Dok požari danima gutaju šume, maslinjake i sela u Crnoj Gori, a dim guši gradove, postavlja se pitanje hoće li država i dalje moliti stanovnike da budu oprezni ili će ih prisiliti zakonom da to budu? Požari na otvorenom nijesu uvijek posljedica namjerne paljevine, često nastaju i zbog obične ljudske nepažnje. Primjeri pokazuju da je dovoljno da neugašena cigareta, nekontrolisano paljenje trave ili odlaganje stakla na suncu mogu da izazovu veliki požar. Dok piromani namjerno izazivaju vatru, čest je uzrok i nepromišljenost koja može imati jednako razorne posljedice.
Advokatica Jasavić smatra da je ključ rješenja vatrene stihije koja pustoši Crnu Goru u pooštravanju kaznene politike po ugledu na Grčku koja je nakon katastrofalnih požara 2023. godine odlučila da promijeni pristup, i to radikalno.“Svakako se kaznena politika mora pooštriti. Podsjetiću da su Grci nakon požara 2023. najavili da će se izazivanje požara kažnjavati novčanim kaznama do 50.000 eura i kaznom zatvora do 10 godina”, kaže Jasavić za Pobjedu.
Podsjetila je da crnogorski krivični zakonik predviđa zatvor od jedne do osam godina za one koji izazivanjem požara ili eksplozije dovedu u opasnost život ljudi ili imovinu vrijedniju od 20.000 eura.
“Ukoliko je požar podmetnut na mjestu okupljanja većeg broja ljudi, kazna raste do deset godina. Nehat se blaže sankcioniše – zatvorom do tri godine”, precizira Jasavić.
Da li će Crna Gora imati snage i političke volje da taj model prilagodi i primijeni, ostaje otvoreno pitanje, ali je izvjesno da će bez odlučnih mjera požarna sezona svake godine biti sve skuplja i opasnija.
Visoke kazne kao prevencija
Jasavić ističe da visoke novčane kazne, pored zatvorskih, mogu uticati da se ljudi ne igraju vatrom, ni bukvalno ni figurativno.
Navodi i da nije dovoljno da imamo zakon na papiru, već sistem koji funkcioniše na terenu – od vlasnika zemljišta do sudija.
“Kombinacija oštre kaznene politike i snažnih preventivnih mjera može stegnuti obruč oko potencijalnih piromana”, smatra Jasavić.
U maju 2024. godine u Grčkoj je dodatno pooštren okvir kazni – u slučajevima kad pri požaru smrtno strada osoba, moguće je izreći kazne zatvora do 20 godina i novčane novčane kazne do 200.000 eura.
Slučajevi
Prema sudskim postupcima pokrenutim u junu 2024. okrivljeni za izazivanje požara na ostrvu Hydra suočavaju se sa maksimalnim kaznama zatvora do 20 godina i novčanom kaznom do 200.000 eura.
U slučaju velikog požara u Mati u julu 2018. grčki sudovi su osudili okrivljenog za nehotični požar na tri godine zatvora (uz mogućnost zamjene novčanom kaznom), dok je pet bivših službenika civilne zaštite osuđeno za nesavjestan odgovor maksimalno pet godina zatvora – i njima je takođe bila data mogućnost zamjene zatvora novčanom kaznom od oko 40.000 eura.
“Ukratko, nakon niza razornijih požara i pritiska javnosti, grčka kaznena politika postala je znatno stroža uvode se jedne od najneposrednijih i najoštrijih zakonskih mjera protiv podmetanja požara”, kaže Jasavić.
Pravna prevencija
Poslije katastrofalnih požara 2023. godine u kojima su izgubljeni ljudski životi, domovi i prirodna bogatstva, Atina je uvela paket mjera koji spaja strogu kaznenu politiku, preventivu i brzu pravnu reakciju.
“U Grčkoj su preventivne mjere protiv požara nakon 2023. dosta proširene i pooštrene, nijesu ostale samo na „klasičnim“ upozorenjima, nego su uvedeni konkretni zakonski mehanizmi i obaveze”, navodi Jasavić.
Jedna od ključnih novina u Grčkoj jeste obaveza vlasnika zemljišta i kuća u blizini šuma da uklone suvu travu, granje i otpad, kao i da formiraju zaštitne pojaseve bez gorivog materijala oko svojih objekata.
Lokalne opštine sada imaju zakonsko ovlašćenje da izdaju novčane kazne do 10.000 eura onima koji ne ispune ovu obavezu.
Patrole su stalne, dronovi i helikopteri nadlijeću rizične zone, a ko prekrši zabranu paljenja vatre, biva uhapšen i izveden pred sud u roku od 24 sata.
Možda je najdrastičniji dio paketa brza pravna reakcija.
Ukoliko se neko zatekne kako krši preventivne zabrane – na primjer, pali vatru na otvorenom tokom perioda zabrane, može biti odmah uhapšen i izveden pred sud u roku od samo jednog dana.
Sudije imaju instrukcije da izriču visoke kazne i privremene mjere odmah, bez čekanja na glavno suđenje.
