Video
Parlament je od Ustavnog suda zatražio šest mjeseci kako bi Zakon o porezu na nepokretnosti, u dijelu koji se odnosi na poreske stope, usaglasio sa Ustavom. To znači da će u narednih pola godine biti predložene promjene nekih članova ovog zakona kojima su definisane različite poreske stope i uvećanja do 150 odsto u zavisnosti od načina korišćenja nepokretnosti, piše Pobjeda.
Preporučeno
Ustavni sud je u decembru prošle godine pokrenuo postupak za procjenu ustavnosti pomenutih članova zakona, sa detaljnim obrazloženjem.Riječ je o odredbama koje propisuju da se poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje oporezuje po stopi od tri do pet odsto od tržišne vrijednosti, a ugostiteljski objekat koji nema kategorizaciju koja je predviđena planskim dokumentom po stopi od pet do 5,5 odsto tržišne vrijednosti, piše Pobjeda.
Spornim odredbama propisana je i poreska stopa od 150 odsto za građevinsko zemljište koje nije privedeno namjeni u skladu sa planskim dokumentom, osim za ono namijenjeno za izgradnju privrednih objekata i onih namijenjenih za dalju prodaju, za koje se, nakon isteka roka od pet godina od usvajanja planskog dokumenta, utvrđuje poreska stopa od tri do pet odsto vrijednosti nepokretnosti, kao i uvećanu poresku stopu za nelegalni objekat koji se ne koristi u skladu sa namjenom predviđenom planskim dokumentom.
U obrazloženju, u koje je Pobjeda imala uvid, se navodi da je Ustavni sud ocijenio da je zakonodavac, propisujući poresku stopu od tri do pet odsto tržišne vrijednosti za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje, vlasnicima u suštini nametnuo način korišćenja njihove nepokretnosti i obavezu plaćanja uvećanog poreza, odnosno ograničio pravo svojine na način koji nije u saglasnosti s odredbama Ustava.
Takođe se ističe da je osporenim odredbama članova zakona omogućeno neproporcionalno miješanje države u pravo na imovinu vlasnika nepokretnosti na teritoriji opštine.
Nametnut je pretjeran teret da bi se osigurao prihod od ovog poreza, bez razumnog i objektivnog opravdanja čime je zanemaren princip saglasnosti zakona s Ustavom koji obavezuje zakonodavca da vodi računa o vrijednostima zajamčenim Ustavom.
Ovlašćenje za uređivanje načina ostvarivanja Ustavom zajamčenih prava, pa i prava na mirno uživanje imovine, po ocjeni Ustavnog suda, ne daje ovlašćenje zakonodavcu da to pravo derogira, odnosno da uvede takva ograničenja kojima ukida suštinu zajamčenog prava ili da ga pretvori u svoju suprotnost. Polazeći od ovih razloga Ustavni sud je ocijenio da su osporenim odredbama ovih članova povrijeđene odredbe Ustava Crne Gore i Protokola 1 uz Evropsku konvenciju koje se odnose na ograničavanje ljudskih prava i sloboda i pravo svojine navodi se u obrazloženju suda.
