“U ekspozeu Zdravka Krivokapića, kroz nabrajanje prioriteta principa rada te Vlade, navodi se generalna “ravnopravnost svih bez obzira na bilo koju pripadnost ili svojstvo, kao i zalaganje za toleranciju i uvažavanje prava i sloboda drugoga”, bez navođenja roda, a slično se ponavlja u još nekoliko segmenata. “U oblasti osnovnih prava i sloboda, nasilje u porodici, na rodnoj osnovi i nad djecom, ostaje razlog za veliku zabrinutost i treba inicirati hitno rješavanje problema”, specifikuje se na jednom mjestu. Takođe, Krivokapić je obećavao i zalaganje za ‘socijalnu inkluziju svih građana, kako bi svako bez obzira na etničku pripadnost, vjeru, pol i seksualnu orijentaciju ovu zemlju osjećao kao svoju, jer mi druge nemamo’ ”, navela je Marlena Ivanović, asistentkinja na programima u CGO-u.
Ivanović je kazala da je Krivokapićeva Vlada, do sada, imala najveći broj žena na ministarskom nivou, odnosno 28,5 odsto ili četiri od 14 članova Vlade.
”Ipak, drugi pomaci u ovoj oblasti se ne identifikuju, a Izvještaj EK za Crnu Goru za 2021. godinu konstatuje da „žene i dalje doživljavaju nejednakost u učestvovanju u političkom i javnom životu, pristupu zapošljavanju i ekonomskim mogućnostima“. U Izvještaju EK za 2022. godinu, koji se djelimično odnosi na ovu Vladu, apostrofira se mizoginija prema ženama, posebno kroz ‘rast kampanja blaćenja, govora mržnje i instrumentalizacije rodno-zasnovanog nasilja nad ženama u politici i javnom životu’ ”, istakla je ona.
”Pitanje rodne ravnopravnosti i jednakosti polova je jedan od prioriteta 43. Vlade Crne Gore”, stajalo je u ekspozu Dritana Abazovića. U cilju “doprinosa osnaživanju svih institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost”, predviđeno je bilo i formiranje “Kancelarije za rodnu ravnopravnost, u sklopu Kabineta predsjednika Vlade, kao koordinaciono tijelo za praćenje izvršavanja ciljeva rodno odgovornih politika od strane državnih institucija”. Obećavano je i “više sredstava za zapošljavanje žena, za aktivne mjere zapošljavanja kako bi dugoročna nezaposlenost i nezaposlenost mladih, žena i ugroženih kategorija društva bile smanjene”.
Istaknuto je, podsjeća Ivanović, i da će Vlada biti “posvećena borbi protiv svih vidova diskriminacije osoba sa invaliditetom, pripadnika LGBTIQ zajednice, žena i djece, manjinskih naroda i manjinskih zajednica, a naročito Roma i Egipćana”.
”Abazovićeva Vlada je imala, takođe, četiri ministarke ili 19% žena jer je ta Vlada bila veća. Izvještaj EK za 2022. godinu, koji se u značajnom odnosi i na ovu Vladu, podvlači da „u politici i dalje dominiraju muškarci i primjetno je da raste verbalno zlostavljanje žena u političkom životu, posebno u javnoj sferi, i prema mlađim političarkama.“ To pojačano zaključkom da su „sistemski nedostaci još uvijek tu, a patrijarhalni stavovi i nedovoljan stranački interes su i dalje prepreka aktivnijem uključivanju žena u politiku.“ Izvještaj EK za 2023. godinu bilježi da ‘trend porasta broja femicida, s nedovoljnim odgovorom od strane vlasti, te slučajevi javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom i dalje su ozbiljni razlozi za zabrinutost’ ”, saopštila je ona.
Ivanović napominje da ekspoze Milojka Spajića ima najmanji osvrt na pitanje rodne ravnopravnosti i to dosta uopšten.
”Imajući na umu činjenicu da su najčešće žrtve porodičnog i rodno zasnovanog nasilja: žene, djeca, djevojke i žene OSI, LGBT, Romkinje i Egipćanke, kao i žene iz ruralnih područja, preduzećemo sve potrebne mjere kako bi se svim žrtvama omogućio pristup specijalizovanim uslugama“, stoji u tom dokumentu. Pored toga, obećane su i “dodatne edukacije koje se odnose na borbu protiv svih oblika diskriminacije i nasilja” – stoji u ekspozeu Spajića.
Ivanović kaže da Vlada Milojka Spajića u poređenju sa prethodne dvije Vlade ima najmanje ministarki – tek četiri među 23 člana Vlade, odnosno 17,39 odsto.
”Treba podsjetiti i da je u analizi, u okviru projekta SPINoFACT 7 – Medijski monitoring parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2023. godini sa fokusom na rodnu perspektivu, koju je sproveo CGO uz podršku Vlade SR Njemačke, ukazano je da su pitanja rodne ravnopravnosti u toku posljednje izborne kampanje na svim listama bile ispod svakog minimuma, što se preslikalo i u ekspozeu novoizabranog premijera 44. Vlade”, naglasila je Ivanović.
Preporučeno
Osvrt na ove dokumente napravljen je kroz progam CGO-a podržan kroz Core grant regionalni projekat SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Video