“Crnoj Gori hitno je potrebna upravo takva politika. Kazna od 10.000 eura ima preventivni efekat, a to je ključno. Ako znate da će vas država kazniti odmah, i to ozbiljno, dvaput ćete razmisliti prije nego što ostavite suvu travu da čeka prvu varnicu ili namjerno podmetnuti požar”, poručuje Jasavić.
Ona ističe da ovaj model nije rezervisan samo za Grčku već da njihovo iskustvo može koristiti i Crna Gora.
“Potrebno je da povežemo prevenciju, kontrolu i zakonodavstvo u jedan čvrst lanac. Tek tada će naše šume biti zaista zaštićene”, zaključuje Jasavić
Kad je vatra opsesija
Požari su obilježili ovo ljeto u Crnoj Gori, a prema riječima psihološkinje Adriane Pejaković, njihovi uzroci se kreću od nehata i prirodnih faktora do namjernog podmetanja iz ličnih, ideoloških ili patoloških pobuda.
“Većinu požara izazove ljudska nepažnja, poput paljenja korova, ali nekad nastaju i prirodno. U trećem, najgorem slučaju, požari se namjerno podmeću – bilo iz ličnih ili ideoloških interesa, ili pak zbog piromanskih sklonosti. U medijima se svi oni nazivaju piromanima, ali nijesu svi ljudi koji podmeću požare zaista piromani”, ističe Pejaković.
Pejaković (Foto: Privatna arhiva)
Ona naglašava da su požari gotovo uvijek rezultat kombinacije prirodnih i ljudskih faktora.
“U danima poput ovih, kada Crna Gora bilježi više desetina aktivnih požara, uz ekstremne temperature, sušu i vjetar, prirodni uslovi su takvi da i najmanja varnica može izazvati katastrofu. Međutim, činjenica da imamo uhapšenog maloljetnika u pokušaju podmetanja vatre, a zatim i grupu od deset maskiranih osoba na Gorici, govori da ovdje možda nije riječ samo o prirodnim okolnostima i nehatu”, kaže ona.
Prema njenim riječima, ovakvi događaji otvaraju prostor za razmatranje dva scenarija: onih sa psihološkom sklonošću ka izazivanju požara (piromana) i onih koji djeluju planski i organizovano, vođeni ekonomskim ili drugim motivima.
“Piromanija je poremećaj kontrole impulsa, ali organizovano paljenje šuma može biti oblik sabotaže ili vandalizma. Vrlo je moguće da se oba scenarija odvijaju paralelno. Dok jedni podmeću vatru iz unutrašnje psihološke potrebe, drugi to rade ciljano kako bi izazvali strah, haos i materijalnu štetu. Kod određenih osoba, paljenje vatre služi i kao način da se izbaci frustracija, bijes ili unutrašnja napetost. U nekim slučajevima postoji i želja da se bude „heroj“ – da sami učestvuju u gašenju požara koji su izazvali. Za maloljetnike ili mlađe počinioce, to može biti i vid dokazivanja pred vršnjacima. Pojedini piromani to rade i iz dosade, posebno u periodima kada nema drugih izvora uzbuđenja”, kaže Pejaković.
Ko su piromani i kako razmišljaju?
“Piromani su osobe koje imaju patološku, gotovo zavisničku potrebu da izazivaju požare. Taj poriv vezan je za osjećaj uzbuđenja, moći ili kontrole dok posmatraju vatru”, pojašnjava Pejaković.
U psihijatriji, piromanija spada u poremećaje kontrole impulsa – osoba je svjesna da je ponašanje štetno, ali potreba prevazilazi logiku i razum.
“Većina piromana je uračunljiva, ali im je samokontrola smanjena u trenutku počinjenja djela. Razlika između „nekog sa problemom“ i „svjesnog počinioca“ je u motivu i mogućnosti kontrole – piromani to rade iz unutrašnjeg nagona, a ne iz materijalne koristi. To ih ne oslobađa odgovornosti, jer svijest o opasnosti postoji”, naglašava ona.
Fascinacija vatrom kod piromana može početi u djetinjstvu, kroz igranje šibicama, a kasnije prerasti u opasno ponašanje.
“Kod piromana sama vatra izaziva specifičnu psihološku reakciju – osjećaj moći, kontrole i uzbuđenja. Posmatranje plamena nekima daje osjećaj važnosti, jer izazivaju događaj koji privlači pažnju. Neki opisuju i svojevrsni „trans“ dok gledaju vatru”, dodaje Pejaković.
Ne postoji jedinstven psihološki profil piromana – mogu biti bilo koje dobi i pola, iz svih društvenih slojeva. Ipak, Pejaković navodi da kod njih često postoje zajednički obrasci.
“Pokazuju neobično interesovanje za požare, vatrogasnu opremu i intervencije, vraćaju se na mjesto požara, a nerijetko su prvi koji ga „prijavljuju“. U digitalnom dobu neki opsesivno prate vijesti i snimke požara”, kaže ona.
