknadnu od 100 odsto
Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđeno je da, u slučaju karantinskih bolesti kada je zaposleni privremeno spriječen za rad, ima pravo na naknadu zarade u visini 100% od osnova za naknadu.
“To znači da su poslodavci kojima nije zabranjen rad tokom trajanja mjera iz Naredbe o proglašenju epidemije zarazne bolesti COVID 19, u obavezi da zaposlenima u samoizolaciji i karantinu obezbijede pravo na naknadu zarade u iznosu 100% od osnova za naknadu. Međutim, u slučaju kada poslodavac ne obavlja rad zbog zabrane obavljanja djelatnosti od strane nadležnog državnog organa, onda su svi zaposleni u istom režimu, odnosno na odsustvu zbog prekida rada bez krivice zaposlenog i imaju pravo na naknadu zarade u iznosu od 70% osnova za naknadu, koji čini njegova prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu i ne može biti niža od minimalne zarade u Crnoj Gori. U ovoj situaciji poslodavac je dužan da zaposlenom uruči pisani akt koji sadrži: razlog prekida rada, trajanje prekida rada i visinu naknade zarade“, objašnjavaju.
Rad od kuće nema osnova za smanjenje zarade
Kako su naveli iz Uprave za inspekcijske poslove, za zaposlenog koji radi od kuće podrazumijeva se da priroda posla koji obavlja kod poslodavca dopušta takvu mogućnost za vrijeme ove epidemiološke situacije. Dakle, zaposleni obavlja sve svoje radne zadatke u istom obimu i nema zakonskog osnova za smanjenje zarade.
Zabrana rada za vrijeme pandemije ne može se računati u godišnji odmor
Prema Zakonu o radu, poslodavac je obavezan da donese plan korišćenja godišnjih odmora najkasnije do 30. aprila za kalendarsku godinu, uz konsultaciju sa zaposlenim, ali je krajnja odluka na poslodavcu kako će rasporediti korišćenje godišnjih odmora svojiih zaposlenih.
“Nadalje, poslodavac je obavezan da zaposlenom donese rješenje o korišćenju godišnjeg odmora i da mu ga dostavi najkasnije 30 dana prije termina koji je određen kao početak odmora. Poslodavac ima pravo da izmijeni vrijeme određeno za korišćenje godišnjeg odmora, ako to zahtijevaju potrebe procesa rada, najkasnije pet radnih dana prije termina koji je naveden u rješenju kao početak korišćenja odmora, uz saglasnost zaposlenog, a u slučaju više sile (kakva je trenutna epidemiološka situacija), ova saglasnost zaposlenog nije potrebna. Ukoliko rješenje o korišćenju godišnjeg odmora nije donijeto shodno navedenim normama iz Zakona o radu, odnosno nije sprovedena zakonska procedura za korišćenje ovog prava, onda je poslodavac obavezan da zaposlenom obezbijedi odsustvo sa rada zbog prekida rada koji je nastao bez krivice zaposlenog (uz moguće fleksibilnije postupanje u slučaju da se zaposleni i poslodavac dogovore oko korišćenja godišnjeg odmora u ovim vanrednim uslovima)”, ističu u odgovoru.
„Dakle, period kada je poslodavcu zabranjeno obavljanje djelatnosti u skladu sa mjerama državnog organa za vrijeme pandemije COVID 19, ne može se po automatizmu računati u godišnji odmor zaposlenog“, objašnjavaju iz Uprave.
Povećan broj pritužbi
Preporučeno
“Povećan je broj pritužbi radnika u kontekstu ove epidemiološke situacije i sprovođenja mjera za sprečavanje širenja novog koronavirusa. Inspekcija rada, za vrijeme ove epidemiološke situacije, obavlja kontrole iz svoje nadležnosti na najcjelishodniji način kako bi zaštitila prava zaposlenih“, naveli su iz Uprave za inspekcisjke poslove.
