Jedino bolji od BiH: Crna Gora u reformi javne uprave daleko od lidera u regionu

Crna Gora je, prema ukupnim ocjenama napretka u reformi javne uprave, daleko od lidera u regionu, a bolji rezultat bilježi jedino u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, saopštio je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA), Stevo Muk.

On je, na pres konferenciji „Crna Gora i reforma javne uprave – gdje smo na regionalnoj skali?“, koju je organizovao IA, kazao da rezultati istraživanja sprovedenog u šest zemalja Zapadnog Balkana ukazuju da se te zemlje suočavaju sa brojnim nedostacima u ispunjavanju standarda Evropske unije za pridruživanje oblasti reforme i javne uprave.

„Na osnovu rezultata našeg istraživanja, nalazi pokazuju da su zemlje regiona, u prosjeku najviše ostvarile u oblasti pružanja usluga, a zatim u oblasti upravljanja javnim finansijama. Kategorija razvoja i koordinacija javnih politika pojavljuje se kao najkritičnija oblast reforme javne uprave u regionu Zapadnog Balkana“, rekao je Muk.

On je kazao da je Crna Gora, prema ukupnim ocjenama napretka u reformi javne uprave, daleko od lidera u regionu, a da bolji rezultat bilježi jedino u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.

„Crna Gora je najbolje rezultate, u odnosu na zemlje regiona, ostvarila u oblasti strateškog okvira za reformu javne uprave, a najlošije u oblasti upravljanja javnim finansijama“, saopštio je Muk.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je u oblasti strateškog okvira za reformu javne uprave ostvarila najbolji rezultat zbog sprovođenja procesa konsultacija u pripremi strategije reforme javne uprave, kao i zato što je, kako je naveo, uključila civilno društvo.

„Pored toga, formiran je i Savjet za reformu javne uprave, u koji je pored predstavnika najvažnijih nadležnih ministarstava i drugih organa uprave, uključila i dva predstavnika civilnog društva. Crna Gora je uspostavila pravni institucionalni okvir za koordinaciju i uključivanje civilnog društva za praćenje primjene strategije i reforme javne uprave, što joj je obezbijedilo prednost u odnosu na zemlje regiona“, ocijenio je Muk.

On je naveo da u Savjetu za reformu javne uprave izostaje suštinska i sadržajna rasprava, kao i da se ne uvažavaju i razmatraju u dovoljnoj mjeri predlozi i preporuke članova Savjeta iz reda nevladinih organizacija.

„Naša preporuka je da se na Savjetu razmatraju sva dokumenta i akti koji se tiču reforme javne uprave, umjesto da izostane rasprava o najvažnijem dokumentu koji se odnosi na reformu javne uprave. Izmjene i dopune Zakona o državnoj upravi, koje su se dogodile u prošloj i ovoj godini, nisu bile razmatrane na Savjetu za reformu javne uprave, što smatramo da ne ide u prilog kvalitetu rada ovog tijela“, poručio je Muk.

On je saopštio da je neophodno unaprijediti praksu pružanja povratnih informacija koje su upućene iz civilnog društva, a koje se odnose na proces usvajanja dokumenata od strateškog značaja za reformu javne uprave.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternative, Dina Bajramspahić, kazala je da je ocjena Crne Gore u oblasti izrade i koordinacije javnih politika nezadovoljavajuća, jer postoji niz problema koji, kako je navela, opterećuju transparentnost odlučivanja Vlade.

„Potpuni nedostatak informacija o radu četiri vladine radne komisije, kao i praksa potpunog izostavljanja informacija označenih stepenom tajnosti iz dnevnog reda sjednica Vlade doprinosi toj ocjeni. Ta institucija u potpunosti izbjegava da nas informiše o cjelovitim tačkama dnevnog reda koje razmatra“, rekla je Bajramspahić.

Ona je pojasnila da su izvještaji o sprovođenju programa rada Vlade svedeni na kvantitativne podatke o normativnoj aktivnosti, bez naznaka izvještavanja o učincima rada.

Prema njenim riječima, gotovo sve NVO, koje su odgovorile na upitnik, dale su negativan odgovor kada je u pitanju transparentnost odlučivanja, korišćenje činjenica i podataka u kreiranju javnih politika, kao i o kvalitetu konsultacija sa civilnim društvom.

„NVO u Crnoj Gori su najnezadovoljnije, u odnosu na zemlje regiona, po pitanju procedura za provođenje javnih rasprava, pravnim okvirom i praksom, kao i odnosom prema njihovim komentarima i predlozima u Vladinim radnim grupama“, navela je Bajramspahić.

