Video
Čini se da je jedini izlaz iz ove situacije u dijalogu. Da svi sjednu za sto i razmjenom argumenata dođu do kompromisnog rješenja kojim će biti zaštićeno zdravlje građana, ali i neće biti ugroženo i poslovanje ugostiteljskih objekata, koji zapošljavaju veliki broj radnika i značajan su segment crnogorske ekonomije.
Sagovornici CdM-a su saglasni – najavljene izmjene Zakona imale bi negativan uticaj na poslovanje ugostiteljskih objekata. Pozivaju na detaljnu analizu i dijalog o ovom pitanju. Napominju da je potrebno rješenje sa miksom različitih mjera koje su primjerene našoj stvarnosti.
A kakva je trenutna situacija?
Novi predlog Zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda je u izradi i prioritet resornog ministarstva biće zaštita javnog zdravlja, najavio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Predlog zakona je na Radnoj grupi u čijoj izradi pored Ministarstva zdravlja učestvuju Institut za javno zdravlje i Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, ali bez učešća predstavnika ugostiteljskog sektora koji smatraju da je njihov biznis direktno ugrožen uz neminovan pad prometa ako se zabrani korišćenje bezdimnih proizvoda u zatvorenom prostoru.
Ugostitelji zabrinuti: Odluke ne donositi na prečac
Reakciju na najavljene izmjene Zakona CdM je tražio i u NVO Udruženja ugostitelja Podgorice.
“Nama se konstantno i sistemski ukida pravo na rad. Već pune četiri godine, od korone do danas na naš posao direktno utiču odluke Ministarstva zdravlja i SZO. Svako malo se naš posao dovodi u pitanje, a da nas niko ništa ne pita“, kaže u izjavi za CdM predsjednik NVO Udruženja ugostitelja Podgorice Momo Sladaković i dodaje da su ugostitelji s pravom zabrinuti da bi nove odluke uticale na pad prometa u kafićima i restoranima, što neminovno može dovesti do zatvaranja pojedinih.
Postojeći Zakon o organičavanju upotrebe duvanskih proizvoda, koji je takođe usklađen sa Okvirnom konvencijom o kontroli duvana čija je Crna Gora potpisnica, na snazi je od 2019. godine.
Njime su propisane mjere zabrane konzumiranja duvanskih proizvoda u bilo kom dijelu zatvorenog prostora u kome se konzumiraju hrana i piće, a ostavlja mogućnost određivanja posebnog dijela prostora koji vlasnik lokala, odnosno korisnik odredi isključivo za tu namjenu, uz jasno propisane uslove.
“Sad se polemiše i o tome da li bašte lokala potpadaju pod zatvoreni prostor. Bez naše saglasnosti i bez zajedničkog stava Vlada donosi odluke kako joj odgovara. Ako je potreban novi zakon za zabranu pušenja, ja se samo pitam zašto se ne sprovodi postojeći, pa da onda vidimo gdje smo. Nismo mi inspekcija da provjeravamo da li se poštuje u svakom lokalu, niti smo mi, kao ugostitelji, dužni da svakog gosta kontrolišemo hoće li poštovati zakon. Tu je ključ problema, svako treba da radi svoj posao i neće biti potrebe za stalnim promjenama zakona. Ovakvo rigorozne odluke koje utiču na sve ne smiju da se donose na prečac, bez konsultacija sa ugostiteljima koji zapošljavaju toliki broj ljudi i, posebno tokom sezone, pune budžet Crne Gore ”, smatra Sladaković i poziva na sastanak sa donosiocima odluka.
Šta (ne) donose zabrane?
Prof.dr. Vasilije Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca za CdM kaže da bi izmjene aktuelnog Zakona, posebno u dijelu donošenja novih ograničenja upotrebe bezdimnih duvanskih proizvoda u zatvorenom prostoru, nesumnjivo imale negativan uticaj na poslovanje ugostiteljskih poslovnih subjekata.
S druge strane, kako dodaje, kontinuirana preporuka Svjetske zdravstvene organizacije o potpunoj eliminaciji korišćenja ovih proizvoda iz zatvorenog javnog i radnog prostora stvara situaciju za koju je vrlo teško naći rješenje koje pomiruje suprotstavljene ciljeve.
“Niko razuman, naravno, ne može dovesti u pitanje opravdanost insistiranja SZO u zalaganju smanjenja konzumiranja cigareta zbog ekstremno lošeg uticaja na ljudsko zdravlje, ali isto tako konsenzus ne bilo moguće tako glatko obezbijediti kada se raspravlja o mjestima na kojima je konzumiranje zabranjeno, odnosno dozvoljeno. Za pretpostaviti je da se zabranom konzumiranja u zatvorenom javnom i radnom prostoru, osim što se želi sačuvati zdravlje onih koji ne puše, prije svega, želi uticati na odustajanje od korišćenja duvana. No, takvo rješenje ima svoju ekonomsku cijenu, a uz to pitanje je – u kojoj mjeri ona utiče na odustajanje od pušenja”, problematizuje Kostić.
