Video
Počela sam da pijem s prvim problemima u braku, zapravo kada sam shvatila da ‘gubim konce u rukama’. Sve je krenulo sa po čašicom, dvije tokom dana, da bi se količina alkohola koju sam unosila u organizam povećavala kako je vrijeme odmicalo. Agonija je trajala više od godinu. Zatim sam u periodu razvoda gotovo svakodnevno u krevet išla pijana, kazala je u razgovoru za Vikend novine 46-godišnja Ivana Jovanović, koja je uspješno završila liječenje u Kotoru.
Ivana kaže da joj je u dvogodišnjem periodu depresije “čaša bila najbolji drug”.
Umjesto za hljeb, išla za flašu
“Ništa mi nije prijalo, sem da sjedim kući i pijem. Iako sam bila u depresiji, shvatila sam da imam problem tek kada sam u prodavnicu umjesto za hljeb išla po flašu. Međutim, nisam pomišljala na liječenje. Mislila sam, kad me prođe lično nezadovoljstvo i praznina koju sam osjećala, da ću prestati. I kako to obično biva, od alkohola sam postala zavisna i svađala se sa porodicom kada bi mi to spočitavali, pokušavajući da mi pomognu, naravno”, priča Jovanović.
Ivana je, kaže, prešla dug put od srećne do žene alkoholičarke. I kako to obično biva, kaže, nijedan alkoholičar na liječenje ne ide samoinicijativno, pa nije ni ona. Porodica je odigrala ključnu ulogu.
“Na nagovor majke i brata sam otišla na liječenje u Kotor. I danas mogu da kažem da sam se zaista izliječila, da uz ručak, ponekad, mogu da popijem čašu vina, ali da nemam potrebu za drugom”, ispričala je Ivana, dodajući u šaljivom tonu da od nje ukućani više ne kriju flaše.
Ona je kazala da je za vrijeme liječenja upoznala puno žena sa istim problemom, ali da je mišljenja i da se jako malo njih odluči na liječenje.
“I u bilo koji lokal da odete vidjećete žene koje piju. Doduše neke imaju mjeru, neke ipak ne, ali je činjenica da žene u Crnoj Gori piju muški”, kazala je Jovanović, apelujući na sve koje imaju problem sa alkoholom da se što prije odluče za stručnu pomoć.
Načelnica Odjeljenja za liječenje bolesti zavisnosti Specijalne bolnice za psihijatriju Kotor neuropsihijatar – subspecijalista za bolesti zavisnosti dr Marina Roganović kazala je VN da je u Crnoj Gori alkohol veoma rasprostranjen, popularan, čak i dio tradicije.
U svijetu, a i kod nas, kaže najviše piju muškarci. Ali, u ovom trenutku, zabrinjava porast zavisnika od alkohola kod mladih i kod žena.
Ženski alkoholizam se, objašnjava Roganović, ogleda se u većoj osjetljivosti organizma na toksično dejstvo alkohola.
“Njihova tolerancija na alkohol je niža nego kod muškaraca, naročito zbog mjesečnih hormonalnih promjena. Takođe, ženski organizam ima manje vode, više masti, više hormona estrogena, manje enzima alkohol dehidrogenaze te je potrebna manja količina alkohola da dovede do ogromnih posljedica”, pojašnjava Roganović.
Žene, naglašava, propadaju brže i fizički, jer kod njih prije dolazi do ciroze jetre i drugih organa.
“Takođe, važno je pomenuti posljedice u trudnoći takozvani fetalni alkoholni sindrom – gdje se rađaju manja djeca, sa mogućim deformitetima skeleta, srca, bubrega … koja imaju manji intelektualni kapacitet”, upozorila je Roganović.
Ženski alkoholizam razorniji za porodicu
Muški i ženski alkoholizam, kako je rekla Roganović, ne utiču jednako ni na porodicu za koju je razorniji ženski.
