Video
Mirjana Pajković podnijela je juče ostavku na funkciju generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, navodeći lične razloge. Prethodno je policiji podnijela tri krivične prijave, posljednju 5. januara, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona.
U krivičnim prijavama Pajković se, između ostalog, poziva i na izjavu Dejana Vukšića, bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i donedavnog savjetnika predsjednika države za bezbjednost i odbranu, koji je u julu prošle godine za Televiziju Adria govorio o postojanju kompromitujućeg materijala.
“Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi željeli da im se znaju neke lične stvari…”, kazao je tada Vukšić.
Kako proizilazi iz prijave Pajković, ona sumnja da je Vukšić, svjestan nezakonitosti, pokušao da iskoristi informacije do kojih je došao po prirodi funkcije koju je obavljao, te da je tim materijalom prijetio.
Zloupotreba položaja
Pajković u prijavi navodi sumnju da je Vukšić zloupotrijebio položaj direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, koristeći autoritet nad službenicima Agencije, kako bi pribavljao podatke o njenom kretanju i privatnoj komunikaciji.
“Dejan Vukšić je raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor ANB-a, što i sam priznaje u emisiji, te je tim materijalom prijetio meni, kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji”, navodi se u krivičnoj prijavi.
U prijavi se pominje i sumnja da su, zloupotrebom službenog položaja, korišćena tehnička sredstva i dokumentacija koja je, prema navodima, trebalo da bude uništena, a nije bila predmet krivičnog djela, ali jeste bila kompromitujuća.
Pitanja bez odgovora
Pobjeda je uputila Osnovnom državnom tužilaštvu više konkretnih pitanja, ali odgovori nijesu stigli.
Tužilaštvo nije odgovorilo: kada su tačno podnijete krivične prijave Mirjane Pajković; da li je, osim Dejana Vukšića, saslušan još neko i koliko osoba; da li tužilaštvo posjeduje audio-materijal na kojem se, prema navodima, prijeti objavljivanjem eksplicitnog sadržaja; da li je djelo pravno kvalifikovano i po kojoj osnovi; kako će se postupati prema licima koja se bave distribucijom eksplicitnog materijala; da li je saslušan još neko od službenika ANB-a na okolnosti navoda o praćenju i nadzoru.
Ćutanje na ova pitanja dodatno pojačava zabrinutost zbog načina na koji institucije tretiraju slučajeve koji se tiču prava na privatnost i dostojanstvo.
Kontekst funkcija i interesa
Dejan Vukšić je od juna 2023. do kraja decembra 2025. godine obavljao funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika države Jakova Milatovića. Prethodno je, od decembra 2020. do maja 2022. godine, bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Pajković se u oktobru prošle godine prijavila na konkurs za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji je raspisao predsjednik države – u periodu kada je Vukšić bio njegov savjetnik.
NVO: ovo je poruka svim ženama
Nakon ostavke Mirjane Pajković, brojne nevladine organizacije i građanski aktivisti uputili su javni apel Upravi policije, nadležnom državnom tužilaštvu i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda da hitno reaguju.
U saopštenju koje potpisuju LGBT Forum Progres, Građanska alijansa, Sistem, Socijalni centar, Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanska inicijativa SaSi, Đakomo Adriatic, Poligon za žensku izuzetnost – Sofija i NVO Uzor, navodi se da je Pajković izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, pokušajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
“Način na koji se sada postupa prema njoj ne samo da je nepravedan, već predstavlja direktan napad na svaku ženu koja se smjelo zalaže za pravdu i dostojanstvo u javnom prostoru”,navode NVO.
Upozoravaju da tolerisanje ovakvih slučajeva šalje izuzetno opasnu poruku da će žene koje prijavljuju nepravilnosti ili učestvuju u profesionalnim sporovima biti izložene javnom ponižavanju i diskreditaciji, bez institucionalne zaštite.
Nevladine organizacije poručuju da je neprihvatljivo da oni koji proizvode posljedice u vidu javnog linča i povrede dostojanstva ostaju bez sankcija, dok se žrtve izlažu daljem pritisku i traumatizaciji.
“Niko ne smije biti iznad zakona”, navode, pozivajući nadležne organe da hitno reaguju i pošalju jasnu poruku nulte tolerancije na pokušaje diskreditacije.
Preporučeno
Bez jasnog institucionalnog odgovora, pod plaštom ćutnje tužilaštva, ovaj slučaj prerasta u upozorenje svim ženama u javnom prostoru – da prijavljivanje prijetnji i zloupotreba može završiti ostavkom, dok odgovornost ostaje nevidljiva. NVO su to jasno imenovale: tolerisanje javnog linča nije propust, već aktivna poruka da zaštita prava zavisi od toga ko ih traži.
