Video
”Političari vještački pozicioniraju teme koje nijesu od prioriteti za građane i građanke Crne Gore, probubljujući tako podjele, zbog čega dominira uvjerenje da se država kreće u lošem pravcu, da prihodi građana i građanki nisu bolji, kao i da političke promjene donose talas revanšizma, a što je posebno opasno za veličinu i strukturu društva poput crnogorskog”, ocijenjeno je, između ostalog, danas na predstavljanju nalaza istraživanja.
Standard
Ova analiza, rađena na uzorku od 1.007 ispitanika od 1. do 15. oktobra, pokazala je i da postoji rast broja građana koji smatra da se Crna Gora kreće u pogrešnom (sa 21,3 odsto 2020. godina na 26,3 odsto ove), odnosno veoma pogrešnom smjeru (sa 14,2 odsto 2020. godine na 19,6 odsto ove).
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, kazala je da je po podacima „danas nešto manje od trećine onih koji cijene da Crna Gora ide u veoma dobrom ili dobrom pravcu, dok je to prošle godine bilo nešto više od trećine. U ukupnom zbiru, porastao je broj onih koji vjeruju da su tekuća kretanja pogrešna, pa ih je tako danas 45.9 odsto, u odnosu na 35.5 odsto od prošle godine.“
Ona je pojasnila da je mlađa populacija natrosječno nezadovoljna, kao i oni koji se izjašnjavaju kao Albanci, Crnogorci, Bošnjaci, Muslimani i Hrvati, i to je kod tih nacionalnih skupina u najmanjem slučaju oko 60 odsto, dok kod nekih ide i do 75 odsto.
Na drugoj strani, nacionalno opredijeljeni Srbi i oni nižeg obrazovnog nivoa su optimističniji da je dobar pravac kretanja društva.
”Građani i političari imaju različite prioriteta i agende, i ta je diskrepanca veoma vidljiva u onom što političari pozicioniraju kao teme nasuprot onom što građani prepoznaju kao probleme. Naime, građani i građanke su ujedinjeni u brizi za pristojan i dostojanstven život, i izuzev pitanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, sve ostale teme naših političari ne vide bitnim, a upravo te najrangiranije teme političara duboko i opasno dijele društvo. Na primjer, građani i građanke kao najprepoznatljivije teme koje naglašavaju političari navode SPC i temeljni ugovor Vlade i SPC (28.2 odsto), zatim identitetska pitanja (koja uključuju i popis – 17.4 odsto), pa borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (16.8 odsto). Na drugoj strani, njima su centralna pitanja – nezapošljenost (27.1 odsto), borba protiv korupcije (17.7 odsto) i unaprjeđenje životnog standarda (17 odsto), dok ih većinski mnogo manje interesuje priča oko SPC i temeljni ugovor Vlade i SPC, kao i identitetska pitanja”, pojasnila je Uljarević i ocijenila da „takva disproporcija političara ukazuje i na njihovu otuđenost od građana i građanki“.
Ona je istakla da natprosječnu podršku uvođenju vjeronauke daju ispitanici preko 65 godina, bez obrazovanja i srpske nacionalnosti, ali i hrvatske manjine. Snažni protivnici su među Crnogorcima, Bošnjacima, Muslimanima i Albancima, kao i među onima koji imaju više ili visoko obrazovanje.
”U posljednjem periodu se dosta govorilo o tome da li imamo na djelu revanšizam ili redovne kadrovske promjene nakon smjene višedecenijske vlasti. Nalazi pokazuju da među građanima i građankama prevladava stav da nova vlast nije ispunila obećanje da neće biti revanšizma prema onima koji ne dijele njihove političke stavove (47.7 odsto), dok je nešto malo više od četvrtine (26.2 osto) vjeruje da je to to obećanje ispunjeno”, kazala je Uljarević.
Nezadovoljstvo povodom percepcije budućnosti
Vuk Čađenović, izvršni direktor DAMAR-a, predstavio je nalaze istraživanja u dijelu koji se odnosi na životni standard i uticaj skorašnjih političkih dešavanja.
”Ovo istraživanje je pokazalo da 54,5 odsto građana i građanki smatra da mjesečni prihodi domaćinstva nijesu dovoljni da pokriju živote troškove u toku jednog mjeseca, što je blagi porast u odnosu na istraživanje iz oktobra 2020. godine. Međutim, danas 31,8 odsto građana/ki smatra da su prihodi dovoljni, što je osjetan pad u odnosu na prošlogodišnji nalaz kada je to mišljenje imalo 40 odsto ispitanika”, kazao je Čađenović.
Podaci opominju i na osjetno povećanje nezadovoljstva i indiferentnosti u odnosu na percepciju budućnosti u Crnoj Gori.
”U odnosu na prošlu godinu, kada je 16,7 odsto ispitanika iskazalo pesimizam, ove godine 32,6 osto smatra da će biti gore nego prije promjene. Mišljenje da će sve biti isto ima 32,7 odsto građana i građanki, a najvidljivija je promjena kod optimističnih – 23,4 odsto građana i građanki smatra da nas očekuje bolja budućnost, što je pad u odnosu na prošlu godinu kada je 44 odsto bilo tog stava”, kazao je Čađenović.
