Video
“Rano je govoriti da li smo “dobro prošli” jer epidemija još traje i svako opuštanje imalo bi nesagledive posljedice”, napomenuo je on.
Pitanje na koje se traži odgovor je: do kada će epidemija da traje? Koliko treba da prođe od posljednjeg slučaja da bi bio proglašen kraj?
JOKSIMOVIĆ: Epidemija zarazne bolesti ima svoje zakonitosti i pravila, ali je o prognozama trajanja epidemije veoma nezahvalno govoriti. Posebno je komplikovano razmatrati dužinu trajanja epidemije uzrokovane mikoroorganizmom sa kojim se humana populacijasrijeće prvi put. Ključno pitanje možda nije koliko će epidemija trajati, već koliko će pandemija trajati imajući u vidu da je čitav svijet pogođen novim koronavirusom. Samim tim pobjeda jedne države i suzbijanje epidemije na jednoj teritoriji ne znači puno dok se ovaj problem ne riješi na globalnom nivou.
S obzirom na to da je pandemija koronavirusa, koliki procenat zaraženih se očekuje?
JOKSIMOVIĆ: Udio stanovništva neke zemlje koji će biti zaražen zavisi od mnogo faktora, najviše od sprovođenja protivepidemijskih mjera i pravovremenosti njihovog sprovođenja. Svaka prognoza u smislu očekivanog broja zaraženih je nezahvalna i nosi veliki rizik od pogrešne procjene. Tačno je da najveći udio zaraženih ima blage simptome virusne infekcije koji ne zahtijevaju bolničko liječenje, ali takođe nije mali udio onih sa ozbiljnim stanjima. Veoma je bitno kontrolisati broj oboljelih i “razvući” obolijevanje u vremenu da bi se zdravstvenom sistemu omogućilo da radi i adekvatno zbrinjava posebno one kojima je potrebno bolničko liječenje. Jasno je da posljedice prije svega zavise od ukupnog broja oboljelih i broja oboljelih među osobama koje su u najvećoj opasnosti da razviju teške forme bolesti (stara i hronično oboljela lica).
Činjenica da su nosioci koronavirusa među žiteljima Vrela ribničkih je uzbunila zdravstvene radnike. Koliko je vremena potrebno da prođe da bi se znalo da li to može biti snažno žarište?
JOKSIMOVIĆ: Registrovanje obolijevanja od kovida-19 u ovoj specifičnoj populaciji predstavlja veliki epidemiološki rizik od širenja oboljenja kako među pripadnicima ove populacione grupe, tako i u široj populaciji. Iz tog razloga protivepidemijske mjere su morale biti sveobuhvatne. Za sada je u ovom naselju registrovan samo jedan oboljeli, koji je odmah smješten u institucionalnu izolaciju. Ekipe Instituta su svakodnevno na terenu, vrše permanentnu edukaciju i testiranje velikog broja osoba iz ovog naselja, tako da je nivo epidemiološkog nadzora podignut na najveći mogući nivo.
Kako biste objasnili činjenicu da ti Crnoj Gori postoje gradovi koji nemaju zabilježenih slučajeva nosioca virusa niti oboljelih, s obzirom na to daje međugradski saobraćaj neko vrijeme funkcionisao?
JOKSIMOVIĆ: Obolijevanje u pojedinim sredinama zavisi od mnogo faktora poput kretanja ljudi unutar i van države, navika ljudi u lokalnom kontekstu, saobraćajne mreže. Mjera ograničavanja međugradskog saobraćaja je bila jedna u nizu mjera koja je donijeta sa ciljem smanjenja rizika od širenja obolijevanja unutar zemlje. Bez obzira na trenutnu situaciju izraženu u broju oboljelih po gradovima, napominjemo da je svako područje Crne Gore u potencijalnom i stvarnom riziku od pojave obolijevanja od kovida-19.
Postoji li potreba za angažovanjem dodatnih laboratorija koje bi mogle da rade testove? Da li imamo kapacitete da ili pretvorimo u relevantne za tu svrhu?