Kostić napominje da je sasvim sigurno da u različitim zemljama mjera zabrane daje različite rezultate.
“Kao što znamo, globalno, broj korisnika duvana i duvanskih proizvoda se smanjuje, ali se ipak njihov broj povećava u dobrom dijelu zemalja niskog i srednjeg dohotka u koje spada i naša zemlja. U Crnoj Gori broj pušača raste (nažalost) i taj procenat učešća ( preko 30 odsto) nadilazi znatno evropski koji je nešto preko 20 odsto. I u Crnoj Gori su se mjere zabrane sprovodile – isprva rigorozno, a kasnije labavo – a rezultat u pogledu odustajanja od pušenja (pretpostavljeni primarni cilj mjera) je kao što znamo ne samo izostao već je broj pušača , kao što rekosmo, povećan”, navodi Kostić.
Šta nam ovo govori?
“Razlozi konzumiranja su brojni i različitog su karaktera – nijesu jednoznačni – što će reći da se na njih, kod nas barem, teško može uticati jednoznačnim rješenjima kao što je zabrana konzumiranja u zatvorenom javnom i radnom prostoru”, smatra Kostić.
Kostić podvlači da je očigledno kod nas potrebno rješenje sa miksom različitih mjera koje su primjerene našoj stvarnosti, našim specifičnostima, našem kulturnom obrascu jer mi nijesmo razvijeni Zapad i od njih se znatno razlikujemo. Osim toga, dodaje, kod nas i ekonomska cijena zabrane konzumiranja u zatvorenom javnom prostoru nije mala (veća je nego na Zapadu) i ima znatan uticaj jer pogađa poslovanje ugostitelja.
“Dakle, da ne bih bio pogrešno shvaćen, protiv konzumiranja cigareta se treba istrajno i sistematski boriti zbog njihovog dokazano ekstremno lošeg uticaja po zdravlje ljudi. Međutim, plan mjera na suzbijanju ne može biti jednoznačan i neprimjeren specifičnostima sredine u kojoj se primjenjuju“, uvjeren je Kostić.
Kreirati set mjera prilagođenih Crnoj Gori
Navodi i da bi i SZO i druge globalne organizacije, u prvom redu trebalo u fokusu imati rezultate u borbi protivu pušenja i u tom smislu propisivati kriterije a ne primarno da li se primjenjuju jednoznačno utvrđene mjere ili ne.
“Kao što smo vidjeli iste mjere daju različite rezultate u različitim zemljama i sredinama. Očigledno je da se u kreiranju globalnih rješenja, a ovo je jedno od takvih, mora više uvažavati posebnost odnosno specifičnost jer jednoznačna rješenja ne daju rezultate u diverzifikovanom svijetu. Tako bi, može biti bilo uputno, kreirati čitav set mjera od na primjer – umanjenja poreza, nagrade za realizaciju mjera i slično. Generalno, u poreskoj politici postoji širok instrumentarij za snažan uticaj na ovaj problem u smislu da se poželjno ponašanje manje oporezuje, a nepoželjno više. Uostalom, to bi morao i biti princip poreskog sistema – da se nepoželjne i štetne aktivnosti više oporezuju a poželjnije niže“, ocijenio je Kostić u razgovoru za CdM.
Šta kažu rezultati istraživanja Privredne komore Crne Gore?
Ovo važno pitanje prošle sedmice je problematizovala Privredna komore Crne Gore iz koje je saopšteno da bi izmjene aktuelnog Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, posebno u dijelu potencijalnih uvođenja novih ograničenja upotrebe bezdimnih duvanskih proizvoda u zatvorenom prostoru, negativno uticale na poslovanje ugostiteljskih objekata u Crnoj Gori.
To je pokazalo istraživanje koje su sproveli među vlasnicima i menadžerima ugostiteljskih objekata u Crnoj Gori.
Prema istraživanju više od polovine ispitanika (59 odsto) vjeruje da bi dodatne zabrane u okviru izmjena postojećeg Zakona direktno uticale na navike građana, te posljedično dovele do pada prometa i manjeg obima posla u ugostiteljskim objektima.
Preporučeno
Prema njihovim riječima rezultati ispitivanja pokazuju uvjerenje među vlasnicima i menadžerima, “ugostiteljskih objekata da bi dodatna zabrana korišćenja bezdimnih duvanskih proizvoda u zatvorenom prostoru navela ljude da djelimično ili u potpunosti krše ovu zabranu (55 odsto), dok nemali broj njih misli i da bi dodatne zabrane navele korisnike alternativa da se vrate upotrebi cigareta (47 odsto).”