Ona je saopštila da nalazi ispitivanja stavova civilnog društva u Crnoj Gori ukazuju na negativan stav prema kvalitetu pravnog okvira za slobodan pristup informacijama.

„Ovakvom stavu su posebno doprinijele poslednje izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kojima su, na predlog poslanika vladajuće većine, uvedena nova i značajna ograničenja pristupa informacijama. Prema percepciji civilnog društva, NVO u Crnoj Gori se najčešće suočavaju sa probijanjem zakonskih rokova, za dostavljanje informacija i najviše plaćaju za njihovo dostavljanje“, navela je Bajramspahić.

Ona je rekla da je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama dobila najlošiju ocjenu, u odnosu na sve institucije u regionu, sa sličnim nadležnostima.

„Većina NVO ne smatraju da je ova Agencija uspješna u podizanju standarda pristupa informacijama u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o djelotvornosti kaznenih mjera i zaštite prava na pristup informacijama“, navela je Bajramspahić.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Ana Đurnić, pojasnila je da je istraživanje sprovedeno od septembra 2017. do septembra ove godine, u okviru regionalnog trogodišnjeg projekta “Unapređenje kapaciteta civilnog društva Zapadnog Balkana za monitoring javne uprave – WeBER».

Prema njenim riječima, Crna Gora je na pretposlednjem mjestu, u odnosu na zemlje regiona, u oblasti službeničkog sistema i upravljanja ljudskim resursima.

„Sprovodeći intervjue sa bivšim kandidatima za posao u državnoj upravi, došli smo do podataka da su procedure izuzetno komplikovane. Građanima je otežana mogućnost zaposlenja u javnim upravama, podvrgavanjem kandidata obaveznoj psihološkoj procjeni, pripremi obimne i skupe dokumentacije koja je potrebna za prijavljivanje i slično“, navela je Đurnić.

Ona je rekla da je centralna kadrovska evidencija izuzetno neažurna i da ne obuhvata, kako je pojasnila, potpune podatke svih institucija na centralnom nivou.

„Kadrovski planovi, kao jedini izvor detaljnih informacija o strukturi zaposlenih na centralnom nivou, ne objavljuju se redovno, a kadrovski plan za prošlu godinu je izostao i nije javno dostupan. Kadrovski planovi ne sadrže podatke o broju privremeno zaposlenih u državnoj upravi, kao ni o ekpertima koji su angažovani preko projekata tehničke podrške“, pojasnila je Đurnić.

Ona je kazala da je Crna Gora u oblasti pružanja usluga na pretposlednjem mjestu, a da je 46 odsto ispitanih građana bilo saglasno sa tvrdnjom da je Vlada uložila napore ili pokrenula inicijative kako bi pojednostavila upravne postupke za građane i privredu.

„Iako je većina građana saglasna da su uloženi napori doveli do povoljšanja usluga, tek 45 odsto je saglasno da je skraćeno vrijeme za dobijanje javnih usluga. U Crnoj Gori 31 odsto građana je upoznato da javna uprava nudi elektronske usluge, dok 42 odsto tvrdi da ih nikada ne koristi. Od pet odsto ispitanika, koji tvrde da su ih koristili, 34 odsto navodi uvije i uspiju da završe ono što su namjeravali, odnosno da ostvare uslugu“, rekla je Đurnić.

Ona je kazala da je u oblasti upravljanja javnim finansijama, Crna Gora na poslednjem mjestu, a da je jedan od razloga taj što je Crna Gora jedina zemlja regionu koja, kako je navela, nema polugodišnji izvještaj u izvršenju budžeta.

Kako je pojasnila, Ministarstvo finansija objavljuje kvartalne izvještaje, bez obrazloženja o svrsi potrošenog novca.

„Crna Gora nema zvaničan budžet za građane, koji je pripremila Vlada ili Ministarstvo finansija, što je praksa u pojedinim zemljama regiona. Naročito su pozitivne u tom smislu ocjene Albanije i Makedonije, koje imaju jasan prikaz budžeta koji građani mogu razumjeti“, kazala je Đurnić.

Ona je rekla da informacije o budžetu nisu dostupne u otvorenom formatu u Crnoj Gori, što je još jedan razlog, kako je navela, loše ocjene u toj oblasti.

Prema njenim riječima, građani u Crnoj Gori imaju najmanje javno dostupnih podataka o radu unutrašnje finansijske kontrole, njenom funkcionisanju i rezultatima.

„Kada je riječ o radu Državne revizoske institucije, sa aspekta saradnje sa civilnim društvom, uvidjeli smo nedostatak kanala za komunikaciju sa građanima, kao i nepostojanje prakse konsultacije sa NVO u procesu identifikacije rizika u javnom sektoru“, navela je Đurnić.

Izvor: PR Centar