Video
U publikaciji „Strategije relativizacije zla: ratni zločinac kao ‘general’ – Glorifikacija Ratka Mladića kao test vladavine prava i demokratskih vrijednosti u Crnoj Gori“, čije su autorke Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u, i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, dokumentovani su slučajevi veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića nakon njegove smrti 27. avgusta.
Analiza obuhvata reakcije policije, tužilaštva, Vlade, Skupštine i drugih institucija, uz osvrt na domaći pravni okvir, raniju praksu i obaveze Crne Gore u procesu pristupanja EU.
Iz CGO-a navode da glorifikacija Mladića nije ostala samo na društvenim mrežama, već su u njoj učestvovali i nosioci državnih i lokalnih funkcija, partijski funkcioneri, predstavnici vjerskih struktura, rukovodioci javnih ustanova i drugi javni akteri.
Pratila su je, kako dodaju, organizovana okupljanja, transparenti i grafiti u više crnogorskih gradova, uključujući i poruke otvorene mržnje.
“Posebno zabrinjava neujednačen institucionalni odgovor, koji ostavlja utisak da granice dopuštenog ne određuje samo zakon, već i politička moć onoga ko ga prelazi”, navodi se u analizi.
CGO podsjeća da Crna Gora kroz član 370 Krivičnog zakonika ima pravni okvir za postupanje u slučajevima javnog odobravanja, negiranja ili značajnog umanjivanja težine pravosnažno utvrđenih ratnih zločina, kada su ispunjeni zakonski elementi.
Međutim, prema njihovoj analizi, reakcije institucija bile su najbrže prema grupama na ulici, sporije prema nosiocima javnih funkcija, dok su izostale kada je riječ o najvišim državnim funkcionerima. Dosadašnja poznata postupanja, navodi CGO, završavala su u prekršajnoj, a ne krivičnoj ravni.
“Time se proizvodi opasna percepcija da granice dopuštenog ne određuje samo zakon, već i politička pozicija aktera”, ocjenjuju iz CGO-a.
Analiza ukazuje i na, kako navode, izostanak jasnog političkog standarda na vrhu izvršne vlasti. Premijer Milojko Spajić, prema CGO-u, nije se lično oglasio povodom saučešća koje je predsjednik Skupštine Andrija Mandić uputio porodici Mladića, niti povodom kontinuiranog veličanja Mladića u Crnoj Gori.
Predsjednik države Jakov Milatović jasnije je osudio glorifikaciju, navodi CGO, ali nije reagovao prema svom savjetniku Nebojši Vuksanoviću, koji je podržao jednu od objava kojima se veliča Mladić.
Autorke publikacije glorifikaciju ne posmatraju samo kao niz pojedinačnih incidenata, već izdvajaju tri strategije relativizacije zla.
Prva je zamjena pravne činjenice identitetskom pripadnošću, kroz narative o „sudu naroda“ i „sudu istorije“, uz osporavanje kredibiliteta međunarodnih sudova. Druga je heroizacija kroz vojni i vjerski rječnik, gdje se izrazi poput „general“, „vitez“ ili „mučenik“ koriste tako da potisnu činjenicu pravosnažne osude. Treća je predstavljanje zločina kao nužne odbrane sopstvenog naroda, čime se sudski utvrđene činjenice podređuju narativu kolektivne ugroženosti.
CGO u publikaciji daje i preporuke institucijama. Vladi se preporučuje uspostavljanje jasnog standarda javne odgovornosti imenovanih i postavljenih funkcionera koji relativizuju pravosnažno utvrđene ratne zločine ili glorifikuju njihove počinioce.
Od Državnog tužilaštva traži se da svaki prijavljeni slučaj procjenjuje individualno i dosljedno, bez obzira na funkciju aktera, te da javnost informiše o ishodima postupaka.
Lokalne samouprave, prema preporukama CGO-a, treba da obezbijede brzo postupanje prema sadržajima na javnim površinama koji mogu predstavljati govor mržnje ili glorifikaciju ratnih zločinaca, dok obrazovne institucije treba da osnaže nastavu o ratovima devedesetih, tranzicionoj pravdi i pravosnažno utvrđenim činjenicama.
Publikacija je objavljena uoči glasanja u parlamentu o inicijativi za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
CGO u tom kontekstu navodi da javno iskazivanje saučešća porodici pravosnažno osuđenog za genocid, sa pozicije predsjednika Skupštine, predstavlja pitanje političke odgovornosti.
“Skupštinsko izjašnjavanje pokazaće kakav standard političke odgovornosti poslanici uspostavljaju u odnosu na postupanje nosilaca jedne od najviših državnih funkcija”, navodi se u analizi.
Iz CGO-a ocjenjuju i da bi poslanici trebalo da demokratske vrijednosti stave ispred dnevno-političke partijske matematike, uz ocjenu da će odnos prema ovom pitanju biti predmet procjene i u institucijama EU i državama članicama.
U zaključku se navodi da smrt Ratka Mladića nije otvorila novi problem u Crnoj Gori, već je, prema ocjeni autora, učinila vidljivijim postojeći raskorak između pravosnažno utvrđenih činjenica, formalnih obaveza države i političke spremnosti da se one dosljedno brane.
“Kada institucije na glorifikaciju ratnih zločinaca reaguju različito u zavisnosti od toga ko govori, pitanje više nije samo odnos prema prošlosti, već kvalitet vladavine prava danas”, navodi se u analizi.
Preporučeno
Cilj preporuka je, kako navode iz CGO-a, doprinos dosljednoj primjeni zakona, principu da odgovornost raste sa javnom funkcijom i kulturi sjećanja u kojoj odnos prema pravosnažno utvrđenim činjenicama ne zavisi od nacionalne ili partijske pripadnosti.
