Video
U Crnoj Gori su porazne stope obolijevanja i umiranja od karcinoma grlića materice, jer se pacijentkinje javljaju kasno, kada je bolest uznapredovala, zbog čega je neophodno da žene dolaze na redovne ginekološke preglede kako bi se ta teška bolest spriječila.
To je, u intervjuu za PR Centar, povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materica, koja se obilježava posljednje nedjelje januara, ocijenio direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), specijalista ginekologije i akušerstva, supspecijalista ginekolog onkolog Ivan Đukić, ističući da je karcinom grlića materice bolest koja se može spriječiti.
„Mi se prevashodno bavimo primarnom i sekundarnom profilaksom. Primarna profilaksa, u cilju sprečavanja karcinoma grlića materice, je vakcinacija. U Crnoj Gori od 2014. godine su registrovane HPV vakcine u cilju primarne profilakse, a u sekundarnoj profilaksi služimo se našim dobro organizovanim skrining metodama za otkrivanje premalignih bolesti na grliću materice“, naveo je Đukić.
On je istakao da žene u Crnoj Gori još uvijek ne dolaze na redovne ginekološke preglede, koji su, kako je ukazo, jako bitni u cilju sprečavanja teške bolesti.
„Pacijentkinje na ginekološke preglede najčešće dolaze kada imaju neke tegobe. Sve promjene koje registrujemo na grliću materice smatraju se premalignim promjenama, koje ne izazivaju nikakve simptome. I upravo, zbog toga apelujemo i pozivamo naše građanke da dolaze na redovne preglede, jer možemo bolest da spriječimo“, kazao je Đukić.
Redovni pregled, kako je rekao, podrazumijeva jednom godišnje nalaz Papanikolau testa (PAPA) i kolposkopski pregled, koji bi podrazumijevao preglede grlića materice pod uvećanjem „gdje mi na osnovu nekih kolposkopskih slika predvidimo i dijagnostikujemo neku od premalignih bolesti“.
Đukić je pojasnio da žene koje imaju premaligne bolesti, kao i karcinom grlića metrice imaju infekciju humanim papiloma virusima (HPV) visokog onkogenog rizika.
„Danas je humani papiloma virus široko rasprostranjen u populaciji i sama infekcija ne znači bolest. Dakle, infekcija humanim papiloma virusom ne znači da imate ni premalignu, a kamoli malignu bolest. Pored infekcije humanim papiloma virusima postoji još niz kofaktora koji učestvuju u samoj patologiji bolesti, a to su stupanje u rane seksualne odnose, češća promjena partnera, druge vaginalne infekcije, kao i smanjen imunitet“, pojasnio je Đukić.
On je rekao da do karcinoma grlića materice dolazi nakon premalignih oboljenja.
„To je čitav niz promjena na grliću materice koji traje godinama. Smatra se da od primarne infekcije do samog obolijevanja od najtežeg, invazivnog karcinoma prolazi više od deset godina. To nam govori koliko imamo vremena da dijagnostikujemo nešto što možemo potpuno uspješno liječiti“, rekao je Đukić.
Sve premaligne promjene, kako je ukazao, se rješavaju jednostavnim hirurškim procedurama, koje se svakog dana sprovode u interventnoj ambulanti Kliničkog centra.
„To su metode radiofrekventne struje, kojim se uklanjaju promjene dijagnostikovane pregledima. Intervencija je jednostavna i pacijentkinja poslije nekoliko sati ide kući i, nakon kratkog odmora, vraća se svakodnevnim životnim i radnim aktivnostima“, istakao je Đukić.
Ukoliko, kako je kazao, dođe do invazivne, maligne bolesti tada se rade radikalne, najveće operacije u maloj karlici, oporavak je mnogo teži, a uključene su i postoperativne terapijske tehnike.
„Moram naglasiti da je porazna stopa obolijevanja od karcinoma grlića materice u Crnoj Gori. Posljednjih godina, imamo porast i stope infekcije i stope umiranja od karcinoma grlića materice. To nam govori da se pacijentkinje javljaju kasno, kada je bolest uznapredovala. Tada i hirurgija ima ograničenja, prognoza je loša. Što je bolest većeg stepena smrtnost je veća, invaliditet takvih pacijentkinja je prisutan u manjoj ili većoj mjeri, a neuporedivi su troškovi liječenja maligne i premalignih bolesti“, rekao je Đukić.
Karcinom grlića materice se, kako je rekao, najčešće javlja u nisko razvijenim zemljama.
„To su zemlje Afrike, nerazvijene zemlje Azije, zemlje Latinske Amerike. U ovim zemljama stopa obolijevanja je veća od 20 na 100 hiljada. Mi pripadamo ovoj statističkoj grupi. U Crnoj Gori godišnje obolijeva preko 20 pacijentkinja na 100 hiljada“, kazao je Đukić.
On je istakao da npr. u Finskoj gdje su odlično ogranizovani i skininig program i svijest građanki, obolijeva ispod pet žena na 100 hiljada.
„Kažu da je po statistici zadnjih godina jedna do dvije. Pa pogledajte razliku između jedne do dvije pacijentkinje i preko 20. Moram reći da se ne razlikujemo od zemalja našeg okruženja. To su slični statistički podaci”, naveo je Đukić.
On je ukazao da od karcinoma grlića materice obolijevaju žene reprodukivne životne dobi. “To su otprilike žene između 45 i 55 do 60 godine života”, rekao je Đukić.
Odziv mora biti adekvatan
Grlić materice je, kako je objasnio, organ koji je jednostavno dostupan svim neinvazivnim i minimalno invazivnim dijagnostičkim procedurama.
„Tako da možemo reagovati na vrijeme u smislu najmanje traume po taj organ i dijagnostikovati nešto što možemo riješiti i spriječiti“, kazao je Đukić.
Prema njegovim riječima Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice mora biti dobro organizovan i na adekvatan način sproveden.
„Ono što je najbitnije je odziv građanki. Odziv mora biti adekvatan i pacijentkinje moraju da imaju svijest o tome da jednom godišnje obave ginekološki pregled. Napomenuo bih da u našoj Ginekološko-onkološkoj ambulanti svakog utorka rade dva ginekologa onkologa. Tu sam ja i doktorica Vesna Čolaković Popović. Tu pregledamo pacijentkinje, obavljamo konsultacije, upravo u cilju prevencije“, kazao je Đukić.
Svakog dana u Kliničkom centru u Interventnoj ambulanti se, kako je rekao, radiofrekventnom tehnikom rade ekscizije dijagnostikovanih promjena najsavremenijim aparatom.
Preporučeno
„Doktorica Čolaković i ja smo članovi Evropskog udruženja ginekoloških onkologa i držimo se standarda i protokola koje je zadala Evropska komisija. Tako da se prate svi moderni protokoli u smislu ranog otkrivanja karcinoma grlića materice i terapije ove bolesti“, rekao je Đukić.