S druge strane, smanjio se broj onih koji smatraju da je njihova budućnost bolja nego prije promjene vlasti – sa 44,1 odsto prošle godine na 23,4 odsto ove.
Povećan je broj onih koji svoju budućnost vide isto kao i prije promjene vlasti – sa 23,1 odsto lani na 32,7 odsto ove godine.
Sa “ne znam” je odgovorilo 11,3 odsto građana ove godine, a prošle 16,4 odsto njih.
Politika
Građani u najvećem procentu smatraju da su teme kojima se političari dominantno bave, pored ostalog, SPC i temeljni ugovor Vlade i SPC (28,2 odsto), identitetska pitanja – popis (17,4 odsto) i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala (16,8 odsto). S druge strane, ispitanici su ocijenili da su najveći problemi u crnogorskom društvu danas nezaposlenost (27,1 odsto), borba protiv korupcije i organizovanog kriminala (17,7 odsto) i unapređenje životnog standarda (17 odsto).
Na pitanje da li vjeruju da je nova vlast ispunila obećanja da neće biti revanšizma prema onima koji ne dijele njihove političke stavove odrično je odgovorilo 47,7 odsto ispitanika, dok je identičan postotak onih koji smatraju da Vlada to obećanje jeste isputnila i onih koji ne znaju – 26,2 odsto.
Prošle godine je u istraživanju CGO na pitanje da li vjeruju novim vlastima da neće biti revanšizma prema onima koji ne dijele njihove političke stavove potvrdno odgovorilo 37,5 odsto, odrično 30,8 odsto, a sa ne znam 31,7 odsto.
”Percepcija revanšizma je natprosječno izražena kod mlađe populacije, kao i u drugim starosnim grupama do 44 godine, zatim među onima sa srednjim, višim i visokim obrazovanjem, kao i nacionalno opredjeljenim Crnogorcima i manjinama (Albanci, Bošnjaci, Muslimani, Hrvati)”, zaključila je Uljarević.
Cetinje
Najveći procenat ispitanika smatra da su Vlada i premijer Zdravko Krivokapić odgovorni što je došlo do eskalacije krize 5. septembra na Cetinju (22,8 odsto), na drugom mjestu je predsjednik države sa 22 odsto, dok je 18,6 odsto odgovorilo da ne zna ili odbija da odgovori na to pitanje.
”Kada je riječ o dešavanjima na Cetinju 5. septembra, 42,2 odsto građana i građanki smatra da je Vlada dala prioritet vjerskim pravima jedne vjerske zajednice, a manje od trećine (30,4 odsto) da je našla balans u obezbjeđivanju vjerskih prava i slobode okupljanja. Takođe, manje od trećine smatra da je Vlada po svaku cijenu trebala da omogući ustoličenje mitropolita Joanikija, dok četvrtina cijeni da je trebalo da se zabrani i ustoličenje i protesti, a 23 odsto je stava da je Vlada trebalo da dogovori sa SPC odlaganje ustoličenja dok se tenzije oko toga pitanja ne smanje”, naveo je Čađenović.
Oni koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi su dominantnog stava da je balans uspostavljen, kao i da je po svaku cijenu trebalo obezbijediti ustoličenje, dok su na drugoj strani sve nacionalne manjine (Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Hrvati) i ogromna većina Crnogoraca.
”I u odnosu na odgovornost za eskalacije krize 5. septembra na Cetinju, građani i građanke su podijeljeni, pa tako 22,8 odsto smatra da su za to najodgovorniji Vlada i premijer Zdravko Krivokapić, a 22 odsto smatra da je to predsjednik države. Slijedi mišljenje da su odgovorni ekstremisti sa obje strane ( 14,5 odsto), dok 18,6 odsto nema mišljenje”, istakao je Čađenović.
Crnogorci, Bošnjaci, Muslimani, Albanci i Hrvati najviše krive Vladu i premijera, kao i ekstremiste i partije vladajuće većine, dok Srbi kao glavnog krivca vide predsjednika države.
Da su odgovorni ekstremisti sa obje strane smatra 14,5 odsto, da je to opozicija 9,8 odsto, vladajuće partije (Demokratski front, Demokrate i URA) 6,5 odsto, dok odgovornim SPC smatra 5,8 odsto.
CG puls predstavlja zajedničku inicijativu CGO-a i DAMAR-a u pravcu stvaranja ambijenta u kojem će se odluke od značaja za strateško oblikovanje društva u pravcu demokratizacije i evropeizacije donositi na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza.
Preporučeno
Ideja vodilja DAMAR-a i CGO-a je da kroz empirijske podatke, koji se mjesečno plasiraju, pomognu svima koji žele da u fokusu imaju građane i građanke, a što bi trebalo da vodi unaprjeđenju kvaliteta javne debate o važnim pitanjima, ali i podizanju nivoa odgovornosti svih aktera.
