Nakon što su Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo održivog razvoja i turizma saopštili, reagujući na informacije koje su se pojavile u javnosti u vezi sa izgradnjom vrtića u Baru, da postojeći vrtić pored Centra bezbjednosti neće biti srušen, oglasili su se iz grupe KANA.

“U zajedničkom reagovanju koje su javnosti juče uputili Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), povodom detaljnog urbanističkog plana koji predviđa rušenje postojećeg vrtića u Baru i izgradnju nove stambene zgrade na istoj parceli, stoji da „je planskim dokumentom DUP „Topolica I“ data mogućnost rušenja i izgradnje stambenog objekta. Međutim, to ne znači i obavezu, jer se podrazumijeva pak da će sami vlasnik parcele odlučiti da li će ili ne iskoristiti datu mogućnost”, navode u saopštenju.

Bilo bi konstruktivno,kako dodaju, da MORT pruži detaljnije objašnjenje ovog tumačenja svrhe detaljnog urbanističkog plana, kao i prava i obaveza koje po tom planu ima vlasnik urbanističke parcele.

“Uzmimo da je tačno da vlasnik postojećeg objekta – vrtića – nije u obavezi da taj objekat sruši i da na njegovom mjestu izgradi stambenu zgradu; da u doglednoj budućnosti postojeći vrtić može nesmetano da nastavi sa radom. Da bi vrtić mogao da ostane tu gdje jeste i da ubuduće uspješno služi svrsi, međutim, zgrada vrtića mora da bude u dovoljno dobrom stanju. To znači da će ta zgrada u dogledno vrijeme morati da bude renovirana, rekonstruisana – makar u određenom obimu, ako ne u potpunosti. Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, pojam „rekonstrukcija“ definisan je kao „izvođenje radova na postojećem objektu, kojima se vrši: nadogradnja; dogradnja; sanacija oštećenog objekta; ojačanje konstrukcije; zamjena instalacija, uređaja, postrojenja i opreme, izmjena tehnološkog procesa i drugi radovi kojima se utiče na stabilnost i sigurnost objekta; mijenjaju konstruktivni elementi; mijenja spoljni izgled zgrade u odnosu na glavni projekat; utiče na životnu sredinu i na bezbjednost susjednih objekata i saobraćaja; mijenja režim voda; mijenjaju uslovi zaštite prirodne i nepokretne kulturne baštine, dobara koja uživaju prethodnu zaštitu i zaštitu njihove zaštićene okoline“ (Član 5)”, navode oni.

Ukratko, dodaje se u saopštenju, ukoliko u budućnosti bude bilo potrebno da budu izvršene bilo kakve ozbiljnije popravke zgrade vrtića, vlasnik će morati da se pozabavi rekonstrukcijom.

“Da bi rekonstrukcija bila sprovedena u skladu sa zakonom, vlasnik mora da prijavi građenje i da dostavi nadležnom organu dokumentaciju pobrojanu u Članu 91; obavezan dio te dokumentacije su, između ostalog, glavni projekat ovjeren u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i izvještaj o pozitivnoj reviziji glavnog projekta. Glavni projekat može dobiti pozitivnu reviziju samo ako je, između ostalog, usklađen sa urbanističko-tehničkim uslovima koji proizilaze iz planskog dokumenta – u ovom slučaju, detaljnog urbanističkog plana „Topolica I“. Međutim, ovaj DUP ne predviđa rekonstrukciju vrtića, već rušenje te zgrade da bi na njenom mjestu mogla biti izgrađena stambena. Dakle, projekat rekonstrukcije vrtića – u trenutku kada ta rekonstrukcija iz bilo kog razloga bude bila neophodna – ne bi mogao dobiti pozitivnu reviziju, pa samim tim ne bi ni mogao biti izveden u skladu sa zakonom”, navodi se u saopštenju.

Kako kažu, ostaje im da zaključe da će vrtić u svakom slučaju biti srušen – ako ne od strane vlasnika, a onda zbog dotrajalosti i nemogućnosti rekonstrukcije po važećim propisima i planovima.

“Funkcija detaljnog urbanističkog plana ipak je mnogo ozbiljnija od toga da vlasnicima urbanističke parcele pruži savjet ili mogućnost. Ako se MORT ne slaže sa tim, nadamo se da će javnosti detaljno obrazložiti takav svoj stav. Takođe, bilo bi dobro da dobijemo objašnjenje tvrdnje da „vlasnik parcele u ovom slučaju dakle apsolutno nije obavezan da parcelu privede namjeni ukoliko ne želi“. Zašto se primjena plana u ovom slučaju razlikuje od primjene svih ostalih detaljnih urbanističkih planova? Ako nema razlike, znači li to da nijedan vlasnik parcele nije obavezan da svoju parcelu privede namjeni u skladu sa odgovarajućim DUP-om? Ako je tako, čemu nam služe planski dokumenti? Površno tumačenje postojećih planova i zakona može samo izazvati još već štetu u ionako haotičnom sistemu prostornog planiranja u Crnoj Gori, pa se zato nadamo da ćemo od nadležnih institucija dobiti detaljna pojašnjenja i odgovore na navedena pitanja. Cijenimo da je bolje poznavanje planerskih procedura korisno za sve građane koji žele da učestvuju u procesu planiranja i kojih će, nadamo se, ubuduće biti sve više”, zaključeno je u saopštenju.