Kako je kazao u intervjuu za Dan, još uvijek nije kasno da se spriječi kriza, ali jeste krajnje vrijeme da se prestane sa ignorisanjem problema.

Upoznati ste sa stanjem u Fondu. Kakvim biste ga ocijenili? Da li je ugrožena održivost ustanove i zašto?

KADIĆ: Naravno da sam upoznat sa stvarnim stanjem u Fondu i kompletnom javnom zdravstvu, ali građani, nažalost, nijesu. Upravo zato očekujem da Ministarstvo zdravlja i Fond javno saopšte koliko novca imaju na raspolaganju, da li se obaveze redovno izmiruju, kolika su dugovanja i da li je ugrožena finansijska održivost sistema. Građani imaju pravo da znaju istinu, kako bi znali šta da očekuju od javnog zdravstva do kraja godine.

Na probleme sam upozoravao još i prije nego što je usvojen budžet za 2025. godinu. Tada su reagovali tek u posljednjim danima decembra i gasili požar u posljednjem trenutku i ostavili najveće dugove u Fondu još od januara 2022. godine. Kao što sam već rekao, dug i obaveza Fonda na 31. decembar 2025. godine je oko 36 miliona eura, samo za Montefarm je oko 24 miliona. Danas ponovo upozoravam da je stanje alarmantno i da bez hitne reakcije Vlade ozbiljnu eskalaciju problema i blokadu funkcionisanja javnog zdravstva možemo očekivati već u oktobru. Još uvijek nije kasno da se spriječi kriza, ali jeste krajnje vrijeme da se prestane sa ignorisanjem problema.

Kao što sam već napominjao, realna potrošnja u 2026. godini će biti između 500 i 510 miliona eura, budžet Fonda za 2026. godinu je oko 487 miliona eura od kojih moraju prvo da se izmire obaveze iz 2025.godine, tako da očekujem da će najmanje nedostajati još oko 40 miliona eura do kraja godine.

Kakva se politika vodi sa nivoa resornog Ministarstva?

KADIĆ: Nažalost, iz Ministarstva zdravlja danas dolazi populistička, a ne zdravstvena politika. Umjesto reformi, strateškog planiranja i sistemskog unapređenja, svjedočimo površnim potezima kojima se pokušava stvoriti privid uspjeha.

Na čelu Ministarstva nalazi se ,,slučajni” ministar (Vojislav Šimun), koji bi, da je sreće, tek trebalo da uči kako funkcioniše zdravstveni sistem u okviru svoje matične kuće, Kliničkog centra Crne Gore, a ne da njime upravlja. Umjesto da se bavi strateškim pitanjima, kao što su liste čekanja, odlazak ljekara, finansijska stabilnost sistema i dostupnost zdravstvene zaštite, njegova uža specijalnost postala je izmjena sistematizacija unutar Ministarstva zdravlja, smjenjivanje sopstvenih kadrova i raspoređivanje službenika po kancelarijama.

Pravni poredak grubo pogažen

Najavili ste podnošenje tužbe zbog razrješenja sa funkcije direktora Fonda za zdravstveno osiguranje. Da li ste, u međuvremenu, podnijeli tužbu i kakva su Vaša očekivanja u tom procesu?

KADIĆ: Tužba je podnijeta i potpuno sam uvjeren kakav će biti njen ishod. Zakon je na mojoj strani, a činjenice neumoljive. Očekujem da će sud još jednom potvrditi ono na šta sam upozoravao od prvog dana – da je pravni poredak grubo pogažen kako bi se ostvarili dnevno-politički interesi pojedinaca. Institucije ne smiju biti sredstvo političkog obračuna. One postoje upravo da bi štitile zakon, a ne političke ambicije.

Koliko je samo njegova nesposobnost, a sa druge strane netrpeljivost prema svemu što neko drugi pokuša da uradi, navešću samo nekoliko primjera koje je Fond na čelu sa tadašnjim menadžmentom u 2025. godini pokrenuo i realizovao.

Kao jedan od pokušaja da se nađu razlozi za moje razrješenje, ministar zdravlja je zaustavio proces uspostavljanja kontrole potrošnje ljekova koju je pokrenuo Fond u toku mog mandata 2025. godine. Da je taj postupak realizovan, danas bi imali uštede potrošnje ljekova od najmanje pet do šest miliona eura godišnje.

Iako je PET/CT dijagnostika po prvi put bila dostupna u Crnoj Gori u toku 2025. godine, tokom 2026. imamo situaciju da nijedan pacijent ne može ovu uslugu dobiti u našoj zemlji. Ministarstvo zdravlja i novi menadžment Fonda, iz samo njima znanih razloga, su u 2026. godini donijeli odluku da naši najteži onkološki pacijenti pomenute usluge koriste isključivo van Crne Gore, iako je tokom druge polovine 2025. godine ostvaren rekordan broj pruženih usluga PET/CET dijagnostike Crnoj Gori, a što je naišlo na veliku podršku struke i naših pacijenata.

Takođe, vrlo je bitno pomenuti da je novi menadžment Fonda, uz sugestiju Ministarstva zdravlja, zaustavio tri projekta koji je su bila dobijeni i odobreni od strane Fonda za inovacije u vrijednosti od 600.000 eura (završeni u vrijeme trajanja mog mandata u novembru 2025), jer nisu imali znanja da realizuju projekte i da iskoriste bespovratna sredstva, a jedna od ključnih stvari u okviru tih projekata je bilo unapređenja platforme E-zdravlje, za jednostavniji pristup građana svojim medicinskim podacima.

