Video
Istraživanje koje je sproveo portal Standard u saradnji sa Ministarstvom prosvjete o pravima, zastupljenosti i položaju žena iz ugla tinejdžerki pokazuje da u Crnoj Gori nije baš sve izgubljeno, i da većina mladih djevojaka njeguje prave životne vrijednosti, kao uzore vidi svoje roditelje i vjeruje u emancipaciju žena. Prema anketi, koja je rađena na uzorku od 322 adolescenkinje u završnim razredima osnovne i srednje škole na sjeveru, srednjem dijelu i jugu Crne Gore, može se, ipak, zaključiti i da još nijesu u poptunosti nestali tradicionalno ukorijenjeni stavovi, pa se tako oko 30 odsto ispitanica složilo sa tvrdnjom da većina profesija treba da bude podijeljeno na muške i ženske. Navedeni stav nije karakterističan samo za adolescente, već su i Studije Evropske komisije (EK), sprovedene u 29 evropskih zemalja, pokazale je da i dalje postoji klasična podele na poslove prema polu, uprkos sve boljem obrazovanju žena, kazala nam je psihološkinja Irena Boričić.
“Rezultati istraživanja pokazali su da su žene zastupljenije u obrazovanju, zdravstvu, njezi i društvenim naukama, dok su muškarci vodeči u profesijama kao što su građevina, tehnika, proizvodnja. Odgovor na studiju dali su sami ispitanici koji smatraju da rjeđe žene dobijaju šansu da napreduju zbog posvećivanja porodičnim obavezama, kao i što se na njih gleda kao na slabiji pol koji neće moći efikasno da rukovodi, dok su sa druge strane spremniji da pokažu liderske sposobnosti, samopouzdanje, predanost poslu, usmjerenost na finansijske rezultate i slično. Imajući u vidu da rezultati istraživanja u velikoj mjeri projektuju i profesionalna umjerenja u našoj državi možemo zaključiti da se stav mladih ljudi ogleda u prodjeljenosti profesija i kod nas”, objasnila je Boričić.
Da je sasvim normalno da žena ide sama u bioskop ne misli preko 27 odsto ispitanica u našoj anketi, a Boričić ističe da žena koja odlazi sama u bioskop, sjedi u kafiću ili restoranu privukla bi pažnju jednog dijela našeg društva. Razlog u tome upravo leži u tradiocionalnoj ulozi žene koja se, ne tako davno, bavila porodicom i domaćinstvom, dodaje ona, a njeno kretanje je bilo uslovljeno dozvolom koju bi dobila od supruga ili oca. Danas je društvo u procesu prihvatnja savremene i samostalne žene koja se osjeća dobro u sopstvenom društvu, smatra naša sagovornica.
“Nešto više od trečine ispitinica u vašoj anketi odgovorila je da žena treba manje brinuti o karijeri, a više o porodici. Premda je porodica kao i ćelija osnovna jedinica društva, nekadašnji tradiocionalni patrijarhalni koncept prema kome se žene odgajale djecu i vodile domaćinstvo, a muškarci zarađivali nije više održiv. Savremena istraživanja pokazuju da žene ipak nisu zadovoljne ulogom domaćice, već se veliki akcenat stavlja na karijeru i položaj žene u društvu”, ističe Boričić.
Rezultat naše ankete, koji je svakako za ponos, pokazuje da nešto preko 60 odsto ispitanica kao svoje životne uzore vidi roditelje, a ne instant zvijezde i popularne blogerke sa Instagrama i drugih društvenih mreža. Međutim, uticaj medija je neosporan, pa smo sve češće svjedoci da mlade djevojke danas žele da izgledaju poput nekih poznatih ličnosti, pa jedva dočekaju punoljetstvo da bi uradile neku promjenu na tijelu. Boričić to objašnjava manjkom samopouzdanja, imajući u vidu da je adolescencija životno doba koje karakterišu najveće kako psihološke, tako i promjene u našem izgledu, pa su tinejdžeri nerijetko nezadovoljni svojim izgledom.
“Uticaj medija, društvenih mreža u multumedijalnih sadržaja u dobi adolescencije je veoma veliki. U potrazi za sopstvenim identitetom a u eventualnom nedostatku porodičnog ili uticaja socijalne sredine, zbunjeni adolescenti poistovećuju se sa nerealnim virtuelnim prezentacijama lijepog što ih i navodi da problem sa samopouzdanjem rešavaju baveći se spoljašnošču. Mladi ljudi danas ispoljavaju jedan vid zavisnosti od društvenih mreža, kako gradeći jednu ‚‚idealnu‚‚ sliku sebe svojim pratiocima, tako i provode dragocjeno vrijeme prateći društvene mreže drugih ljudi”, zaključuje Boričić.
Preporučeno
J.L.