JOKSIMOVIĆ: Laboratorija Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore uspijeva obraditi veoma veliki broj uzoraka svakog dana, a broj obrađenih uzoraka višestruko se povećavao od početka epidemije. Laboratorija Instituta je akreditovana za mnoge mikrobiološke analize od strane međunarodnih relevantnih institucija i kao takva ona predstavlja jedinu referentnu laboratoriju za ovu vrstu mikrobioloških ispitivanja na nacionalnom nivou.
Postoje vrlo strogi standardi u pogledu kvaliteta i bezbjednosti da bi jedna laboratorija mogla da radi zahtjevne mikrobiološke analize. Zasad u Crnoj Gori ne postoji potreba za angažova-njem dodatnih laboratorija, na to ukazuje i veliki broj uzoraka koji obrađujemo na dnevnom nivou i podatak daje Crna Gora po broju testiranih po glavi stanovnika jedan od lidera u regionu i šire. Planovi za eventualno angažovanje drugih laboratorija koje bi služile za rasterećenje Instituta i osoblja postoje i zavisi od nivoa obolijevanja u državi.
Kako se liječe oboljeli koji se nalaze u bolnici i oni koji su u samoizolaciji?
JOKSIMOVIĆ: Kovid-19 (oboljenje izazvano novim koronavirusom) je bolest za koju ne postoji specifična terapija (terapija koja bi bila direktno usmjerena na eliminaciju uzročnika, u ovom slučaju SARSCoV-2 virusa). Sva terapija se svodi na simptomatsku, potpornu i na terapiju ljekovima koji se primjenjuju na osnovu iskustva kolega iz zemalja širom svijeta. Osobe koje nemaju potrebe da se liječe u bolničkim uslovima (oni koji imaju veoma blage simptome ili uopšte ne prijavljuju tegobe) ostaju sve vrijeme oporavka u kućnim uslovima. Potrebni su odmor, pravilan san i ishrana uz kontakt sa nadležnim Ijekarom koji pruža medicinsku potporu i reaguje zavisno od navoda pacijenta. U hospitalnim uslovima vrsta terapije je širokog spektra i može ići od terapije ljekovima, terapije kiseonikom, pa sve do potrebe za mehaničkom ventilacijom (upotreba respiratora) za pacijente čija je funkcija sistema organa za disanje veoma ugrožena.
Mnogo je informacija iz relevantnih izvora koje ukazuju na to da se koriste ljekovi protiv malarije, da su otrkiveni novi, da su neke zemlje na korak do vakcine, a lažnih vijesti o pandemiji i ljekovima je mnogo… Odakle građani treba da se informišu?
JOKSIMOVIĆ: Građani Crne Gore treba đa prate i da se informišu putem sajta Instituta za javno zdravlje Crne Gore, šajtove relevantnih međunarodnih zdravstvenih instituacija (u prvom redu Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti). Jako je bitno pratiti redovne dnevne konferencije za medije predstavnika Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra na kojima se dva puta dnevno iznose najnoviji podaci i preporuke u vezi sa epidemijom kovid-19.
Grip i(li) korona
Mnogi se pitaju „u čemu je problem, pa i od gripa svake godine oboli više ljudi nego od korone preživjećemo i ovaj. Koje su najvažnije razlike između sezonskog gripa i korone?
Preporučeno
JOKSIMOVIĆ: Postoje značajne razlike između sezonskog gripa i bolesti izazvane novim koronavirusom. Jasno je da je ovo nova bolest o kojoj još mnogo toga ne znamo. Za. ovu bolest ne postoji specifična mjera prevencije (vakcina), niti postoji specifična terapija Još uvijek mnogo toga ne znamo o imunitetu, njegovom kvalitetu i dužini trajanja Nedovoljno poznate priroda ove – bolesti utiče da ne možemo precizno ni planirati, niti savelikorn sigurnošću predvidjeti njen uticaj u ‘ budućnosti. Svjedoci smo daje ovaj virus za kratko vrijeme izazvao pandemiju, veliki broj umriift i velike posljedice u svim sferama života na svjetskom nivou.
