Video
Kalezić za Portal RTCG kaže da je dosadašnje iskustvo sa terena pokazalo, da se moraju definisati prioritetni projekti od kapitalnog značaja za zaštitu kulturunih dobara Crne Gore. Kada je riječ o finasiranju iz državne kase, Kalezić kaže da se ono mora popraviti i unaprijediti.
Direktor Centra podsjeća da je naša država izuzetno bogata kulturno – istorijskim blagom, i ono je, kako ističe, u najvećem dijelu i zaštićeno i pravnom regulativom (Zakonom o kulturi i Zakonom o zaštiti kulturnih dobara), kao i praktičnim aktivnostima na terenu – konzervacijom.
Ipak da bi se taj posao kvalitetno i do kraja završio osim dobrog planiranja, ozbiljnog posla i sredstava, treba i vremena.
“Sve odjednom i sve sada je praktično nemoguće izvesti. Ono što bih ja apostrofirao je manjak razumijevanja i brige lokalnih samouprava, koje bi trebale da više brige vode o održavanju kulturnih dobara. Ključ priče leži u odgovornosti da se briga o kulturnom dobru vodi praktično svakodnevno u granicama mogućnosti. Zato postoje odgovarajuće službe u okviru lokalnih samouprava u ustanovama kulture, koji bi trebali redovno održavati kulturna dobra i time bi umnogome podigli nivo čuvanosti kulturnih dobara. Time bi se umnogome smanjilo propadanje posebno nepokretnih kulturnih dobara koja su izloženi atmosferskom uticaju”, objašnjava Kalezić.
On je na čelu ove ustanove od decembra 2022. ali kako naglašava u Centru radi od osnivanja 2011. godine i stanje u toj ustanovi mu je, kako kaže, vrlo dobro poznato, sa svim vrlinama i manama.
“Zakonom o budžetu, Vlada Crne Gore je oprijedijelila Centru sredstva u iznosu od 1.223.830,47 eura. Smatramo da su navedena sredstva uglavnom dovoljna da završimo započete projekte i počnemo nove, ali da način finansiranja treba mijenjati, treba. Kadrovska struktura je trenutno na zadovoljavajućem nivou. Planom i programom za 2023. godinu predviđena su i nova zapošljavanja isključivo stručnog kadra, kao što su konzervatori, arheolozi, arhitekte. Moram napomenuti da pri Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore egzistira Odsjek za konzervaciju, čiji studenti već naveliko u našim ateljeima obavljaju praksu, odnosno stručna usavršavanja za budući rad, što predstavlja budućnost samog Centra i zaštite kulturne baštine Crne Gore. Znači stručnjaka ne fali, ali takođe nikad ih dosta zbog obima posla”, objašnjava Kalezić.
On napominje da i ove godine se moraju posvetiti prioritetnim kulturnim dobrima koja je neophodno zaštiti po svim pitanjima. To se odnosi na istraživanje, konzervaciju i valorizaciju, antičke Duklje, Municipijum S u Pljevljima, Ilirskog Risna, Meduna, Ulcinja, Budve, Kotora, srednjevjekovnog Brskova, srednjevjekovnog Svača …. Tu su i mnogi sakralni i profani objekti vrlo važni za kulturnu tradiciju Crne Gore.
“Ovi projekti zahtijevaju višegodišnju sigurnu finansijsku potporu kako bi bili obrađivani u kontinuitetu. Vrlo važan segment je objava naučnih radova i istraživanja u svim sferama zaštite kulturnih dobara. Što se tiče Duklje tu planiramo revitalizaciju ranohrišćanskih grobnica na imanju Vučinića, odnosno njihova zaštita od atmosferskog uticaja i prezentacija, istraživanja na zapadnoj nekropoli (groblju), izrada jedne grobnice u dijelu kod kuće za rad i smeštaj, izrada projekta za rekonstrukciju jednog manjeg hrama u neposrednoj blizini foruma. Nastavak istraživanja na glavnoj ulici u blizini termi. Naravno uz aktivnosti valorizacije i prezentacije preko sistema ‘Održivi razvoj’. Što se tiče Svača tu planiramo da ove godine završimo arheološka istraživanja oko crkve Sv. Marije. Zatim planiramo da izradimo projekat rekonstrukcije crkve Sv. Jovana koja je neprimjerenom gvozdenom konstrukcijom devastirana, kao i rekonstrukciju”, ističe Kalezić.
Objašnjava da valorizacija kulturnih dobara mora biti stalna i aktuelna tema, ali da zavisi od više faktora. Da bi jedno kulturno dobro bilo kvalitetno valorizovano neophodno je da se usklade želje i mogućnosti i da saradnja države i lokalnih samouprava bude na većem nivou.
Centar ima posebna odjeljenja za konzervaciju (tekstila), slikarsko odjeljenje (štafelajno i zidno slikarstvo), odjeljenje za konzervaciju metala, keramike, kamena, stakla, odjeljenje za konzervaciju papira, kože i pergamenta. Isto tako u okviru Centra je i Područno odeljenje u Kotoru sa svim već istaknutim odjeljenjima, ali manjeg obima. Sva gore navedena odjeljenja, ističe Kalezić, rade punom parom.
Preporučeno
“Praktično naša odjeljenja su zatrpana materijalom sa terena. Sve vrste materijala iz svih krajeva Crne Gore se ovdje konzerviraju i ponovo vraćaju. Materijal sa arheoloških istraživanja se takođe obrađuje u Centru i tako sređen vraća u sredine iz kojih je i pronađen tj. lokalnim institucijama na dalje čuvanje i proučavanje. Saradnja sa svim subjektima na nivou Crne Gore je dobra, ali je takođe treba još unapređivati i u tehničkom, organizacionom i stručnom smislu”, navodi on.
