Ja sam simbol otpora – slogan ovogodišnjeg Montenegro Prajda

Član Organizacionog odbora Montenegro Prajda, Nikola Ilić, rekao je da slogan “Ja sam simbol otpora” treba da nas podsjeti da su lezbejke, gejevi, biseksualne, transrodne, interpolne i queer osobe (LGBTIQ) bile i ostale simbol otpora Crne Gore.

“Bili smo i ostali simbol otpora: Kao što se naše prisustvo u ovoj zemlji često ignoriše, tako se u kontinuitetu pokušava obrisati i zaboraviti otpor koji pružamo samim svojim postojanjem, a koji smo u prethodnih osam godina uobličili kroz Povorku ponosa”, istakao je Ilić.

Povorka Ponosa, kako je pojasnio, ima istoriju pružanja otpora manipulaciji ljudskim pravima, korupciji i ugrožavanju slobode medija.

“Poziva na poštovanje radničkih prava i na poštovanje prava drugih marginalizovanih grupa, kao i na prepoznavanje važnosti intersekcionalnog pristupa. LGBTIQ osobe su bile i ostale simbol otpora patrijarhalnim, heteronormativnim, homofobičnim i transfobičnim društvenim matricama Crne Gore”, poručio je Ilić.

Kazao je da su LGBTIQ osobe tu i da ne idu nigdje.

“Uprkos svakodnevnoj diskriminaciji, nasilju, vrijeđanju, naprihvatanju, mi se i dalje držimo kao zajednica, i dalje živimo autentičnim životom bez stida i srama koji nam se nameće. Naš otpor je neprekidan, ne zavisi od političke klime i trajaće sve dok postoje opresivni sistemi”, jasan je Ilić.

Članica Organizacionog odbora Montenegro Prajda, Staša Baštrica, rekla jeda od Vlade i državnih institucija zahtijevaju da učine sve što je potrebno kako bi Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola postao funkcionalan u 2021. godini.

“Između ostalog, svjedočili smo žestokim izlivima govora mržnje po ovom pitanju sa različitih političkih adresa, stoga pozivamo sve političke i pravne subjekte u zemlji na odgovornost kada je ovaj Zakon u pitanju, kako bi svi koji žele mogli da koriste ovaj Zakon”, kazala je Baštrica.

Naglasila je da Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola nije samo još jedna stavka na putu Crne Gore ka Evropskoj Uniji, već cilj za koji se LGBTIQ zajednica dugo borila i izborila, a tiče se direktno kvaliteta života LGBTIQ osoba u Crnoj Gori.

“Zahtijevamo od Vlade i Parlamenta, da se aktivno zalažu za kreiranje i usvajanje Zakona o rodnom identitetu temeljenog na samoodređenju, koji će omogućiti poštovanje prava na lični integritet transrodnim osobama, te ukinuti nehumanu praksu neophodne sterilizacije kao preduslova za pravno prepoznanje roda”, navela je Baštrica.

Od Vlade, i cjelokupnog crnogorskog društva zahtjevaju da, kako je rekla, intenzivnije rade na depatrijarhalizaciji obrazovanja, kulture, nauke, ekonomije, zdravstva, te sveukupnog svakodnevnog života, zarad dobrobiti svih građana.

“Zahtijevamo od javnih i državnih institucija da prepoznaju da se LGBTIQ osobe suočavaju sa istim problemima kao i ostatak crnogorskog društva, a to su ekonomska nesigurnost, problemi prilikom zapošljavanja, nepotizam, siromaštvo, nacionalizam, kao i sa dodatnim preprekama oblikovanim homofobijom i transfobijom. Zahtijevamo da osmisle svoje i podrže postojeće programe tako da se jasno bore protiv problema koji pogađaju državljanke i državljane Crne Gore, nedvosmisleno razvijajući programe podrške za LGBTIQ osobe”, istakla je Baštrica.

Ukazala je da od policije i tužilaštva traže da aktivno, adekvatno i pravedno procesuiraju zločine iz mržnje prema LGBTIQ osobama i na taj način im vrate vjeru u pravnu zaštitu i dokažu da su sposobni da zaštite ranjivi dio sugrađana i sugrađanki.

Poručila je da jeLGBTIQ zajednica srž Prajda i kao takva skup različitosti i raznolikosti.

“Njegujmo i poštujmo naše razlike. Oduprimo se mržnji i govoru mržnje sa kojih god adresa on stizao. Nećemo da trpimo mržnju prema nama, ili u društvu radi tkz. mira u kući. Suprotstavimo se diskriminaciji i nasilju. Nećemo da ćutimo na slučajeve opresije. Pokažimo koliko smo snažni individualno i koliku snagu naše zajedništvo ima”, kazala je Baštrica.

Pozvala je sve da poštuju mjere za suzbijanje koronavirusa da budu odgovorni prema sebi i prema drugima.

“Pomozimo jedni drugima u kriznim periodima jer socijalna distanca podrazumijeva fizičku distance, a ne socijalnu marginalizaciju. Takođje, podržimo sva ljudska prava a posebno onih koji su u osjetljivijem položaju zbog dosadašnje diskriminacije. Montenegro Prajd će, kao i uvjek do sada, pokazati solidarnost sa cjelokupnim društvom i aktivno promovisati poštovanje mjera radi očuvanja zdravlja svih građana i građanki Crne Gore”, zaključila je Baštrica.

Članica Organizacionog odbora Montenegro Prajda, Marija Jovanović, navela je da će program Neđelje ponosa trajati od 14. do 20. decembra, a realizovaće ga Organizacioni odbor Montenegro Prajda uz podršku Kvir Montenegra, Asocijacije Spektra, NVO Juventasa i Udruženja ,,Stana”.

“Ove godine, kako nije moguće da se okupimo i ponosno prošetamo ulicama glavnog grada, u okviru Montenegro Prajda osvajamo nove prostore kako radi poštovanja drugog u doba pandemije, tako i u ime svih koji nisu autovani. Naša snaga, naša borba i naša ljubav će u internet prostorima ali i ulicama različitih crnogorskih gradova, postati vidljiva na nove i neočekivane načine”, rekla je Jovanović.

Neđelja ponosa biće otvorena virtuelnom izložbom autorke Nade Vojinović, koju zainteresovani mogu pratiti online 14. decembra sa početkom u 19 sati.

“Izložbu “Ja sam simbol otpora” čine portreti LGBTIQ osoba i naših prijatelja/ica i saveznika/ca. Link za izložbu biće objavljen na Facebook stranici Montenegro Prajda”, rekla je Jovanović.

Tokom Neđelje ponosa biće ofržana online druženja, filmske večeri, radionice, ali i prve online Montenegro Prajd žurke.

“Želim da iskoristim ovu priliku da vas pozovem i na Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ koji organizuju naše kolege iz Centra za građansko obrazovanje, a koji počinje danas i koji se takođe organizuje u virtuelnom svijetu. Kao i svake godine, prikazivaće se filmovi koji ukazuju na važna pitanja o ljudskim pravima LGBTIQ osoba. Večeras u 22 sata moći ćete da ispratite crnogorski film na ovu temu”, kazala je Jovanović.