“Ravnopravnost je, sem dobrih strana, donijela ženama i više obaveza i više uloga tako da su posljedice naročito one koje se ispoljavaju u porodici, drastičnije kad je žena alkoholičarka, ali ne bih zanemarila ni alkoholizam muškarca u odnosu na porodicu. Porodice sa jednim alkoholičarem su disfunkcionalne, komunikacija je potpuno poremećena pa se često kaže da je alkoholizam nedostatak komunikacije”, objašnjava Roganović.
Emocionalni odnosi su, kaže, takođe narušeni.
“Porodične uloge su poremećene. Redovni su i finansijski problemi, a jedna od najznačajnijih posljedica je da se iz alkoholičarskih porodica regrutuje 80 odsto svih alkoholičara ili zavisnika od drugih psihoaktivnih supstanci”, naglašava Roganović i upozorava da se kćerke iz takvih brakova često udaju za alkoholičare, dok je 50 odsto djece koja su zatražila pomoć psihijatra iz takvih porodica.
Svako definisanje normalnosti u konzumiranju alkohola u oblasti biološkog, psihološkog i socijalnog je, kako kaže, neprecizno, jer je individualno i kulturalno specifično i promjenljivo, pa je i pitanje umjerenog pijenja u alkohologiji veoma kontroverzno.
“Umjerenim pijenjem smatra se dva pića dnevno za muškarce i jedno za žene, a misli se na takozvano standardno piće. Standardno piće je 340 ml piva ili 40 ml žestokog pića ili 150 ml vina. Više od četiri pića dnevno smatra se ekscesivnim pijenjem”, objašnjava Roganović.
Ona naglašava da takva pravila isključuju činjenice da ista količina alkohola ima različit efekat kod različitih osoba.
“Količina alkohola koji se pije ne može se posmatrati van konteksta, jer je za pijenje važan uzrast, pol, uhranjenost, stanje psihičkog i fizičkog zdravlja, izloženost stresu … Zato je prihvatljivija definicija individualnog standardnog pića, odnosno ona količina popijenog alkohola koja ne remeti tipično ponašanje i raspoloženje osobe”, precizirala je Roganović.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, dodaje, alkoholičar je osoba koja prekomjerno uzima alkoholna pića, kod koje se razvila psihička i fizička zavisnost od alkohola i koja pokazuje duševni poremećaj ili takve poremećaje ponašanja koji ukazuju na oštećenost psihičkog i fizičkog zdravlja, odnosa sa drugima i poremećaj socijalnog stanja.
Ambulatno liječenje na prvom mjestu
Liječenje alkoholizma je vanbolničko i bolničko.
“Danas je sve podređeno razvoju komunalne psihijatrije i smanjivanju kapaciteta velikih psihijatrijskih bolnica te se insistira na ambulantnom liječenju. U Crnoj Gori svaki psihijatar može da liječi i bolesti zavisnosti, a takođe i izabrani ljekari”, naglasila je Roganović.
Osim u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor, bolničko liječenje moguće je na psihijatriji u Kliničkom centru i psihijatriji u opštim bolnicama Nikšić i Bijelo Polje.
“Zadatak ljekara primarne zaštite je da prepozna i na vrijeme odredi u odnosu na fazu bolesti da li da radi sam kratke intervencije za alkoholizam ili da uputi psihijatru Centra za mentalno zdravlje. Samo manji broj zavisnika treba da se uputi u Psihijatrijsku bolnicu, jer je za alkoholizam najvažnija podrška porodice i okruženja, što omogućava ambulantni tretman. Kad se tako posmatra dovoljno je 12 kreveta na našem odjeljenju i kreveti u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju”, objasnila je Roganović ističući da je najbolji intenzivan ambulantni tretman.
Preporučeno
Ona dodaje da je neophodno razvijanje Klubova liječenih alkoholičara koji za sada aktivno rade u Nikšiću i Herceg Novom, dok u bolnici u Kotoru postoji socioterapijska grupa liječenih alkoholičara koji godinama dolaze srijedom u 17 sati.
