Video
Kako se kolo sreće okreće, one s više sreće u kladionicama pogodi i dobitak. No, od kraja godine taj dobitak bi država mogala da oporezuje. Građani pozdravljaju namjere Vlade da konačno uvede porez na kocku, jer do sada se to izbjegavalo.
Građani kažu:
“Oporezovati sve veće dobitke i skloniti sve kockarnice najmanje u krugu od preko 500 metara od škola”.
“Iz toga može da se ostvari neki prihod i da se usmjeri u pravom smjeru”.
Plan Ministarstva finansija je da se uvede porez od 15 odsto na dobitak.
“To bi u praksi značilo, ako igrač uloži 2 eura, a dobije 10, njegov trošak je 2 eura, dobitak 8 eura. Porez će se naplaćivati prilikom isplate. To znači da je poreska osnovica 8 eura a ukupan iznos poreza 1,2 eura”, kazala je državna sekretarka Ministarstva finansija Jovana Nišavić.
Da je to dobar potez Vlade smatra i ekonomski analitičar Oleg Filipović. Kaže da je ideja vlade da pojača indirektne poreze i popuni budžet kako bi se obezbijedio dio novca za realizaciju fiskalne politike. Ipak, u tome vidi mnogo izazova, posebno kod onlajn klađenja.
“Problem su dogovorena klađenja odnosno, crno tržište. Pitanje je kako to riješiti. Postoje velike opklade koje se dogovaraju između igrača koji imaju velike količine novca i ljudi u kladionicma. Suštinsko je pitanje, kako će se to crno tržište, koje je ogromno u Crnoj Gori, legalizovati i da li oni imaju način to da urade”, navodi ekonomski analitičar Oleg Filipović.
“U skladu sa Zakon o igrama na sreću lako je ispratiti internet odnosno onlajn klađenje kroz jedan sotver koji se nalazi instaliran kod Uprave za igre na sreću. Softver je direktno povezan sa priređivačima odnosno priređivači sa softverom a isto tako softver je povezan i sa Poreskom upravom, Centralnom bankom”, kazala je državna sekretarka Ministarstva finansija Jovana Nišavić.
No država, kaže Nišavićeva, nema samo plan da popuni budžet, već i da smanji kockanje, posebno među mladima kojih je sve više u onlajn klađenju.
“Intencija nije samo jačanje prihodne strane budžeta iako se očekuje godišnji prihod ne manji od 5 miliona eura, što nije zanemarljivo, tako da će jedan dio prihoda biti korišćen i u cilju finansiranja aktivnosti radi očuvanja mentalnog zdravlja mladih”, kazala je državna sekretarka Ministarstva finansija Jovana Nišavić.
Svaki vid hvatanja u koštac s igrama na sreću podržavaju i građani i Filipović. Ipak zamjerka Vladi što nije proširila porez i na priređivače igara.
Građani kažu:
“Po meni treba da bude i onaj što dobija i da onaj što radi da se oporezuje”.
“To nema smisla jer ne oporezuju građane već kladionice”.
“Ja bih oporezovao i uplate i dobitak”
“Mislim da bi lakše bilo oporezivati uplate i na taj način bi po mom mišljenu bila veća korist po državu”, kazao je ekonomski analitičar Oleg Filipović.
Preporučeno
No, izmjene ovog zakona nijesu konačne i mogu pretrpjeti određne izmjene jer je u toku Javna rasprava.