Upozorava i da su ovi obrasci sami po sebi nedovoljni za zaključak, ali da mogu biti razlog za oprez ako se javljaju u kombinaciji.
Zašto je poremećaj opasan?
“Većina piromana zna da požar uništava imovinu, ugrožava živote i prirodu. Međutim, u trenutku kada odluče da zapale, emocionalni impuls nadvlada osjećaj odgovornosti – slično zavisničkom ponašanju”, kaže Pejaković.
Kod nekih postoji i mehanizam opravdavanja. ,,neće biti veliki požar“, ,,vatrogasci će brzo stići“, dok drugi svjesno traže što veći efekat i štetu.
Posebno je opasno što se kod piromana prag uzbuđenja vremenom povećava.
“Počinju s manjim paljenjima i prelaze na veće ciljeve. Bez liječenja postoji tendencija ka eskalaciji, uključujući podmetanje na opasnijim lokacijama i u težim uslovima za gašenje”,upozorava ona.
Kako reagovati
“Osobe sa piromanskim sklonostima često se pojavljuju u blizini mjesta gdje izbija požar, bez opravdanog razloga. Opsesivno prate vijesti, komentarišu ih, a u prošlosti mogu imati manja „igranja“ vatrom. Kod djece i tinejdžera, rani interes za paljenje predmeta može biti znak rizika”, navodi Pejaković.
Zaključuje da je pravovremeno otkrivanje i tretman ključ za sprečavanje budućih incidenata, jer se bez intervencije ciklus može ponavljati godinama.
Azra Jasavić kaže da dijagnoza piromanije sama po sebi ne predstavlja olakšavajuću okolnost, ali može biti relevantna ako je povezana sa smanjenom ili isključenom uračunljivošću. – U tim slučajevima sprovodi se vještačenje, a ukoliko se utvrdi da osoba nije bila uračunljiva, umjesto kazne izriču se mjere bezbjednosti, poput obaveznog psihijatrijskog liječenja – navodi ona.
Iz sudske prakse poznato je da pojedini optuženi pokušavaju da se predstave kao piromani kako bi izbjegli strože kazne, međutim. kako pojašnjava Jasavić, vještaci psihijatri imaju ključnu ulogu u otkrivanju takve „glume“.
Dodaje da bi, ukoliko Uprava policije vodi registar izvršilaca krivičnih djela – izazivanje opšte opasnosti, što uključuje i podmetanje požara, ta lica u sušnim ljetnim mjesecima morala bi biti pod pojačanim nadzorom.
Za tri mjeseca identifikovano 14 osoba i uhapšeno sedam zbog izazivanja požara
Policija je identifikovala 14 i uhapsila najmanje sedam osoba zbog sumnje da su izazvale požare na otvorenom prostoru.
Tokom juna i jula procesuirano je šest osoba – jedno lice u Podgorici, jedno u Herceg Novom, dva u Ulcinju, jedno u Danilovgradu i jedno u Bijelom Polju – zbog krivičnog djela izazivanja opšte opasnosti.
U avgustu, kada su usljed visokih temperatura i jakog vjetra rizici dodatno porasli, policija je intenzivirala operativne aktivnosti i identifikovala osam novih osumnjičenih. Među njima su i troje maloljetnika, uzrasta 13 i 11 godina, koji su, kako se sumnja, u četvrtak izazvali požar u Zeti. Prema policijskim navodima, jedno od djece je upotrebom podesnog sredstva izazvalo vatru koja se proširila, dok su drugo dvoje bila u njegovom društvu. S obzirom na to da je riječ o krivično i prekršajno neodgovornim licima, protiv roditelja jednog od njih biće podnijeta prekršajna prijava zbog zanemarivanja djeteta, u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici.
Od avgustovskih slučajeva, dva lica su krivično procesuirana zbog požara u mjestu Zaljevo u Baru i u Bijelom Polju (lokalitet Bijov Grob), jedno lice je prekršajno sankcionisano u Sutomoru, dok će za ostale – zbog požara u Kučima, Siti kvartu, Zeti i Zabjelu – uslijediti naknadna kvalifikacija.
Policija navodi da su stručna vještačenja pokazala kako su tri požara nastala usljed samozapaljenja – dva puta kao posljedica samozapaljenja električnih provodnika (u Piperima, mjesto Đurkovići, i u barskom naselju Polje) te jednom zbog samozapaljenja vozila u mjestu Kufin, opština Budva, koje se potom proširilo na Buljaricu i Čanj.
Najkritičnije tačke proteklih dana bile su Kuči, Buljarica i Čanj, dok su u Podgorici aktivni frontovi bilježeni na više lokacija istovremeno.
U pomoć crnogorskim službama pristizali su i kanaderi iz Hrvatske i Italije, kao i helikopteri iz Mađarske i Srbije.
Preporučeno
Materijalna šteta još nije procijenjena, ali prema prvim procjenama, ovogodišnja sezona požara mogla bi biti među najtežima u novijoj istoriji Crne Gore.
Video