Video
Nacrt Zakona o slobodi vjeroispovjesti više liči na revolucionarni poziv za gonjenje Srpske pravoslavne crkve ipljačku njene imovine, nego na valjano pravno regulisanje slobode vjere, ocijenio je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.
Preporučeno
On je Danu kazao da uprkos spremnosti SPC da potpiše ugovor sa državom, kao što su to uradile Islamska zajednica i Rimokatolička crkva, nijesu naišli na iskren dijalog.
“Umjesto toga dobili smo nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je više ličio na revolucionarni poziv za gonjenje Crkve i pljačku njene imovine, nego na valjano pravno regulisanje slobode vjere”, rekao je Joanikije.
On je naveo da izrada i usvajanje zakona o slobodi vjere ima veliki značaj i za crkvu i za državu.
“Mi već duže vremena, više od jedne decenije, naglašavamo da to važno pitanje treba riješiti u skladu sa opštevažećim pravnim načelima i Ustavom Crne Gore. Organizovali smo 2008. godine međunarodni naučni skup na temu vjerskih sloboda danas i štampali zbornik radova”, rekao je Joanikije.
On je saopštio da su inicirali, nažalost bezuspješno, više puta dijalog sa nadležnim državnim institucijama koji bi doprinio boljem razumijevanju ovog pitanja.
“Pozitivno smo ocijenili zaključenje ugovora između Crne Gore i Rimokatoličke crkve i slične ugovore sa drugim vjerama u Crnoj Gori. Izrazili smo spremnost da potpišemo ugovor sa državom ukoliko bi on bio prihvatljiv za obje strane”, kazao je Joanikije.
Do sada je, kako je dodao, neslavno tekla priča sa tim nacrtom, ali ga se vlasti još nijesu odrekle.
“Mi, svakako, ne možemo prihvatiti zakon u kojem bismo u svojoj državi od nje bili diskriminisani u odnosu na druge crkve i vjerske zajednice. Nedopustivo je da se da kroz različite pravne akte koji se odnose na istu materiju – slobodu vjere – uvode dvojni standardi i neravnopravnost među vjerama u Crnoj Gori”, smatra Joanikije.
Prema njegovim riječima, kao crkva koja ima izuzetno bogato iskorijsko i kulturno nasleđe, osim toga i najveći broj sveštenika i vjernika, ne traže ništa više prava i povlastica putem zakona nego druge priznate vjere.
“Ne možemo prihvatiti i ništa manje nego što su one dobile kroz već potpisane ugovore”, dodao je Joanikije.
On je kazao i da oni koji bi da ruše krstionicu na Miholjskoj Prevlaci našli bi se na tragu zlotvora koji su srušili Prevlački manastir sredinom 15. vijeka i Lovćensku kapelu, ali bi i njihovo prokletstvo primili na sebe.
“Pitanje krstionice na Prevlaci ne može se pravilno razumjeti bez njene predistorije. Tamo je davno porušena naša najveća svetinja, Manastir Svetih Arhangela koji vjekovima čeka obnovu”, rekao je Joanikije.
Iako nema dozvolu, ta krstionica probudila je svijest o Prevlačkoj svetinji i postala simbol njene obnove.
“Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije dao je sve od sebe da se započne pomenuta obnova. U tom cilju, okupio je najpoznatije i najiskusnije stručnjake koji bi pomogli da se ispune odgovarajući standardi prilikom obnove. Međutim, naišao je na nerazumijevanje kod državnih institucija, koje umjesto da daju stručnu podršku, samo koče i odugovlače”, rekao je Joanikije.