Ovi projekti su najbolji pokazatelji i primjer kako se može unaprijediti zdavstvena usluga samo ako postoji znanje i vizija, ali to je upravo ono što “slučajnom” ministru i nedostaje.

Podsjećam i da smo u Fondu još tokom 2024. godine pokrenuli proces pregovora i unapređenja ugovora sa stomatološkim ordinacijama. U međuvremenu, Ministarstvo već treću godinu za redom najavljuje reformu stomatologije, što je trebalo da donese značajne benefite po pacijente i same ugovarače usluga sa Fondom. Naravno da danas još ništa konkretno nije urađeno. Bliži se javni poziv za nove ugovore stomatoloških ordinacija i Fonda. Postavljam pitanje da li možemo očekivati štrajk Stomatološke komore i totalnu obustavu pružanja usluga našim osiguranicima?

Česte su kritike javnosti na zdravstveni sistem, dostupnost usluga građanima i nedostatak ljekova u državnim apotekama. Zašto je to tako?

KADIĆ: Zato što nije urađeno ono što je bilo neophodno. Izostale su ključne reformske aktivnosti koje bi zdravstveni sistem učinile održivim i otpornim. Aktuelni menadžment Ministarstva zdravlja nema znanje ni iskustvo, pa samim tim ne možemo očekivati da imaju jasnu viziju da sprovedu tako ozbiljne promjene. Međutim, to ne treba da čudi kada se zna da je ministar zdravlja doktor sa jedva godinu dana specijalističkog staža.

U tom smislu, dovoljno je poslušati njegove javne nastupe iz kojih se stiče utisak da govori o nekom drugom zdravstvenom sistemu, a ne o onom u kojem građani mjesecima čekaju preglede, teško dolaze do terapije, a zdravstveni radnici svakodnevno napuštaju javni sektor. Između slike koju Ministarstvo pokušava da predstavi i stvarnosti u kojoj građani žive postoji nepremostivi jaz.

Kako komentarišete to što građani većinu ljekova podižu u privatnim apotekama jer ih u objektima Montefarma nema?

KADIĆ: Razlog je vrlo jednostavan: Montefarm se suočava sa ogromnim dugovima prema dobavljačima. To nije posljedica slučajnosti, već je to proces koji traje od 2025. godine. Jednostavno nije obezbijeđeno dovoljno sredstava za sve ono što je Zakonom omogućeno našim osiguranicima, kroz pozitivnu listu ljekova, razne komisije za rijetke bolesti i ljekove van liste.

Ako nadležni ne budu imali hrabrosti da građanima saopšte kolika su stvarna dugovanja i zbog čega dolazi do nestašica, učiniću to ja. Građani imaju pravo da znaju istinu i ne smiju biti dovedeni u zabludu političkim saopštenjima koja nemaju dodirnih tačaka sa realnim stanjem.

Ukoliko se nastavi ovakva zdravstvena politika sa najvišeg nivoa, šta građani mogu da očekuju?

KADIĆ: Ako se ovakav kurs nastavi, građani će plaćati sve veću cijenu i to je neminovno. Očekuju ih veći izdaci iz sopstvenog džepa, duže čekanje na liječenje i sve češća potreba da zdravstvenu zaštitu traže u privatnom sektoru ili van granica Crne Gore. Iskreno se nadam da će dolaskom dr Jelene Borovinić Bojović na potpredsjedničko mjesto u Vladi Crne Gore doći i do ozbiljnog zaokreta. Ona za razliku od “slučajnog” ministra poznaje zdravstveni sistem, razumije njegove slabosti i zna kako se rješavaju problemi koji su nataloženi.

U tom smislu, pozdravljam odluku premijera Spajića da aktuelnom ministru dodijeli mentora. To je, nažalost, svojevrsno priznanje premijera da sam od prvog dana bio u pravu, da trenutni ministar nije dorastao funkciji koju obavlja. Ipak, smatram da bi odgovorniji i politički pošteniji potez bila njegova smjena, kad on već sam nema toliko lične odgovornosti da podnese ostavku. Na kraju, želim da poručim da borba koju vodim nije borba za funkciju, niti za bilo čiji politički interes. Ovo je borba za pravo svakog građanina Crne Gore da, kada mu je zdravlje ugroženo, zna da će ga zdravstveni sistem dočekati spreman, stabilan i dostojan čovjeka.

U zdravstvu nema mjesta za političke eksperimente, sujetu i improvizaciju. Svaki pogrešan potez plaća se zdravljem ljudi, izgubljenim vremenom, a ponekad i izgubljenim životima. Zato danas upozoravam, ne da bih širio strah, već da bismo na vrijeme spriječili ono što se još uvijek može spriječiti.

Moja obaveza, kao čovjeka i ljekara, je da govorim istinu, ma koliko ona bila neprijatna. Ćutanje pred problemima bilo bi saučesništvo u njihovom produbljivanju. Vjerujem da Crna Gora ima znanje, ljude i kapacitete da izgradi zdravstveni sistem kojim ćemo se ponositi, ali samo ako interesi pacijenata budu iznad interesa politike.

Zdravlje građana ne smije biti predmet političkih obračuna. Ono mora biti najviši državni prioritet. Jer kada zakaže zdravstveni sistem, ne gubi nijedna partija, već gube ljudi. A to je cijena koju Crna Gora ne smije platiti.