Video
Da li je crnogorska državnost ponovo na ispitu, koji je, kako smo mislili davno pložilia? Ovo pitanje sve se češće nameće nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta, te izjava lidera pojedinih partija, konstituenata buduće vlasti, poput onih da je Crna Gora srpska država. Nerijetko je nepoštovanje državnih simbola, himne u najvišim zakonodavnom domu – Skupštini Crne Gore, a sve navedeno je ponovo podijelilo javnost. Da je Crna Gora učvrstila svoju nezavisnost, te da ne postoji politička snaga koja bi to dovela u pitanje, kaže za Novu M, urednik agencije Beta Dragan Janjić.
Crna Gora – je to je fakat međunarodno priznata država i negiranje države u smislu da se ide u pravcu mijjenjanja granica je po meni neprihvatljiv zato što se time udara ne geopolitičku ravnotežu.
Takve izjave ne idu u prilog razumijevanju idenditeta, koji je neophodan naročito u ovom trenutku u CG, kada imamo neke dvije strane koje treba da nađu načina da žive i napreduju.
Janjić kaže i da nemogućnost usaglašavanja i adekvatnog bavljenja identitetskim pitanjima, rađa koflikte, a da to nije samo problem samo Crne Gore već cijelog regiona.
Potraga za identitetima i nemogćnost da na odgovarajući način definišemo identitet nas je prilično unazadila što je kako u odnosima između država tako i u pojedinim državama.
Urednik Bete se osvrnuo i na, kako je kazao, očigledno miješanje Srpske crkve u politička pitanja. No, ne postoji kaže za Novu M bojazan da Crna Gora, postane teokratska država.
Ne mislim da je dobro da crkva ili bilo koja religijska zajednica ima uticaj na funkcionisanje države i da to treba da bude strogo podijeljeno.Te podjele se prave od 13. vijeka tako funkcioniše moderan svijet, ponovno vraćanje crkve u političke vode nikako ne bi bilo dobro.
Sem nacionalističke retorike, mediji u Crnoj Gori, objavili su fakture, koje potvruđuju, da se velika količina novca slila u džepove pojedinih medijskih kuća koje su podrzavale prosrpske desničarske snage, predovodjene Demokratskim frontom. Milan Knežević kazao je da je koncern Vijesti dobio pola miliona od Fronta, da su takodje Vijesti u posljednje vrijeme od firme koja se dovodi u vezu sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vucicem M-tel, inkasiralne milion i 700 hiljada eura.
Koncern Vijesti se ovim povodom nije oglašavao a Janjić kaže, da je nesporan uticaj krupnog kapitala na medije, naročito u vrijeme velikih političkih previranja i izbora.
Stvar je sposobnosti jednog društva da napravi brane koje bi onemogućile da takav pristup ima uticaj na javni interes, a javni interes predstavlja ono što se definiše kao javni interes a ne ono što definiše kapital.
Preporučeno
Javni interes, kada su posrijedi mediji, je zaključuje Dragan Janjić za Novu M, između ostalog medijski pluralizam, te eliminisanje jakog ekonomskog uticaja na medijsku scenu.
