U CGO-u kažu da ni praksa razumijevanja značaja rodnih politika nije ohrabrujuća, a bilježi se i značajan pad zastupljenosti žena na najvišem nivou izvršne vlasti.

“U ekspozeu Zdravka Krivokapića, kroz nabrajanje prioriteta principa rada te Vlade, navodi se generalna “ravnopravnost svih bez obzira na bilo koju pripadnost ili svojstvo, kao i zalaganje za toleranciju i uvažavanje prava i sloboda drugoga”, bez navođenja roda, a slično se ponavlja u još nekoliko segmenata. “U oblasti osnovnih prava i sloboda, nasilje u porodici, na rodnoj osnovi i nad djecom, ostaje razlog za veliku zabrinutost i treba inicirati hitno rješavanje problema”, specifikuje se na jednom mjestu. Takođe, Krivokapić je obećavao i zalaganje za ‘socijalnu inkluziju svih građana, kako bi svako bez obzira na etničku pripadnost, vjeru, pol i seksualnu orijentaciju ovu zemlju osjećao kao svoju, jer mi druge nemamo’ ”, navela je Marlena Ivanović, asistentkinja na programima u CGO-u.

Ivanović je kazala da je Krivokapićeva Vlada, do sada, imala najveći broj žena na ministarskom nivou, odnosno 28,5 odsto ili četiri od 14 članova Vlade.

”Ipak, drugi pomaci u ovoj oblasti se ne identifikuju, a Izvještaj EK za Crnu Goru za 2021. godinu konstatuje da „žene i dalje doživljavaju nejednakost u učestvovanju u političkom i javnom životu, pristupu zapošljavanju i ekonomskim mogućnostima“. U Izvještaju EK za 2022. godinu, koji se djelimično odnosi na ovu Vladu, apostrofira se mizoginija prema ženama, posebno kroz ‘rast kampanja blaćenja, govora mržnje i instrumentalizacije rodno-zasnovanog nasilja nad ženama u politici i javnom životu’ ”, istakla je ona.

”Pitanje rodne ravnopravnosti i jednakosti polova je jedan od prioriteta 43. Vlade Crne Gore”, stajalo je u ekspozu Dritana Abazovića. U cilju “doprinosa osnaživanju svih institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost”, predviđeno je bilo i formiranje “Kancelarije za rodnu ravnopravnost, u sklopu Kabineta predsjednika Vlade, kao koordinaciono tijelo za praćenje izvršavanja ciljeva rodno odgovornih politika od strane državnih institucija”. Obećavano je i “više sredstava za zapošljavanje žena, za aktivne mjere zapošljavanja kako bi dugoročna nezaposlenost i nezaposlenost mladih, žena i ugroženih kategorija društva bile smanjene”.

Istaknuto je, podsjeća Ivanović, i da će Vlada biti “posvećena borbi protiv svih vidova diskriminacije osoba sa invaliditetom, pripadnika LGBTIQ zajednice, žena i djece, manjinskih naroda i manjinskih zajednica, a naročito Roma i Egipćana”.

”Abazovićeva Vlada je imala, takođe, četiri ministarke ili 19% žena jer je ta Vlada bila veća. Izvještaj EK za 2022. godinu, koji se u značajnom odnosi i na ovu Vladu, podvlači da „u politici i dalje dominiraju muškarci i primjetno je da raste verbalno zlostavljanje žena u političkom životu, posebno u javnoj sferi, i prema mlađim političarkama.“ To pojačano zaključkom da su „sistemski nedostaci još uvijek tu, a patrijarhalni stavovi i nedovoljan stranački interes su i dalje prepreka aktivnijem uključivanju žena u politiku.“ Izvještaj EK za 2023. godinu bilježi da ‘trend porasta broja femicida, s nedovoljnim odgovorom od strane vlasti, te slučajevi javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom i dalje su ozbiljni razlozi za zabrinutost’ ”, saopštila je ona.

Ivanović napominje da ekspoze Milojka Spajića ima najmanji osvrt na pitanje rodne ravnopravnosti i to dosta uopšten.

”Imajući na umu činjenicu da su najčešće žrtve porodičnog i rodno zasnovanog nasilja: žene, djeca, djevojke i žene OSI, LGBT, Romkinje i Egipćanke, kao i žene iz ruralnih područja, preduzećemo sve potrebne mjere kako bi se svim žrtvama omogućio pristup specijalizovanim uslugama“, stoji u tom dokumentu. Pored toga, obećane su i “dodatne edukacije koje se odnose na borbu protiv svih oblika diskriminacije i nasilja” – stoji u ekspozeu Spajića.

Ivanović kaže da Vlada Milojka Spajića u poređenju sa prethodne dvije Vlade ima najmanje ministarki – tek četiri među 23 člana Vlade, odnosno 17,39 odsto.

”Treba podsjetiti i da je u analizi, u okviru projekta SPINoFACT 7 – Medijski monitoring parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2023. godini sa fokusom na rodnu perspektivu, koju je sproveo CGO uz podršku Vlade SR Njemačke, ukazano je da su pitanja rodne ravnopravnosti u toku posljednje izborne kampanje na svim listama bile ispod svakog minimuma, što se preslikalo i u ekspozeu novoizabranog premijera 44. Vlade”, naglasila je Ivanović.

Preporučeno

(FOTO/VIDEO) ŠABUNJINOV TRAG OD DANILOVGRADA DO TOPLE: Ovdje je okončan bijeg trostrukog ubice

Strelište u Danilovgradu pod istragom – VDT ZA STANDARD: Ispitujemo rad objekta, koriščenje oružja i postupanje zaposlenih u trenutku tragedije

Tokom kontrole verbalno NAPADNUT državni sekretar Andrija Delić, privedeni Vasilije Gojković i njegov sin

PRIJETNJE DELIĆU: „UPOZNAĆEMO SE MI BOLJE, NA NEKOM LJEPŠEM MJESTU“ – Gojkovići mu blokirali put tokom kontrole šume

KNEŽEVIĆ OSPORAVA USLOVE ZA VAKCINACIJU: Nisam antivakser, želim da se moje dijete vakciniše, ali neću da mu brane da ide u vrtić

PERIĆ: Iz kruga bliskog vlasti stigla mi poruka da se “primirim” ili kreće kampanja

Osvrt na ove dokumente napravljen je kroz progam CGO-a podržan kroz Core grant regionalni projekat SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.