Na Skupštni će, kako je najavljeno iz to udruženja, učesnici pružiti odgovore na pitanja kako okupiti i pokrenuti prosutu evropsku i građansku energiju, kako riješiti ekonomske i društvene probleme, kako se oduprijeti velikodržanim projektima i malignim uticajima, te osloboditi uticaja kriminalnih struktura na raddržavnih insitucija, kako osnažiti građanski i evropski supstrat crnogorskog društva i tako državu učiniti prosperitetnom.
Skupštinu Stege otvoriće privrednik Vladimir Nikaljević sa temom „STEGA – izvorna državotvorna i prozapadna energija“, nakon čega će Skupština nastaviti rad po programskim Redakcijama.U ime redakcije za Pravni i politički sistem učesnicima Skupštine će se obratiti prof. dr Branislav Radulović koji će imati izlaganje temu: „STEGA od ideje do realizacije Agende 2028“, advokat Vlado Vuković – „Zakon o državoj svojini i Zakon o državljanstvu – opasnost ishitrenih promjena“, doc. dr Nikoleta Đukanović – „Crna Gora od stabilokratije do stabilnog rušenja demokratije“ i doc. dr Nikola Šaranović sa temom: „Crna Gora u EU – zov cilja i izazov puta“
U ime redakcije za Ekonomiju i privredni razvoj svoje izlaganje će imati prof. dr Vesna Maraš sa temom „Izazovi i perspektive crnogorskog vinogradarstva“ i prof. dr Rade Ratković „Turizam od razvojne šanse do propuštene prilike.“
Uime redakcije za Nauku i obrazovanje govoriće prof. dr Adnana Prekić na temi: „Obrazovanje izmedju racionalnog pristupa i humanističkih vrijednosti“ i prof. dr Miomir Jovanović „Crna Gora između liberalizacije obrazovanja i „lažnih“ diploma.“
Aktivnosti rekakcije za Međunarodne odnose i bezbjednost predstaviće dr Boro Vučinić koji će prezentirati okvirni plana STEGA-e na polju medjunarodnih odnosa i bezbjednosti.
U ime Redakcije za Zdravstvo i socijalnu politiku govoriće prof. dr Boban Mugoša sa temom: „Izazovi primarne zdravstvena zaštita u crnogorskom zdravstvu“.
Buduće aktivnosti redakcije za Kulturu predstaviće prof. Andro Martinović sa temom „Kultura kao osnov kohezije društva“, a Slobodan Marunović govoriće na temu „Crnogorska kultura – izazovi i perspektive“. U ime redakcije za Zaštitu kulturne baštine i prostoragovoriće mr Dragan Marković na temu „Izazovi politike upravljanja prostorom“.
Nakon uvodnih izlaganja na Skupštini STEGE biće organizovana raspravu u cilju definisanja daljih aktivnosti redakcija na izradi Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru, a planirano je i usvajanje zaključnih poruka.
Podsjetimo, STEGA je nastala 23. aprila 2024 godine, potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, od strane 65 akademika, profesora, advokata, privredika i drugih uglednih građana, privrženih vrijednostima Ustava Crne Gore, slobodi, miru, toleranciji, poštovanju ljudskih prava i sloboda, multikulturalnosti, demokratiji i vladavini prava.
„Sa ciljem uspostavljanja nove državotvorne i društvene paradigme, djelovanje STEGA-e, na ovom polju, trajaće do 2026. godine, kada će biti usvojena dugoročna Strategija evropske i građanske Crne Gore, u svim oblastima, od prava i ekonomije, zdravstva i socijalne politike, do kulture i politike identiteta, s ciljem da se ostvari “Agenda 2028” – punopravno članstvo Crne Gore u EU“, naveli su iz ovog udruženja.
Kako dodaju, Crna Gora, koja je danas iznutra atrofirana i agresivno napadnuta od hegemonista, nacionalista i populista, i u tim uslovima nema dovoljno izgrađenih instutucionalnih kapaciteta i nepodjeljene političke volje da se izgrađuje kao građansko, evropsko i prosperitetno drustvo, pa će stoga STEGA, kao koalicija slobodnih pojedinaca, učiniti napor da se demokratskim, akadamskim i građanskim metodama, izbori za prosperitetnu i sekularnu Crnu Goru, vraćanja institucija u njihov puni kapacitet, u cilju izgradnje bolje i pravednije Crne Gore.
U cilju ostvarenja svojih programskih ciljeva utvrđenih u Deklaraciji o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) je 23.decembra 2024. godine STEGA je usvojila Programske osnove za izradu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, koje čine osnovu za „put ka društvu evropskih vrijednosti, standarda, funkcionalnih institucija, održivog razvoja, ekonomije, antifašizma, pravde i solidarnosti i formirala redakcijske timove za sedam nosećih oblasti.
Preporučeno
Video